Zakon će pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva a nikako slabljenju, kazao je Filipović odbacivši “katastrofična predviđanja pojedinih zastupnika i interesnih skupina o padu prihoda trgovina i otpuštanjima radnika.

Praksa iz drugih zemalja u kojima se ne radi nedjeljom, Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj i drugima, pokazuje da rastu prihodi i broj zaposlenih, očekujem da će doći do prebacivanje prihoda s nedjelje na druge dane, rekao je Filipović, javlja HRT.

Zadovoljan radnik puno bolje radi i to se onda preljeva na poslovne rezultate, ustvrdio je.

Napadi dolaze iz lanaca koji u matičnim zemljama ne rade nedjeljom

Kao pozitivan primjer izdvojio je trgovački lanac KTC koji već nekoliko godina ne radi nedjeljom, a porasli su mu prihodi, ima više zaposlenih i zadovoljne radnike . “Vjerujemo da će zakon imati takav utjecaj i na druge trgovačke lance, poručio je Filipović odgovarajući na replike zastupnika.

Napomenuo je kako često napadi na reguliranje rada nedjeljom dolaze od trgovačkih lanaca koji u matičnim zemljama ne rade nedjeljom.

Iako prijedlog novog zakona o trgovini nalaže da poslodavci imaju 16 radnih nedjelja u godini tijekom kojih mogu organizirati rad trgovina, dok ostalih 37 nedjelja ostaju neradne, zastupnici SDP-a Sabina Glasovac i Branko Grčić upozoravaju da trgovine, čak i ako su im vrata zatvorena, svoje proizvode mogu prodavati i putem interneta.

– Zakon omogućuje trgovcima rad na daljinu i nedjeljom, što znači da će svaki kupac moći iz udobnosti svoga doma moći naručiti proizvode koji će mu biti dostavljeni na vrata znači li ti da će trgovkinje nedjeljom raditi na pakiranju proizvoda?, pitala je Glasovac.

118 tisuća zaposlenih u trgovinama imat će više slobodnog vremena

Trgovine neće moći zaobilaziti odredbe novog zakona, a institucije će istražiti nepravilnosti ukoliko ih bude, odgovara Filipović, dodavši radnici neće raditi više od zadanih 16 nedjelja, obavljajući poslove slaganja i pakiranja robe za kupce, odnosno naručitelje

– Što se tiče toga da će netko pokušati manipulirati ovim zakonom, zna se koliko sati ima radni tjedan, to je 40 sati. Na bilo kakve nepravilnosti nadležne će institucije pravovremeno reagirati, odgovorio je Filipović

Ministar gospodarstva tvrdi na će novi zakon podignuti kvalitetu života, tako što će oko 118 tisuća zaposlenih u trgovinama imati više slobodnog vremena koje će moći provesti sa svojim obiteljima i najbližima.

– Obavili smo konzultacije s trgovcima i sa socijalnim partnerima koji su zadovoljni ovim prijedlogom, a trgovci će organizirati svoje poslovanje na način na koji misle da je najbolje, rekao je.

Institucije će istražiti nepravilnosti

Dodao je da nikome ne bi trebao biti problem obaviti kupnju petkom ili subotom i uvjeren je da će se građani brzo prilagoditi.

Novi zakon stupio bi na snagu 1. srpnja, a radne nedjelje u prvoj polovici ove godine ne bi se ubrajale u kvotu od 16 radnih nedjelja koje novi zakon dopušta poslodavcima. U odnosu na prvo čitanje zakona, osnovna se razlika odnosi na zabranu rada pekarnica nedjeljom.

Međutim, među iznimkama ostaju prodavaonice u sklopu autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, muzeja i kulturnih ustanova te benzinskih postaja.

Prigovor na izuzeće benzinskih postaja imao je zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar.

– I za vrijeme lockdowna benzinske postaje postale su vrle kreativne, moglo se na njima kupiti jogurt, mlijeko, da ne govorim o cijeloj širini ponude. Vjerujem da bi se, u slučaju uvođenje dežurstva ili 16 radnih tjedana, građani bez problema organizirali i točili gorivo na dežurnoj postaji, kazao je.

Filipović ponavlja da će postoje druge institucije koje će istražiti nepravilnosti, ukoliko se benzinske postaje bude bavile onima što nije njihov temeljeni biznis.

– Benzinske postaje su ostale ‘unutra’, jedan od razloga je kontinuirana opskrba stanovništva, ali uvijek se može dogoditi a netko zlorabi situaciju, poručio je resorni ministar

Oporba: Radniku se ne garantira da neće raditi nedjeljom

I prije početka saborske rasprave o Zakonu o trgovini, oporbeni zastupnici upozorili su u srijedu da se njime ne garantira da radnici neće raditi nedjeljom i da bi ponovno mogao pasti na Ustavnom sudu, a vladajući su pak istaknuli da osigurava bolji položaj radnica u trgovini.

Katarina Nemet (Klub IDS) smatra da će pitanje zabrane rada nedjeljom tim zakonom biti samo površno riješeno jer će, kako drži, neki raditi nedjeljom, a neki ne.

Smatra da će se takav zakon negativno odraziti na gospodarstvo i građane, a upitna je, kaže, i ustavnost tog zakona.- Taj prijedlog zakona sadrži neutemeljeno selektivna ograničenja, parcijalne zabrane jednima, a nepravedno povlašteni položaj drugima, ocijenila je te dodala kako IDS traži da se država aktivnije uključi u zaštitu radnika i poštivanje Zakona o radu.

Glasovac (SDP): Moglo bi se dogoditi da trgovine ne rade, a radnice rade

Ističući kako podržavaju svaki korak naprijed koji doprinosi boljem položaju radnika, a posebno radnica koje u trgovinama čine više od 70 posto zaposlenih, SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac upitala je tko tim radnicama garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, skladišta, puniti police i sl. To ovim zakonom nije zabranjeno, rekla je. Podsjetila je i da se i 2009. događalo da trgovine nisu radile, a radnice su radile.

I Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je da su po predloženom zakonu neradne nedjelje omogućene skladištima, tržnicama i prodajnim objektima, ali ne radnicima. Pojasnio je da niti u jednom zakonu ne stoji da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. Petrov drži i da se taj zakon donosi zbog glasova na izborima, ali u praksi svaki poslodavac će radniku moći reći da u zatvorenoj trgovini puni police za idući dan.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) rekla je da će podržati zakon jer se njime ipak smanjuje broj radnih nedjelja na njih 16.

– Mi ćemo to podržati. Stocholmski sindrom, mrvice sa stola HDZ-a, kazala je.

Upozorila je da 40.000 radnika digitalnih platformi tim zakonom ne štite neradnom nedjeljom ili višom cijenom rada. Peović smatra i da je cilj vlade učiniti sva radna mjesta prekarnima, a što će poticati zakonima.

Mrak Taritaš (Glas): Vlada se želi dodvoriti Crkvi

Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) smatra da će zakon o trgovini ponovno pasti na Ustavnom sudu, a Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i Glasa) podsjetila je da je Ustavni sud srušio zabranu rada nedjeljom, ali da vlada Andreja Plenkovića predlaže zakon “kako bi se dodvorila Crkvi”. Drži da se bi vlada trebala ostaviti to poslodavcima da zajedno s radnicima riješe na odgovarajući način i da se zakonom definira cijena rada nedjeljom.

Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) smatra da bi bilo primjerenije Zakonom o radu ograničiti radni broj nedjelja tj. propisati da radnik ne može raditi više od 16 nedjelja, a njegov rad adekvatno platiti.

Za razliku od oporbe, Marijana Petir (Klub HDZ-a) smatra da je taj prijedlog zakona puno bolje rješenje od dosadašnjeg te napomenula da trgovine danas mogu raditi po 24 sata 365 dana u godini što je neodrživo. Pozvala je zastupnike da podrže predloženi zakon jer se njime, kako je kazala, osigurava glas ženama u trgovini koje su na marginama te osiguravaju slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme.