Morski fitoplankton utječe na količinu i akumulaciju kiše u oblacima iznad Južnog polarnog oceana, ta pojava posebno je izražena tokom ljetnih mjeseci kad planktona, koji u zelenim nakupinama pluta morem i hrani se sunčevom energijom, ima u izobilju.

Oblaci s više kiše su svijetliji i jače reflektiraju svijetlost od Sunca, te tako bolje štite taj dio Zemlje od sunčeve radijacije i topline. Fitoplankton stvara mikroskopske čestice zvan aerosol, koji se uzdiže u atmosferu, skuplja vodene čestice i zatim stvara oblake.

 

• Ova prirodna pojava mogla bi postati korisna u zaustavljanju uznapredovalih klimatskih promjena, koje su sve nepovoljnije

 

“Možda je moguće svoriti ‘svijetlije oblake’ iz ‘čistog aerosola’ koji bi stvorio čovjek”, rekao je jedan od autora istraživanja, Daniel McCoy. Istraživači su se koristili satelitskom opremom i različitim programima kako bi mogli pratiti ovu pojavu iznad Južnog polarnog oceana. Posebno su se usredotočili na praćenje plina dimetil sulfida, kojeg ispušta klorofil u fitoplanktonu te koji se u atmosferi pretvara u sulfatni aerosol. Sve to ponovljeno je na malenom modelu u laboratoriju.

 

• “Ne privlače svi oblici aerosoli vodene čestice ili kapljice”, istaknula je suradnica i autorica u istraživanju, Susannah Burrows

 

Iako sve vrste aerosoli, uključujući i zagađenje, kruže tim ekosustavom i atmosferom, njihova kemijska i fizikalna svojstva će odrediti hoće li postati ‘mateijal od kojeg su sastavljeni oblaci’. Riječ je o njihov kemijskom sastavu, veličini, topivosti, čestice morske soli jako dobro upijaju vodu…

Znanstvenici su zaključili kako fitoplankton utječe na povećanje količine kiše iznad Južnog polarnog oceana od 60 posto tokom godine, za vrijeme ljetnih mjeseci riječ je o dvostrukom povećanju. Oblaci reflektiraju sunčevu svijetlost četiri Watta po metru, dok je tokom ljeta ta pojava uvećana za deset Watta po metru.