Nakon invazije na Ukrajinu, novačenje se širi Europom, a oni koji žive u susjedstvu Rusije pozivaju svoje NATO saveznike, uključujući Veliku Britaniju, da slijede njihov primjer.

Norveška je objavila da povećava broj regrutiranih vojnika, nakon što je Danska najavila da namjerava proširiti regrutaciju na žene i produžiti vojni rok.

Latvija i Švedska nedavno su ponovno aktivirale služenje vojnog roka, a Litva ga je vratila nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

“Žao mi je novaka u Ukrajini. Bore se za svoje živote. Naši dečki stječu životne vještine i grade samopouzdanje. Za nekoliko tjedana ti će dečki biti spremni za borbu s neprijateljem”, rekao je kapetan Mick Habma, misleći na Rusiju.

Rusija nikada nije napala zemlju članicu NATO-a. Savez je pakt o kolektivnoj obrani, što znači da je napad na jednu članicu napad na sve. Tri zemlje u NATO savezu – Velika Britanija, SAD i Francuska – imaju atomsko oružje, kao i Rusija, pa bi postojala zabrinutost zbog opasnosti od nuklearne eskalacije kao posljedice takvog sukoba.

“Da su Rusi napali, doživjeli bi veliki poraz“, procjenjuje Habma.

Transatlantski vojni savez 32 zemlje članice, uključujući pridošlice Finsku i Švedsku, proslavio je u četvrtak 75. godišnjicu postojanja. BBC je estonsku premijerku Kaju Kallas pitao kakva je atmosfera u zemlji.

OPASNO ZAOŠTRAVANJE Rusija: U izravnom smo sukobu s NATO-om!

Odgovorila je da postoji i osjećaj sigurnosti i strah od toga što bi ruski čelnik Vladimir Putin mogao sljedeće učiniti.

Za nju je ključno da NATO saveznici održe obećanje da će za obranu izdvajati dva posto BDP-a.

“Godine 1938. bilo je jasno da dolazi rat pa su izdaci za obranu povećani za 100 posto, ali već je bilo prekasno. To je ono što sada moramo učiniti da sačuvamo svoj način života, da sačuvamo mir u Europi“, ističe premijerka.

Callas, koja je premijerka od 2021., vojni rok vidi kao sastavni dio sigurnosti i jaču obranu ako Rusija napadne.

“Imamo pričuvnu vojsku od 44.000 ljudi, što bi za Veliku Britaniju bilo oko dva milijuna ljudi. Dva milijuna ljudi koji su spremni braniti svoju zemlju i znaju što im je činiti“, kaže i dodaje da regrutaciju preporučuje i Velika Britanija.

Svaka zemlja odlučuje za sebe, ali ja ovo (novačenje) preporučam s više aspekata, kaže Kallas.

Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane rekao je za BBC da nema “apsolutno nikakvih sugestija o povratku vojnog roka”.

Britanska vlada kaže da će ove godine u njezine oružane snage biti uloženo 50 milijardi funti kako bi se uhvatile u koštac s višestrukim prijetnjama, uključujući rusku agresiju u Ukrajini, te da je “povećanje novačenja i poboljšanje zadržavanja u vojnoj službi glavni prioritet”.

SVE GORE I GORE Rusija: Odnosi s NATO-om su na ‘kritičnoj nuli’, ali…

Finska strahuje od napada

Ministarstvo unutarnjih poslova Finske objavilo je do daljnjega zatvara granicu s Ruskom Federacijom, prenosi Reuters. Finska strahuje od mogućih napada ljudi koji bi mogli biti “instrumentalizirani”.

“Nismo vidjeli ništa što bi nas navelo na zaključak da se situacija promijenila. Osim toga, proljeće će pružiti priliku za veći pritisak na Finsku. U blizini finske granice na ruskoj strani nalaze se stotine, a možda i tisuće ljudi koji mogla bi se instrumentalizirati protiv Finske”, rekla je finska ministrica unutrašnjih poslova Mari Rantanen.

Odluka o zatvaranju granica uključuje i granične prijelaze u tri luke za male brodice. One će biti zatvorene od sredine travnja, piše finski javni servis YLE.

“Zatvaranjem graničnih prijelaza za pomorski promet, vlada se priprema za mogućnost da se instrumentalna migracija proširi na pomorski promet kako proljeće odmiče”, priopćilo je finsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Finska je zatvorila svoju istočnu granicu u prosincu 2023. Rusija je tada optužena za organiziranje migranata iz trećih zemalja da pređu granicu i okarakterizirana kao “sredstvo hibridnog utjecaja”.

PROLJETNO NOVAČENJE Putin potpisao uredbu, šalje još 150.000 građana u vojsku