Nacional otkriva kako mađarske tvrtke, povezane s establišmentom MOL-a, koje su na aukcijama kupovale jeftine viškove HEP-ova plina, preuzimaju hrvatsko energetsko tržište i što jednu od njih povezuje s aferom podmićivanja Sanadera
Znatan dio Ininog plina koji je temeljem Vladine Uredbe otkupljivao HEP, a koji taj plin nije smio izvoziti niti ga koristiti ikako drugačije od onog što je propisano Uredbom, završio je u Mađarskoj. Drugim riječima, ono što HEP nije smio izvesti izvan granica Republike Hrvatske, izvezle su mađarske tvrtke koje su taj plin po cijenama i tri puta manjima od tržišnih kupovale na aukcijama i odstupanjima zbog ogromnih viškova koje HEP nije mogao potrošiti. Jedna od tih tvrtki registrirana je u Švicarskoj, ali je dubinski povezana s ljudima iz vrha strukture mađarskog MOL-a. Riječ je o tvrtki MET Croatia Energy Trade d.o.o. Kratica MET je u originalu označavala MOL Energy Trade.
Dvije mađarske firme, to jest jedna mađarska i jedna švicarska s pozadinskim mađarskim vlasništvom, koje su sudjelovale i u kupovini viškova plina od HEP-a, MET Croatia Energy Trade d.o.o. i MVM CEEnergy Croatia d.o.o., prošle su godine bile među sedam najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. MVM CEEnergy Croatia zakupljuje najveći dio kapaciteta LNG terminala za ukalupljeni plin na Krku, otprilike jednu trećinu, i s 12,9 milijardi kuna prihoda (1,7 milijardi eura) prošle je godine bila četvrta tvrtka u Hrvatskoj po visini prihoda, odmah iza Ine, PPD-a i HEP-a. MVM je zapravo ekvivalent hrvatskom HEP-u, samo je riječ o dioničkom društvu u kojem je država tek jedan od vlasnika. No, po svemu viđenom, za razliku od HEP-a, MVM je pravi energetski div koji razvija projekte i na tržištu se ponaša proaktivno.
MET Croatia Energy Trade, prema podacima FINA-e, s 9,4 milijardi kuna (1,2 milijardi eura) prihoda lani, bila je po visini prihoda na sedmom mjestu, odmah ispod Konzuma i HEP-Proizvodnje. MET Croatia Energy Trade također je jedan od većih zakupaca plina iz LNG-a. Tvrtka MET Croatia Energy Trade dio je švicarske MET Grupe, ali više Nacionalovih sugovornika iz energetskog sektora upozorilo je da je riječ o tvrtki pozadinski vlasnički povezanoj s ljudima iz vrha MOL-a koji su na taj način, preko te tvrtke, počeli izvlačiti dodatne profite od hrvatskog energetskog tržišta i polako preuzimati značajan dio kolača plinskog tržišta u Hrvatskoj.
Nacional je u rujnu prošle godine otkrio da je Ina svoj dio zakupa kapaciteta LNG terminala na Krku dala u podzakup upravo MOL-ovoj tvrtki MOL Energy Trade (MET), a da je taj prijedlog pred Upravu i Nadzorni odbor Ine iznio Damir Škugor, mastermind prve megaplinske afere u kojoj je Ina oštećena za milijardu kuna. Postoje svjedoci, ali i pisani tragovi da je upravo Škugor iznio taj prijedlog. Već samo ta činjenica upućuje na duboke poveznice između Škugora i ljudi iz vrha MOL-a i otvara novi prostor sumnjama da je Škugor i u prvoj plinskoj aferi djelovao u koordinaciji s MOL-om. U drugoj, ovoj novoj plinskoj aferi, upravo je MET, nakon PPD-a kupio najveći dio plina. MET je, zapravo, kupio najveću količinu viškova plina preko energije uravnoteženja, odnosno putem aukcija, čak 33,05 posto, i to po prosječnoj cijeni od 15,95 eura. PPD je preko uravnoteženja uzeo samo 6,73 posto, ali po znatno manjoj cijeni od 4,63 eura. Putem odstupanja, od kojeg je PPD izvukao najveći dio od čak 63 posto, MET je izvukao dodatnih 2,96 posto plina po prosječnoj cijeni od 11 eura. Sveukupno je MET na razlici u cijeni između tržišne i aukcijske zaradio više od pola milijuna eura. A sav je hrvatski plin koji su oni preuzeli zasigurno završio u Mađarskoj. No, tu činjenicu nitko od političara koji se bave tom temom gotovo da ni ne spominje.
Postoje pisani tragovi i svjedoci da je upravo Škugor tražio da Ina svoj zakup LNG-a preda MET-u, što upućuje na duboke poveznice i sumnju da je Škugor djelovao u koordinaciji s vrhom MOL-a
Jedan od Nacionalovih izvora iz plinskog biznisa, upoznat s poslovanjem MET-a, pojašnjava:
„Riječ je o tvrtki koja je sada registrirana u Švicarskoj i u kojoj MOL više nema suvlasništvo. CEO i osnivač tvrtke je Benjamin Lakatos, koji je došao iz MOL-a. On se od 2018. deklarira i kao većinski vlasnik MET Grupe i pokušava kompaniju predstaviti maksimalno transparentno. U suvlasništvu im je i jedan singapurski fond. MET ima svoje firme po cijeloj Europskoj uniji, bave se prodajom struje i plina, imaju plinsku elektranu u Mađarskoj, imaju svoj plinski trading za LNG. Konsolidirani prihod prošle godine im je iznosio 8 milijardi eura. U Hrvatskoj također prodaju struju i plin. Uvoze LNG plin, ali potom taj plin swapaju, to jest mijenjaju za plin koji PPD dobavlja u Mađarskoj. Čak su bili i u dobrim suradničkim odnosima s PPD-om, ali sada puno manje surađuju.“
MET Grupa je jedna od najmoćnijih kompanija u Mađarskoj, s velikim biznisom i interesima u toj zemlji, a po svemu sudeći i s velikim utjecajem. Samo za ilustraciju, aktualni mađarski ministar energetike Lantos Csaba bivši je predsjednik Uprave MET-a koji je na čelu MET-a bio dugih 13 godina, a naslijedio ga je upravo Lakatos.
I MET i MVM imaju velike ambicije u Hrvatskoj, to jest na hrvatskom energetskom tržištu.
To se neskriveno može iščitati i iz onog što oni sami komuniciraju na svojim službenim internetskim stranicama.
„MVM CEEnergy Croatia d.o.o. novi je i ambiciozni igrač na tržištu prirodnog plina. Osnivač je vodeći mađarski veletrgovac prirodnim plinom (MVM CEEnergy Zrt.) i spada u najveći energetski holding u Mađarskoj (MVM – Magyar Villamos Művek Zártkörűen Működő Részvénytársaság). Drago nam je što možemo ponuditi suradnju kako trgovcima i opskrbljivačima plinom tako i krajnjim kupcima u Hrvatskoj“, stoji na otvoru stranice tvrtke MVM CEEnergy Croatia, koja je inače smještena u Radničkoj 177 u Zagrebu. Lani je tvrtka imala dobit od 43,9 milijuna kuna. Direktori tvrtke su Mađar Péter Bártfai i Hrvat Marjan Vugrinec.
MET Croatia Energy Trade na svojim stranicama pojašnjava: „MET Holding AG sa sjedištem u Švicarskoj stopostotni je vlasnik tvrtke MET Croatia Energy Trade d.o.o i jedno je od vodećih imena trgovine energentima na području srednje i istočne Europe. Tvrtka MET Croatia Energy Trade d.o.o. utemeljena je 2013. godine s ciljem sudjelovanja na liberaliziranom tržištu energentima u Republici Hrvatskoj.
Smatramo da MET Grupa svojim iskustvom i tržišnim utjecajem, u suradnji s tvrtkom MET Croatia Energy Trade d.o.o. i njihovim znanjem i uvidom u potrebe lokalnih potrošača, zajedno tvore dobitnu kombinaciju. Ta suradnja omogućava tvrtki MET Croatia Energy Trade d.o.o. ponudu širokog spektra rješenja dobave prirodnog plina, od usluga izrađenih po individualnoj mjeri potrošača, sve do ponude standardiziranih proizvoda.
Uvjereni smo kako će poslovanje tvrtke MET Croatia Energy Trade d.o.o. doprinijeti pouzdanoj opskrbi prirodnim plinom tržišta u Republici Hrvatskoj, te ujedno doprinijeti razvoju zdrave konkurencije na tržištu.”
Tvrtka MVM CEEnergy Croatia, mađarski ekvivalent HEP-u, u 2022. bila je treća tvrtka u Hrvatskoj po visini prihoda, odmah iza Ine i PPD-a, a MET Croatia Energy Trade bila je na sedmom mjestu
No, više Nacionalovih izvora iz energetskog sektora upozorilo je da se može sumnjati da je vlasništvo nad švicarskom MET Grupom zapravo prikriveno, a da vodi prema ljudima iz vrha mađarskog MOL-a.
„Tvrtku MOL Energy Trade napravio je MOL, iz Budimpešte su je prebacili na Belize. To je zapravo bila offshore firma iza koje je stajao menadžment MOL-a, a kao formalni vlasnik prikazivala se jedna žena u Belizeu (moguće Pampina Votsi, op.a.). Oko toga je prije 15-ak godina izbila velika afera jer je ta firma bila partner s MOL-om te je MOL-u prodavala ogromne količine robe iz Rusije i Ukrajine. Oni su bili povezani i s ukrajinskim tajkunom Dmitrom Firtašem, koji se bavio trgovinom plinom, a 2014. po nalogu Amerikanaca uhićen je u Beču i stavljen u kućni pritvor. Platio je enorman iznos jamčevine da bi mogao suđenje čekati na slobodi“, objašnjava Nacionalov izvor upućen u detalje poslovanja tih kompanija.
Posebno je zanimljivo, ističe taj izvor, da je tvrtka MOL Energy Trade, dok je bila registrirana u Budimpešti, poslovala na adresi Benczúr utca 13/b, to jest oni i danas ondje imaju registriranu tvrtku MET Services Kft. Na toj je adresi, zapravo na broju 13, bila registrirana i firma Moltrade-Mineralimpex, a dugogodišnji direktor te tvrtke bio je dr. József Tóth, dugovječni savjetnik i prijatelj šefa MOL-a Zsolta Hernádija. Upravo József Tóth bio je jedna od glavnih poveznica za 5 milijuna eura mita (polovice od ukupno 10 milijuna) bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu isplaćenog preko tvrtke Hangarn na račun tvrtke Xenoplast Roberta Ježića, koji je prema pravomoćnoj sudskoj presudi bio namijenjen Ivi Sanaderu. Naime, kako je u vrijeme prvog suđenja Sanaderu objavio mađarski novinar József Spirk na portalu index.hu, tvrtku Hangarn kupile su dvije tvrtke, a jedna od njih, Torafin, bila je u suvlasništvu sive eminencije MOL-a Józsefa Tótha.
To je bio udarac za obranu MOL-a koji se branio da nemaju veze s Hangarnom te da je riječ o tvrtki čiji je vlasnik Rus Mihail Gucerijev.
„Hangarn su 2004. kupile dvije kompanije: Brocada, u vlasništvu Rusa Gucerijeva, te Torafin, u vlasništvu Imre Fazakasa, ali i Józsefa Tótha. No njegovo ime se pažljivo skrivalo i do sada nije spomenuto u istrazi o davanju mita“, rekao je mađarski novinar 2014. u izjavi za Večernji list.
Ovaj slučaj, na koji je upozorio Nacionalov izvor, samo pokazuje koliko su razgranate, ali i pomno skrivene veze čelnih ljudi MOL-a s tvrtkama preko kojih odrađuju različite poslovne operacije.
„Budući da je i oko firme MOL Energy Trade 2009. izbila velika afera, promijenili su joj ime u MET, što je zapravo skraćenica od MOL Energy Trade, a preuzeli su je neki fondovi. Međutim, upravo ovih dana puknula je velika afera u Mađarskoj jer se otkrilo da su Orbánovi tajkuni, uključujući i Hernádija, ali i vlasnika NK Osijeka Lőrinca Mészárosa, osnovali različite fondove iza kojih su se skrivali jer ti fondovi sve donedavno nisu imali obvezu deklarirati vlasnike pa su ti tajkuni, uključujući i Hernádija, imovinu skrivali preko tih fondova. Međutim, novi zakon propisao je da se vlasnici moraju deklarirati i sad je to sve izašlo u javnost. Na sličan se način, uvjeren sam, skriva i vlasništvo nad MET-om koji je u međuvremenu prebačen u Švicarsku i službeni mu je većinski vlasnik predsjednik Uprave Benjamin Lakatos, no u stvari se ne zna tko su sve vlasnici tvrtke. Međutim, sve je to jedna te ista kompanija iza koje stoje isti ljudi, samo se preselila“, tvrdi Nacionalov izvor koji je isto spreman ponoviti i pred nadležnim institucijama i eventualno na sudu.
Zanimljivo je da su MOL, MOL Energy Trade – MET i tvrtka Normeston iz Belizea 2009. bili prijavljeni u Bosni i Hercegovini zbog pokušaja koncentracije, ali je ta prijava odbačena. Istom koncentracijom bavila se i No, u to vrijeme je MOL Energy Trade još bio registriran u Budimpešti. Kao vlasnica tvrtke Normeston iz Belizea bila je navedena fizička osoba, Pampina Votsi. Kad je MOL Energy Trade svoje sjedište prebacio u Belize, moguće da je upravo Pampina Votsi postala formalna direktorica tvrtke. Naime, javno je dostupan dokument Europske komisije od 14. prosinca 2009. kojim Komisija odobrava predloženo stjecanje zajedničke kontrole nad MET-om od strane Normestona i MOL-a.
‘MET je trenutno podružnica u potpunom vlasništvu MOL-a koja se nalazi u Mađarskoj’, stoji u dokumentu Europske komisije iz 2009. koji otkriva veze MET-a s tvrtkom u Belizeu
„Europska komisija odobrila je prema EU Uredbi o spajanju predloženo stjecanje zajedničke kontrole nad MOL Energy Trade Ltd. (MET) od strane MOL Hungarian Oil and Gas Public Limited Company i Normeston Trading Limited. MOL je integrirana naftna i plinska grupa. Normeston je aktivan u trgovini sirovom naftom i rafiniranim naftnim proizvodima. MET je trenutno podružnica u potpunom vlasništvu MOL-a koja se nalazi u Mađarskoj. Nakon ispitivanja operacije, Komisija je zaključila da transakcija neće značajno ometati učinkovito tržišno natjecanje u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ili bilo kojem njegovom značajnom dijelu“, stoji u dokumentu.
Danas tvrtka posluje u Švicarskoj, a dio MET Grupe je i tvrtka MET Croatia Energy Trade. Predsjednik Uprave te tvrtke je Gergely Szabó. On je na samom početku karijere, 2007. godine, radio kao stručnjak za razvoj plinskog poslovanja u MOL-u, na toj je poziciji bio sve do 2010., a tada je prešao u MET gdje se ubrzano uspinjao na hijerarhijskoj ljestvici. Šef MET-a Croatia je od 2015. godine. Međutim, on je od 2014. i član Uprave MET-a Mađarska, a od 2019. i regionalni direktor tvrtke MET Central Europe. Osim njega, u Upravi hrvatske podružnice su i direktor Mario Matković te član Uprave Matija Sporiš.
Nacional je Upravi tvrtke MET Croatia Energy Trade postavio novinarski upit s više pitanja vezanih uz najnoviju plinsku aferu, ali oni do zaključenja broja nisu odgovorili na upit.
Komentari