Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u Dnevniku N1 komentirao je slučaj oko spornog pitanja iz Politike i gospodarstva o USKOK-u kao uredu Vlade RH, ali i rezultate državne mature iz pojedinih predmeta.

“Kako se naziva ured Vlade Republike Hrvatske specijaliziran za borbu protiv korupcije?”, bilo je 32. pitanje na ovogodišnjem ispitu mature iz Politike i gospodarstva.

Maturant zagrebačke II. gimnazije Niko Mađerić najbolje je ove godine napisao ispit iz Politike i gospodarstva, a na pitanje o USKOK-u i Vladi je smatrao kako nema točnog odgovora, što je i obrazložio u svom prigovoru, no on je isprva bio odbijen. NCVVO je na kraju priznao pogrešku i poništio pitanje svima. Uskok, naravno, nije Vladin ured, već neovisno tijelo.

“Svaka čast učeniku koji je zamijetio propust”

Filipović je pohvalio zagrebačkog maturanta. “Naravno da smo zadovoljni svješću učenika unatoč tome što to ide na teret NCVVO-a”.

“Činjenica je da je državna matura projekt visokog rizika u koji je uključen čitav niz subjekata. Ne želim umanjiti pogrešku, ali statistički se događaju. Nezgodno je što se dogodila na ustavnoj instituciji koja ima težinu u Hrvatskoj i možda zato tolika pozornost. Svaka čast učeniku koji zamijetio propust”, rekao je Filipović.

“Ja jesam ravnatelj i snosim vrstu odgovornosti, ali u tri godine ja nijedan ispit nisam vidio. Vide ih samo sastavljači, recenzenti i predmetni koordinatori te na kraju učenici koji ih poslije rješavaju. Naprosto je to tako”, dodao je.

Ističe da ni u jednom slučaju ne žele i neće oštetiti učenike pa će tako u ovom slučaju pitanje biti poništeno, odnosno svi će dobiti jedan bod.

Problematična fizika

Komentirao je i prve rezultate državne mature. Posebno je problematična fizika.

“Razočaran sam, ali neću reći i iznenađen jer trend loših rezultata iz fizike je još iz 2019. Stručna radna skpina i mi u Centru ćemo analizirati uzroke tome, je li pitanje struktura zadataka, distribucija lakih, teških i više teških. Vjerojatno dijelom utječe i činjenica da je u zadnjih desetak godina sve više nestručne zastupljenosti nastavničkog kadra kad su u pitanju fizika, kemija, biologija i matematika, a možda i treće, možda se treba pozabaviti u konačnici i kurikulumom fizike”, rekao je Filipović.

“Prije svega se trebaju trgnuti nadležne institucije koje se bave inicijalnim obrazovanjem budućih nastavnika, a to je Prirodoslovno-matematički fakultet i fakulteti gdje se obrazuju nastavnici fizike, Agencija za odgoj i obrazovanje koja skrbi o stručno usavršavanju, a Ministarstvo ako je u pitanju kurikulum”, zaključio je Filipović za N1 televiziju.