Poznati zagrebački DJ i promotor hip hop kulture Filip Ivelja kojeg mnogi poznaju po njegovu rap imenu Phat Phillie završava kompilaciju pionira hrvatskog repa spremnu za svjetsko tržište i muzej hip-hopa. Ivelja je život posvetio hip-hop kulturi s kojom se upoznao još ranih osamdesetih. Prvo kao suradnik radijske emisije „Rap Attack“ Slavina Balena koja se emitirala na Omladinskom radiju, a potom i kao autor radijske emisije „Blackout“ koju je uređivao i vodio s Kristijanom Frkovićem Frxom, s kojim je objavio prvu hrvatsku kompilaciju hip hop izvođača „Blackout – The Best of hip hop“.

Hip-hop kultura u Zagrebu i Hrvatskoj prisutna je od polovice 1980-ih, gotovo od momenta kada se počela pojavljivati i na američkim ulicama. Stoga je odlučio složiti kompilaciju hrvatskih pionira rapa koji su demo snimke napravili od 1985. do 1992. i postaviti ih kao stalni postav muzeja hip hopa.

NACIONAL: Tko će se sve naći na izdanju hrvatskih pionira rap scene 1985.-1992.?

Radi se samo o zagrebačkim reperima koji su stvarali pod svojim umjetničkim imenima: MC Be-Bop Dodo odnosno Davor Šreng, Silent Bomb, side project Darka Juranovića u kojem su još bili i DJ Furious i Michael Chowich, Diffo kojeg su činili Kristijan Žuklić, Ivica Mateša, Goran Vlajić, Damir Ludvig i Davor Žagar, W.F.P., odnosno Way For Progress koji su vodili Dino Bilić (Just D), Tomislav Palić (Capital T) i Nenad Rakitničan (Rall-B), te Fresh Style Davora Žagara, Damira Ludviga i Danijela Kneževića kao i rani ET koji su činili Adonis Ćulibrk – Boytronic i Darko Juranović D’Knock tada Doc. Da’Real.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili za repere koji su samo repali na engleskom, a ne i na hrvatskom jeziku?

Nemam snimke zagrebačkih repera koji su tada repali na hrvatskom jeziku, a ako takve snimke postoje, molio bih da me se kontaktira jer završavam slaganje kompilacije. U to doba zagrebački reperi su uglavnom svoje tekstove pisali na engleskom, a jedan od glavnih uvjeta je i da je pjesma kvalitetna, a ne samo da dolazi iz tog vremena. Jedina referenca koju imam 35 godina kasnije su moje kazete emisija Slavina Balena s Radija 101 koje sam u vrijeme koronavirusa počeo digitalizirati. Ove snimke zagrebačkih pionira rapa nisu dostupne na internetu, a dokazuju visoku kvalitetu domaćih rap uradaka od sredine do kraja osamdesetih, dok je čak i rap u Americi bio tek u vrlo ranoj fazi.

NACIONAL: Koliko je teško bilo doći do originalnih demo snimaka iz tog vremena?

Zahvalio bih se Kacu i DJ Go Cutu na ustupljenim masterima grupe Diffo i glavnom vokalu MC Wumahu koji nam je dao blagoslov i sjajno reagirao na ideju. Također Darku Juranoviću D’Knocku, odnosno Doc. Da’Realu, članu prve postave grupe ET i demo projekta Silent Bomb koji se oduševio idejom i razveselio da će ljudi imati prilike čuti njegove nikad objavljene snimke. Nekolika snimaka će biti dobro masterirani ripovi s Balenovih emisija, a hvala i DJ Toxicu na dodatnim informacijama o MC Be-Bop Dodi, čiji je cover grupe Divine Sounds “What People Do For Money” iz 1985. najstariji na kompilaciji. Jako je bitno i veseli me da smo ovim projektom pokrili jednu nepoznatu fazu zagrebačkog hip hopa i time rasvijetlili zašto su Zagreb i Hrvatska vrlo bitni sudionici na svjetskoj hip hop sceni.

NACIONAL: Zanimljivo je da ćete kompilaciju objaviti na audiokazeti, kakve su i bile uglavnom u opticaju 80-ih godina prošlog stoljeća. Zašto?

Masteri su uglavnom na kazetama, a MC Be-Bop Dodo, Silent Bomb i E.T. su ripovi s emisija Slavina Balena, tako da otisak na vinilu nema puno smisla. Kazeta je u zadnje vrijeme opet popularna, pogotovo u hip hopu i činilo mi se zanimljivo da demo radovi skinuti s kazete i završe zajedno opet na remasteriranoj kazeti. Svakako ćemo omogućiti i digitalni download na blackouthiphop.com za sve koji neće moći doći do kazete. Uz kazetu će biti priložena i majica s imenima spomenutih pionira, a kompletan prihod od prodaje ide u fond za otvaranje zagrebačkog hip hop muzeja, najavljenog 2023.

NACIONAL: Često ste tijekom karijere surađivali s brojnim reperima iz SAD-a i Europe. Kako su oni reagirali kada ste im pričali da je još u osamdesetima hip hop scena postojala i kod nas?

Da, sjećam se koncerta Afrike Bambaatae 1996. u Aquariusu, gdje su se u jednom trenutku na binu popeli Baby Dooks iz Bolesne braće, Shot iz Elementala, Target iz Tram 11, DJ Pimp iz Ugly Leadersa i pokojni Buffalo iz Rijeke te odvalili free style rap session. Bambaataa je bio oduševljen.

NACIONAL: Znači li to da je i u Jugoslaviji u to vrijeme rap i hip hop bio popularan?

Bivša Jugoslavija je već od početka osamdesetih objavljivala neke licence stranih rap izdanja kao što su Sugar Hill Records, Rap Attack, Let The Music Scratch i Street Beat kompilacije, soundtrackove “’Breakin” i “‘Rappin”, Run DMC, Beastie Boys, LL Cool J, Whodini, Jazzy Jeff & Fresh Prince. To znači da je već tada postojao interes. Hrvatska je u to vrijeme bila najprogresivnija u regiji, a vjerojatno je to i danas zato što imamo kontinuitet scene od 1984. zahvaljujući Slavinu Balenu koji u to doba nije mogao ni naslutiti koliko će imati utjecaja na sve nas.

NACIONAL: Kada se pojavilo prvo rap izdanje?

Jugoton je 1984. objavio prvi electro-funk band iz Beograda The Master Scratch Band, čiji su radovi upravo reizdani na remasteriranom vinilu u izdanju Fox & His Friends iz Rijeke. Onda su uslijedila dva albuma grupe Ugly Leaders također iz Rijeke. Naši reperi su već 90-ih počeli surađivati s eminentnim stranim izvođačima. El Da Sensei, KC Da Rookee i Son Doobie gostuju na domaćim izdanjima.

NACIONAL: Jeste li razmišljali i o dokumentarcu posvećenom hrvatskoj hip hop sceni?

Velika mi je želja realizirati i dokumentarac o prvoj velikoj američkoj izdavačkoj kući Sugar Hill Records čiji je treći suosnivač bio Milton Malden, naše gore list o kojem mi je govorio moj susjed i naš glazbenik i Miltonov prijatelj Tihomir Pop Asanović.

NACIONAL: Koliko ste imali godina kada ste prvi put čuli hip hop, zašto ste bili toliko impresionirani da ste se sljedećih 30 godina posvetili isključivo hip hopu?

Rođen sam 1975., a hip hop sam prvi put vidio 1984. u vrijeme “Breakin'” i “Beat Street” filmova, a čuo sam ga i u emisiji “Electro Funk Premijera” na tadašnjem Omladinskom radiju. Oduševio me hip hop imidž, break dance, ritam i rap izričaj grupa U.T.F.O., Grandmaster Flash & The Furious 5 koji su ove godine dobili i nagradu Grammy za životno djelo, Kurtisa Blowa koji je nedavno izašao iz bolnice nakon uspješne transplantacije srca, Run DMC-ja, Fat Boysa, Whodinija… Nakon toga sam dugi niz godina slušao Balena na Omladinskom radiju koji nam je u to doba bio jedini izvor informacija. Upravo digitaliziram sve njegove radijske emisije i stavljam ih na www.blackouthiphop.com

NACIONAL: Kada ste počeli dovoditi hip hop izvođače u Zagreb i Hrvatsku?

Po povratku u Zagreb 1997. pokrenuli smo Blackout večeri u Aquariusu i počeli smo dovoditi prve strane goste u Zagreb. Frx je te godine snimio “Blackout Project” i “Hrvatski velikani” postali su nacionalni hit, a 1998. u Rovinju smo Majkama uručili Porin za najbolji rock album. Potpisujemo Tram 11 i Bolesnu Braću za Menart, Bahatteeja za Dallas, Frx snima album “Blackout00” i dodatno učvršćuje našu poziciju na domaćoj glazbenoj sceni, Koolade, Baby Dooks, Dash i ja krećemo u osvajanje svijeta s rap instrumentalima i ubrzo produciramo tonu pjesama u Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i Americi. Blisko surađujemo s nedavno preminulim Mirom Vidovićem, čiji nam Morris Studio postaje drugi dom. Emisija postaje jedna od najslušanijih glazbena emisija na Radiju 101, pomažemo dovesti 50 Centa u Dom Sportova, dolaze nam DJ Premier, De La Soul, Busta Rhymes, Redman i Method Man u Aquarius. “Blackout” nije u eteru od 2017. jer sam uzeo malo odmora da se posvetim obitelji, festivalu Fresh Island i DJ karijeri, a od 2009. vodim i blog blackouthiphop.com koji je nedavno uvršten u 100 najboljih rap portala na svijetu.

NACIONAL: Kada se rodila ideja za muzej hip hopa?

Još od 1984. aktivno sakupljam hip hop memorabiliju, a 2023. slavimo 30. obljetnicu od kada smo Kristijan Frković Frx i ja startali emisiju “Blackout” na nekadašnjem Radiju 1 pa mi se učinilo prigodno da je proslavimo osnivanjem zagrebačkog hip hop muzeja. Također, u vrijeme lockdowna zbog koronavirusa sam imao vremena proći kroz cijelu kolekciju i naletio na zanimljive eksponate koje želim pokazati fanovima.

NACIONAL: Hoćete li tražiti prostor od Grada?

Da, to nam je bila inicijalna ideja, složit ćemo elaborat i obratiti se Gradu. Zagreb ima dugu povijest hip hop kulture koja traje od ranih osamdesetih pa sve do danas te je iznjedrila neke od sjajnih rap umjetnika, od kojih su neki napravili i vrlo solidne međunarodne karijere.

NACIONAL: S obzirom na to da ste proteklih skoro 30 godina posvetili hip hop kulturi, količina memorabilije sigurno je impresivna. Što će sadržavati muzej?

Plakate, letke i karte domaćih i stranih koncerata i partija u Zagrebu, zanimljive fotografije, press fotke domaćih i stranih artista, audiokorner gdje će se moći preslušavati stare radijske emisije “Electro Funk Premijere” Slavina Balena iz osamdesetih te Frxov i moj “Blackout” iz 90-ih, videokorner s raritetnim materijalima koji nisu dostupni na internetu, artist memorabiliju: majice, jakne, kape, tenisice, naljepnice i promo materijale, rap igračke i lutke, potpise stranih artista, glazbene nagrade i plakete, press isječke, magazine, knjige, izdavačke i koncertne ugovore sa skrivenim ciframa, promo tejpove i bitne vinile, stare boombox kaziće, DJ mixete i obiteljsko stablo zagrebačkog hip hopa. Ideja je da se izmjenjuju i akteri domaće i strane rap scene u ulozi kustosa koji će vas dočekati i sprovesti po muzeju.

NACIONAL: Što ste još planirali prirediti povodom 30 godina djelovanja?

U planu za 2023. je i knjiga moje kolekcije hip hop memorabilije, fotografija, potpisa, pisama bitnih ljudi iz glazbene rap industrije, vrijednih press clipinga, flyera, naljepnica i plakata s kratkim crticama i anegdotama koje opisuju neke od tih evenata. Ta knjiga može fanovima poslužiti i kao program kroz muzej te vrijedna uspomena. Frković i ja planiramo i reizdanje na vinilu našeg prvog albuma „Blackout Project: Project Impossible“ iz 1997.

NACIONAL: Jedan ste od organizatora i open air festivala hip hopa i R’n’B-a Fresh Island koji se na plaži Zrće održava od 2012. i na kojem ste ugostili neke od najznačajnijih glazbenika. Zbog koronavirusa Fresh Island nije održan 2020., kakve su prognoze za 2021.?

Sreća u nesreći uslijed otkazivanja festivala pokazala nam je koliko je važno imati iskren odnos s fanovima i jak brend jer su kupci uz mogućnost povrata novca od ulaznice izabrali u većem postotku zadržati ulaznicu za 2021. Rekuperali smo snage te osmislili potpuno novi koncept za ljeto 2021. koji će biti dostojan proslave 10. obljetnice festivala.