Ministar gospodarstva Davor Filipović 26. travnja poslao je na uvid i na znanje premijeru Andreju Plenkoviću draft kako bi trebala izgledati nova korigirana Uredba kojom bi Vlada spriječila pojave viškova plina na tržištu. Taj draft Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije zapravo je ključni sadržaj e-maila iz travnja koji je Filipović poslao u Ured premijera, koji želi iskoristiti kako bi se zaštitio od moguće smjene zbog izbijanja najnovije plinske afere.

Filipović je taj e-mail definitivno poslao Dubravki Vlašić Pleše, osobi od najvećeg Plenkovićeva povjerenja. Upravo je ona ključna osoba kojoj svi visoki dužnosnici Plenkovićeve vlade, a naročito oni povezani s energetskim sektorom, šalju sve povjerljive dokumente, prijedloge i draftove budućih odluka Vlade i druge slične dopise. Ona je ključna osoba koja potom s Plenkovićem sudjeluje u najosjetljivijim procesima donošenja odluka, pa tako i u procesu odlučivanja o otklanjanju poremećaja na energetskom tržištu.

Dubravka Vlašić Pleše. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Radi se o samom srcu internog, u suštini paralelnog i dijelom izvaninstitucionalnog procesa odlučivanja hrvatske Vlade, koja u središte odlučivanja preko Dubravke Vlašić Pleše, osobe u koju Plenković ima najveće povjerenje, uvijek gotovo isključivo stavlja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Koji potom o svemu važe, procjenjuje ili, zagušen tako postavljenim sustavom odlučivanja, često propušta reagirati na vrijeme pa potom naknadno odlučuje tko je sve kriv za propuste u raznim situacijama, pa tako i u kontekstu najnovije plinske afere.

Tako postavljen sustav odlučivanja u najnovijoj su plinskoj aferi iskoristili i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i ministar gospodarstva Davor Filipović da manipuliraju dostupnim podacima kako bi jedan drugoga potkopali, pa Plenković i dalje nastoji razjasniti sve nijanse njihovih internih manipulacija.

Sve to otkrio je Nacionalu izvor blizak vrhu Vlade i premijeru Plenkoviću, koji upozorava na još jedan u javnosti dosad prešućeni detalj. Niti Barbarić niti Filipović ni u jednom trenutku o okolnostima najnovije plinske afere, ili zbivanjima koji su joj prethodili, nisu informirali Olega Butkovića, potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo. Koji je po svom položaju nadređen i samom ministru gospodarstva Davoru Filipoviću. Pa i u tom detalju Plenković posljednjih dana pokušava pronaći tragove manipulacija koje su prethodile izbijanju afere.

Taj izvor ovako je objasnio ključni razlog zašto Plenković oklijeva smijeniti Filipovića te zašto Plenković maksimalno oteže donijeti bilo kakvu odluku koja bi ukazala na to koga on zapravo smatra odgovornim za izbijanje najnovije plinske afere:

„Filipović je učinio upravo ono što svi mi u Vladi radimo u osjetljivim situacijama. Proslijedio je mail Dubravki Vlašić Pleše. U javnosti se ne zna koliko je važna uloga koju ona ima u procesu donošenja Plenkovićevih odluka. Pa je sada ključno pitanje je li ona i kada o draftu Uredbe koji joj je poslao Filipović informirala Plenkovića. Drugo je ključno pitanje je li Filipović i u kojoj mjeri svjesno manipulirao. Jer je draft Uredbe poslao u Ured premijera tek nakon četvrtog dopisa Frane Barbarića i par tjedana nakon što je za dodatnu godinu dana produljeno trajanje Uredbe, koja je već tada bila potpuno deplasirana s obzirom na tržišne okolnosti. Pa se može itekako propitivati zašto Filipović nije reagirao ranije te koji su mu bili pravi motivi da prešućuje Barbarićeve dopise u trenutku produljivanja trajanja Uredbe, naročito u svjetlu utjecaja koji na njega ima specijalni savjetnik Jurica Lovrinčević.“

Ključno je pitanje je li i kada Dubravka Vlašić Pleše obavijestila premijera Andreja Plenkovića o e-mailu koji joj je poslao ministar Davor Filipović, kao i je li Filipović svjesno manipulirao kad je draft Uredbe poslao u Ured premijera tek nakon četvrtog dopisa Frane Barbarića. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Nacional je u prošlom broju otkrio da je Filipović bliskim osobama ispričao da je spomenuti e-mail poslao Dubravki Vlašić Pleše. Ona je po izbijanju rata u Ukrajini, također kao osoba od velikog Plenkovićeva povjerenja, imenovana u krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.

Iako dotad nije bila upoznata s poslovanjem neke energetske kompanije, ona je nešto ranije bila odabrana i kao jedna od rijetkih Plenkovićevih osoba od povjerenja koje imaju pristup Izvješću konzultantske kuće Lazard o poslovanju Ine, koje je poznato tek uskom krugu premijerovih najpouzdanijih suradnika i ljudi od povjerenja, odnosno dokumentu koji bi trebao odrediti budućnost jedne od najvažnijih strateških kompanija u Hrvatskoj.

Pravnica po struci, Dubravka Vlašić Pleše je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova načelnica Sektora za europsko pravo. S premijerom Plenkovićem surađivala je u vrijeme dok je on bio državni tajnik za europske integracije od 2010. do 2011. Ona je tada bila ravnateljica Uprave za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu EU-a i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u MVEP-u. Kada je Plenković preuzeo premijersku dužnost u listopadu 2016., angažirao je Dubravku Vlašić Pleše kao savjetnicu. Njezino se ime još u svibnju 2018. pojavilo na popisu osoba indirektno povezanih s aferom Hotmail, koja je razotkrila povezanost bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić s aferom Agrokor i kreiranjem zakona nazvanog Lex Agrokor. Dubravka Vlašić Pleše je bila jedna od osoba kojima su prosljeđivane poruke SMS-a koje su razmjenjivali članovi neformalne grupe Borg koji su sudjelovali u kreiranju Lex Agrokora. U krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom u travnju 2022. imenovana je ukazom premijera kao predstavnica Ureda premijera.

Upravno njoj je Filipović poslao e-mail u kojem je napomenuo kako bi trebalo mijenjati sadržaj Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Poslao joj je čak i draft novog sadržaja Uredbe.

I Odluka Vlade o obvezi HEP-a da napuni skladište u Okoliju, kao i Uredba kojom se Ina i HEP obvezuju na proizvodnju, odnosno kupovinu plina po fiksnoj cijeni, trajali su do 31. ožujka 2023.

Iako se u međuvremenu tržište plina u Europi u 2023. stabiliziralo i nije bilo smisla nastaviti s kriznim mjerama, Plenković je prema Ministarstvu gospodarstva spustio svoju odluku po kojoj je Vlada 30. ožujka 2023., ovaj put za ogrjevnu sezonu 23./24., donijela novu odluku – zapravo je produljila važenje stare odluke o obvezi HEP-a da uskladišti 270,83 milijuna kubnih metara plina u Okoliju. U to vrijeme skladište je već bilo napunjeno plinom nabavljenim tijekom 2022.

Istodobno se, i zato što je skladište bilo puno HEP-ovog plina, tom odlukom ujedno ostalim zakupcima onemogućio pristup skladištu plina Okoli sve do 30. ožujka 2024.

Osim toga, Plenković i Filipović produljili su obvezu HEP-a da kupi sav plin koji Ina proizvede po fiksnoj cijeni od 47,6 eura/MWh, i to u situaciji kad je cijena na tržištu 35 eura/MWh.

Kako je sezona grijanja završila, plin se manje trošio u cijeloj Europi, a skladište Okoli je bilo puno, ovim odlukama Plenković i Filipović su izravno izazvali poremećaj i višak plina na tržištu, koji HEP nema gdje potrošiti ni skladištiti pa se morao prodati na tržištu, na kojem cijena plina ionako pada još od jeseni 2022.

Izvor blizak Plenkoviću navodi kako sada Plenković propituje razmjere moguće Filipovićeve manipulacije te da će mu biti teško donijeti odluku o bilo čijoj smjeni.

Naročito jer je Plenković o svemu bio i dodatno informiran putem drugih non paper dokumenata. Ali je sve to zanemario, pa se počeo koncentrirati na to zašto mu ni Filipović ni Barbarić tijekom brojnih sastanaka koje su ionako održavali gotovo na svakodnevnoj razini nisu izravnije sugerirali što bi se moglo dogoditi na tržištu.

Izvor blizak Plenkoviću navodi još jedan detalj koji je po njemu značajno utjecao na izbijanje najnovije plinske afere. On smatra da je ključni fokus Filipovića bio na ustrajanju da pokuša prebaciti gubitke Gradske plinare Zagreb na Prvo plinarsko društvo, te navodi da je Filipović to toliko forsirao da je sve drugo palo u drugi plan. Posebno spornim smatra to što je u te pregovore i sastanke izravno uključio svog specijalnog savjetnika Juricu Lovrinčevića, a na nekima od tih sastanaka nije se niti pojavio, nego se s predstavnicima PPD-a i Gradske plinare Zagreb, ali i drugim veletrgovcima plina, sastajao Lovrinčević, a ne Filipović, iako Lovrinčević kao savjetnik ministra nema što tražiti na takvim sastancima. Taj izvor o tomu kaže: „Pritisci koje su radili su bili ogromni, tražili su od svih dobavljača plina da im daju na uvid svoje povjerljive dokumente o tomu po kojim cijenama oni kupuju plin, a po kojima ga kasnije prodaju na tržištu.

Nominalno su to radili kako bi pritisnuli dobavljače i na njih prebacili odgovornost. Postoje brojni načini na koji državna tijela mogu kontrolirati poslovanje veletrgovaca plinom, ali način na koji se Lovrinčević pokušao u to uplesti u najmanju ruku nije uobičajen. Tu se zapravo lome koplja jer država će morati nadoknađivati štetu zbog razlika u cijeni plina. To je bila ključna igra koja je bacila u drugi plan sve ostalo, pa je i to pridonijelo izbijanju plinske afere.“

Taj izvor navodi da sve to skupa Plenković mora procesuirati u relativno kratkom vremenu i povući neki potez, iako je on poslovično nesklon osjetljivim odlukama, pa se stoga i nada da bi spomenuta afera mogla izići iz fokusa javnosti zbog sezone godišnjih odmora.