Finska je uz bok bolnicama postavila ‘šume zdravlja’. Prema istraživanju, kretanje kroz šumu povećava mentalno blagostanje. Cilj je inicijative ‘zdrave šume’ korištenje znanstveno dokazanih zdravstvenih dobrobiti prirode kao dijela službenog zdravstvenog sustava.

Pacijente domova zdravlja u sklopu liječenja vode na šumske izlete. Terapija je u primjeni od 2015. godine, a pacijenti su izvijestili o pojačanom osjećaju povezanosti s prirodom te osjećaju dobrobiti.

Ove jeseni Finska je uspostavila još dvije šume zdravlja u blizini bolnica u Lahtiju i Kouvoli. U Sipoou, u južnoj Finskoj, nije uspostavljena zasebna šuma zdravlja, ali je istraživačka grupa odvedena u nacionalni park Sipoonkorpi. Kad je skupina pacijenata zdravstvenog centra Sipoo odvedena na vođena putovanja, izvijestili su o klinički značajnom poboljšanju svoje mentalne dobrobiti.

“Ovaj put smo mjerili pozitivne učinke na mentalno zdravlje pa smo tražili da odgovore na izjave poput ‘osjećam se blisko s drugim ljudima, osjećam da sam sposoban za promjene, opušten sam’. A posebno je smanjen stres kod grupe koja je vođena na šumska putovanja”, rekla je Annika Kolster, istraživačica i liječnica iz okruga West Uusimaa.

U ovoj terapiji ne bi trebalo imati dojam da obavljate zadatak. Važnije je promatrati svoju okolinu. Prikladna zdrava šuma je svaka šuma kojoj je lako pristupiti i u kojoj možete zastati i uživati u prirodi. Međutim, blagotvorne učinke prirode možete doživjeti u svakoj šumi.

Prema istraživačici Anniki Kolster, šuma može pomoći u suočavanju s osjećajem tjeskobe, nesanicom i iskustvom boli, u kombinaciji s medicinskim tretmanom. Biologinja Adela Pajunen razvija aktivnosti ‘zdrave šume’. Ona smatra da ljudi imaju koristi od osjećaja zaklona u šumi.

“Na ovom izletu slušali smo potok i gledali snježne pahulje. Ali to mogu biti i biljke, životinje, ptice, kukci i kamenje. Procesi prirode, rađanja i umiranja”, navodi Pajunen.

“Čovjek uživa u osjećaju kad je stvarno u šumi i ima koristi od tog osjećaja. Kad ne vidite kroz šumu, kada možete pronaći utočište i biti skriveni, kada postoje mjesta gdje možete lizati svoje rane”, rekla je biologinja Adela Pajunen.

Annika Kolster kaže kako se zna da se potreba za lijekovima protiv bolova smanjuje ako živimo u blizini šumskih područja, javlja HRT.