Financial Times objavio je zanimljivu analizu prema kojoj bi Hrvatska mogla izaći kao pobjednica iz europske energetske krize. U tome bi najviše mogao pomoći naftovod Janafa, za koji postoje planovi za udvostručavanje kapaciteta na dva milijuna tona mjesečno.

Slamka spasa za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija, kao i za Srbiju i BiH, koje imaju terminale i rafinerije povezane na Janafov naftovod te nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu

Hrvatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi prostornih metara godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, a istodobno će joj veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogućiti da postane neto energetski izvoznik, piše tportal.

Profesor na Geološko-rudarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Igor Dekanić izjavio je za FT da Hrvatska ima dobre šanse da bude energetska vrata nizu susjednih srednjoeuropskih zemalja u sadašnjoj energetskoj geopolitičkoj situaciji i teškoćama s uvozom energije iz Rusije.

Times je spomenuo i dobru taktiku Hrvatske uvozeći sve veću količinu nafte iz Azerbajdžana i Kazahstana te smanjivši uvoz nafte iz Rusije na četvrtinu svojeg ukupnog uvoza 2020. godine, što je najniža razina od 2003. godine.

Istaknuli su i važnost LNG terminala na Krku koje je pak ojačao neovisnost o ruskom plinu koji je, prema podacima MMF-a činio manje od jedan posto ukupne energetske potrošnje Hrvatske 2020. godine. Uvoz ukapljenog prirodnog plina, i to uglavnom iz SAD-a, zamijenio je rusku opskrbu, navodi tportal.

Financial Times navodi kako Janafov naftovod može transportirati oko milijun tona nafte mjesečno, a planirano dodatno ulaganje za udvostručenje kapaciteta pokrilo bi potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji. Štoviše iz Timesa tvrde da su dobili odgovor iz Janafa da se takva odluka tek treba donijeti u skladu s politikama EU-a i hrvatske Vlade, a da je kompanija spremna brzo djelovati.

Neimenovani izvor za FT je izjavio da je Janaf već povećao cijene transporta nafte koju dovodi susjedima, ali iz tvrtke to nisu potvrdili, piše tportal.

Stručnjak za energetiku András Simonyi iz Atlantic Councila za FT je ustvrdio da je Hrvatska već mogla imati znatno veću ulogu da nije jedno desetljeće odgađala gradnju krčkog terminala i smanjila mu kapacitet. “Hrvati jako kasne. SAD će brzo povećati proizvodnju LNG-a. EU je također prihvatio plin kao prijelazno gorivo prema obnovljivim izvorima. Dakle plina će biti. Ali hoće li u Europi biti infrastrukture? Nitko neće čekati Hrvatsku, koja je mogla preuzimati puno više plina da je imala veće ambicije”, komentirao je Simonyi.

Times piše da odmjeren pristup Hrvatske, koja se kladi na kratkoročan porast potražnje za fosilnim gorivima, uz zadržavanje fokusa na ulaganja u zelenu energiju, mogao u konačnici isplatiti.

Važne su investicije

Dražen Jakšić, direktor zagrebačkog Instituta Hrvoje Požar, objasnio je da u Hrvatskoj postoji snažan interes investitora za nove projekte obnovljivih izvora energije koji bi mogli znatno povećati trenutne hrvatske kapacitete u proizvodnji čiste električne energije, a oni su na oko 1 GW.

Savjetnik predsjednika Zorana Milanovića, Julije Domac, za FT je izjavio da hrvatska Vlada cilja na širenje kapaciteta proizvodnje solarne energije na 7 GW (sa sadašnjih 160 MW) te udvostručenje kapaciteta vjetroelektrana sa sadašnjih 1 GW, a radi i na unapređenju regulative te prijenosne mreže. Sve to bi trebalo voditi tome da Hrvatska izbaci iz upotrebe elektrane na ugljen do 2033. godine te da ima i višak struje za izvoz, prenosi tportal.