Rejting agencija Fitch u petak je zadržala dosadašnji rejting Hrvatske na ‘BB’ uz stabilne izglede, napomenuvši da hrvatsko gospodarstvo uživa koristi od povoljnih cikličkih uvjeta, ali da će restrukturiranje Agrokora usporiti rast na 2,6 posto u 2017.

Po ocjeni analitičara Fitcha, hrvatsko gospodarstvo ostvaruje koristi od povoljnih cikličkih uvjeta.

Jačanje rasta trgovinskih partnera u regiji, povoljna dinamika plaća i zapošljavanja, snažni turistički primitci i poboljšanje apsorpcije EU fondova rezultirali su realnim rastom BDP-a u 2016. godini od 3 posto (najbrže od 2007), a vjerojatno će to poduprijeti gospodarsku izvedbu i u 2017., navode u Fitchu.

Međutim, napominju da će restrukturiranje Agrokora utjecati na gospodarsku izvedbu. Agrokor ima izvanrednu upravu koju je postavila državna administracija u travnju te dug koji je krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio otprilike 12 posto hrvatskog BDP-a.

U Fitchu očekuju da će se problemi u toj najvećoj privatnoj kompaniji u zemlji širiti dalje na dobavljače koncerna i banke. To će, navode, imati utjecaja na zaposlenost, investicije i kreditni rast te utjecati na usporavanje rasta BDP-a s lanjskih 3 posto na ovogodišnjih 2,6 posto u slučaju urednog restrukturiranja. U Fitchu očekuju daljnje gospodarsko usporavanje i u 2018.

Analitičari te agencije smatraju i da potencijalni gospodarski rast Hrvatske ostaje relativno nizak u odnosu na usporedive zemlje, od 1 do 2 posto, uslijed negativnih demografskih kretanja, strukturnih rigidnosti, aktualnog vanjskog razduživanja i niskih ulaganja tijekom razdoblja recesije od 2009. do 2014. Napominju i da rast hrvatskog gospodarstva oscilira više nego kod usporedivih zemalja s rejtingom ‘BB’, kao i nezaposlenost, koja je krajem 2016. bila 13,1 posto.

U toj agenciji ističu da su se javne financije poboljšale, što je dovelo do izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u lipnju. Nakon oštrog pada proračunskog deficita u 2016. na 0,8 posto BDP-a, u agenciji procjenjuju da će ove godine porasti na 1,7 posto BDP-a, jer će na prihodnu stranu proračuna utjecati nedavna porezna reforma, a okončano je i ograničavanje potrošnje u 2016.

U Fitchu prognoziraju umjerene proračunske deficite do 2019. jer se vlasti drže svog srednjeročnog cilja o strukturnom deficitu od 1,75 posto BDP-a, u skladu s EU Paktom o stabilnosti i rastu, proporcionalno primarnom višku. Primarni viškovi održavat će udjel javnog duga u BDP-u u padajućem trendu, kažu u toj agenciji. No, ističu i da će uz smanjenje tog udjela krajem 2017. na 82,5 posto, on i dalje biti znatno iznad prosječnog u zemljama s rejtingom ‘BB’ od 49,5 posto.

Kao rizike pritom navode stvaranje potencijalnih obveza, među kojima i u području zdravstvenog sektora ili štetnih parnica, kao i tečajne fluktuacije, s obzirom da je 76,5 posto javnog duga krajem 2016. bilo nominirano u stranoj valuti. Ističu i da su potrebe za refinanciranjem visoke te da u 2017. premašuju 15 posto BDP-a.

Neto inozemni dug također je visok, kažu i procjenjuju da će krajem godine on biti 32,4 posto BDP-a, dok je prosjek u zemljama s istim rejtingom 19,3 posto BDP-a.

No, Fitch prognozira da će doći do smanjenja vanjske zaduženosti tijekom vremenskog horizonta na koji se odnosi njihova procjena jer snažan turistički prihod podupire nastavak viškova u bilanci plaćanja.

Krhka vlada i rizik od prijevremenih izbora mogli bi usporiti reforme

U Fitchu kažu i da će snažna kapitalizacija bankarskog sektora (stopa adekvatnosti kapitala krajem 2016. bila je 22,5 posto), kao i njegova visoka likvidnost te pozicija neto vanjskog kreditora pomoći apsorbirati prelijevanje efekata od krize u Agrokoru.

Fitch očekuje da monetarna politika i dalje ostane labava jer je inflacija umjerena (u svibnju 2017 bila je 1,1 posto na godišnjoj razini), što bi moglo pomoći stimulirati kreditnu aktivnost.

U toj agenciji također smatraju da je neizvjesno koliko će trajati aktualna vladajuća koalicija. Nakon pada koalicijske vlade u travnju, glavna koalicijska stranka HDZ izbjegla je prijevremene izbore formiranjem nove koalicije s HNS-om u lipnju, navode.

Međutim, napominju da koalicijska većina ima dva glasa više a mogle bi izbiti napetosti na nekim ključnim zakonima.

Do poboljšanja rejtinga Hrvatske moglo bi doći bude li nastavljeno smanjivanje neto vanjske zaduženosti, potom fiskalna konsolidacija koja će dovesti do značajnog i održivog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u te ako porastu izgledi u vezi rasta i konkurentnosti, uključujući kroz provedbu strukturnih reformi.

S druge strane, do snižavanja rejtinga moglo bi doći pogoršaju li se gospodarski izgledi te ako dođe do preokreta fiskalne konsolidacije koja bi mogla dovesti do nepovoljne dinamike javnog duga, upozoravaju u Fitchu.

Fitchov osnovni scenarij u vezi Hrvatske je nastavak dosadašnje ekonomske politike, no krhkost vlade i rizik od prijevremenih izbora mogli bi usporiti strukturne reforme.

Moody’s nije ažurirao hrvatski rejting

Agencija Moody’s u petak je, pak, objavila da nije ažurirala hrvatski rejting.

Sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, S&P i Moody’s – kreditni rejting Hrvatske tako i dalje drže dva stupnja ispod investicijske razine, sa stabilnim izgledima.