Na pitanje zašto cijene energenata u Europi dostižu rekorde, Granko Fižulić kaže da je cijena prirodnog plina porasla i do 290 posto. U Americi je to kaže, samo sto posto.

“Kao razlog možemo navesti da je došlo do velike potražnje, da je zima trajala nešto duže, a skladišta plina nisu napunjena. Trenutna popunjenost skladišta plina je  četvrtinu ili trećinu ispod petogodišnjeg prosjeka”, govori.

“Svi znamo da je završen Sjeverni tok 2. Ali, on nema dozvolu njemačkih regularota i ne zna se kad će je dobiti. Ali, i kada Sjeverni tok 2 postane operativan, Gazprom neće upumpavati nove količine plina u njega, nego će plin koji je trebao doći drugim pravcima usmjeriti na Sjeverni tok 2”, kazao je Fižulić za N1.

“Pretpostavka je da Gazprom, bez obzira na priču da ima, ali je orijentiran na azijsko tržište, u proteklim godinama, kada cijene plina nisu bile atraktivne, nije radio dodatne investicije i nema kapaciteta da zadovolji europsku potražnju”, smatra bivši ministar gospodarstva.

Prema njegovim riječima potražnja je porasla dijelom zbog straha od nestašice, a dijelom zbog drugih nezgoda. Navodi primjer Britanije u kojoj se dio energije dobiva iz vjetroelektrana, ali ove godine “naprosto nije bilo vjetra”.

“Azijsko tržište koje guta 4 do 5 puna više ukapljenog kupa diktira cijene. Europa koja može četvrtinu svog plina dobiti putem LNG teminala ne može tom količinim sniziti cijenu jer ta cijena nije atraktivna. Gazprom ispunjava svoje ugovore, u Hrvatskoj mu je partner PPD”, kaže.

“Tko kontrolira INA-u, taj kontrolira i hrvatski plin. Kako vidimo, mađarska vlada kontrolira INA-u, a ne Hrvatska”, kaže.

“Jeftiniji plin od nas imaju Mađari, Rumunji, Bugari i dvije baltičke zemlje. Cijena za gospodarske subjekte je paradoksalno niža i Hrvatska je na sredini europske ljestvice. Ova cijena je takva do kraja godine. Kakvu će odluku HERA donijeti za narednu godinu i kojim će se parametrima voditi… Na koji način HERA određuje cijenu?”, pita se Fižulić.

“Zaboravili smo kad je benzin zadnjii put bio ispod 10 kuna. Je li Hrvatska Vlada u dogovoru s INA-om da na taj način kompenzira ono što INA ne naplaćuje na plinu? Činjenica je da su hrvatska nalazišta nafte i rafinerije pod kontrolom onoga tko nabavlja 45 posto plina za hrvatsko tržište. Kako smo došli do toga da litra supera košta više nego u Sloveniji i Austriji, to je pitanje za Vladu”, kaže Fižulić.