Iz Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba jučer su objavili kako je prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za srpanj iznosila 8740 kuna. To je 15-ak posto ili 1164 kune više od prosjeka na razini svih pravnih osoba u Hrvatskoj

Fina je pak na temelju godišnjih izvješća poduzetnika napravila analizu troškova osoblja i troškova rada. Njezinim pregledom obuhvaćeno je 144.259 obveznika poreza na dobit (pravnih osoba i obrtnika) koji su ispunili obvezu predaje izvještaja za 2021., ali bez financijskih institucija.

Ona pokazuje da su poduzetnici, mimo plaća i pratećih državnih nameta, po znatno većim stopama lani povećali druge troškove rada. To naročito vrijedi za izdatke za rad preko studentskih i učeničkih servisa koji su povećani za gotovo 50 posto, te za troškove agencijskih radnika koji su u odnosu na prethodnu godinu porasli za četvrtinu.

Dvoznamenkaste stope rasta izdataka za bruto autorske honorare i ugovore o djelu (za fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost) bio je dvoznamenkast (16,4 posto), a isto vrijedi i za nadoknade troškova, darove i potpore radnicima te primitke u naravi  (+20 posto), iako je rast te skupine izdataka  stavki ublažen smanjenjem isplata na ime otpremnina. Konačno, i naknade članovima uprava su povećane, ali nešto sporije od rasta plaća zaposlenika.

Poduzetnici obuhvaćeni Fininom analizom zapošljavali su lani ukupno 964.742 radnika, a troškovi osoblja premašili su im 113 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 8,8 posto.

U odnosu na poslovne rashode udio troškova osoblja – računajući neto plaće i nadnice, poreze, prireze te doprinose iz i na plaće – iznosio je nepunih 14 posto, dok je u ukupnim rashodima bio nešto nižih 13,6 posto.

Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, zaposlenicima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 6350 kuna, čime su u odnosu na godinu ranije nominalno povećane za nešto više od šest posto ili 9,2 milijarde kuna.U tom je razdoblju bilo i nešto više zaposlenih i ukupan trošak neto plaća povećan je za gotovo deset posto, sa 67 na 73,5 milijardi.

Upravama 6 posto više

Neto plaće i nadnice čine oko 65 posto ukupnih troškova osoblja, udio poreza i doprinosa iz plaća u njima je sudjelovao sa 22,4 posto, a doprinosi na plaće (obvezno zdravstveno osiguranje) s 12,7 posto.

Mimo troškova osoblja koji se odnose na redovna primanja zaposlenika, analitičari Fine secirali su i druge troškove rada. Prema dostavljenim joj godišnjim financijskim izvještajima oni su lani dosegnuli 16,5 milijardi kuna. Najveći dio, oko četiri petine, otpada na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi. Ta je stavka u odnosu na prethodnu godinu porasla za petinu, sa 11 na 13,3 milijarde kuna, s tim da su u okviru te skupine izdataka oni za otpremnine smanjeni za oko 11,5 posto. Nakon što je u tu svrhu 2020. isplaćeno 753 milijuna kuna, prošle godine za otpremnine je izdvojeno 667,3 milijuna.

Ta analiza, uz ostalo, pokazuje da su poduzetnici, mimo plaća i pratećih državnih nameta, po znatno većim stopama lani povećali druge troškove rada. To naročito vrijedi za izdatke za rad preko studentskih i učeničkih servisa koji su povećani za gotovo 50 posto, te za troškove agencijskih radnika koji su u odnosu na prethodnu godinu porasli za četvrtinu.

Stanje i trend u usporedbi s drugima

Pozivajući se na podatke WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) analitičari Raiffeisen banke nedavno su naveli kako smo se u tom pogledu našli iza Slovenije, s prosječnom bruto plaćom za prvo polugodište od 1976 eura, te Češke (1583 eura) i Poljske (1386 eura). Od  ostalih zemalja u okruženju, iza Hrvatske su Mađarska (1350 eura), Rumunjska (1270 eura), Slovačka (1252 eura) i Bugarska (852 eura).

“Međutim, važno je naglasiti da dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod tih zemalja, dok u Hrvatskoj one pokazuju prilično skromnu dinamiku godišnjeg rasta”, napominju u toj banci.

U većini zemalja iz okruženja, dodaju, visoke stope rasta potrošačkih cijena u prvoj polovici godine  nadmašile su rast prosječnih bruto plaća. Izuzetak je bila tek Mađarska u kojoj i u realnim terminima plaće bilježe rast, budući da su do sredine godine nominalno povećane 12,8 posto, a prosječna inflacija iznosila je 9,4 posto.