Nakon niza glazbenih spotova za brojne hrvatske glazbenike, od kojih su mnogi bili nagrađeni nagradama Porin i Oktavijan, Filip Filković je paralelno radio na ostalim filmskim projektima, dokumentarnim i igranim. Njegov kratki igrani SF film “Posljednji bunar” prikazan je na pedesetak festivala širom svijeta i osvojio preko dvadesetak nagrada. Gledatelji u Hrvatskoj upoznati su s njegovim radom zahvaljujući nizu hvaljenih dokumentarnih serijala koje je osmislio i realizirao za Hrvatsku televiziju kao što su “Lovac na bilje”, “Slatka kuharica”, “Zanat” i “Dulum zemlje”. Novim serijalom “Ideja uspona” htio je pokazati putovanjima manje eksponiranim hrvatskim regijama vizionare iz različitih sektora koji s ogromnom strašću rade svoj posao, ali i njihove osobne i profesionalne izazove, prikazujući ih kao ustrajne i inovativne pojedince koji svojim radom osnažuju lokalnu zajednicu.

NACIONAL: Po čemu se ovaj serijal razlikuje od vaših dosadašnjih serijala?

Ova dokumentarna serija je drugačije inspirativno istraživanje hrvatskih neispričanih priča. Prikazuje ustrajnost i inovativnost izvanrednih pojedinaca. Serijal ima intimno pripovijedanje koje nudi nešto posebnije iskustvo za publiku.

NACIONAL: Što gledatelji mogu očekivati ovoga puta?

Ono što se može očekivati je putovanje kroz manje poznate regije, otkrivajući vizionare iz različitih sektora dok dijele svoje osobne i profesionalne izazove. Serija slavi ljudsku otpornost, domišljatost i duh zajednice, nadahnjujući nadu i optimizam, ističući bezgranični potencijal unutar zemlje i njezinih ljudi. Volim raditi drugačije stvari, ne kročiti samo utabanim putem, tako da sam ovom serijalu pristupio skroz drugačije nego primjerice “Dulumu zemlje” ili “Lovcu na bilje” koje sam prije radio.

NACIONAL: Na koji ste način došli do osoba koje, kako ste naglasili u opisu serijala, svojom inovativnošću i strašću transformiraju lokalne hrvatske zajednice?

Protagonista i osoba ima posvuda, pitanje je jesu li oni idealni protagonisti za naš serijal. Imao sam jako veliku bazu imena i ljudi iz različitih djelatnosti. Nekada bih neke upoznao putujući, nekada bih pročitao neki dobar članak ili ih pronašao u nekoj drugoj literaturi. Svi su oni bili nekako pod bookmarkom za buduće situacije i onda se situacija desila u obliku ovog serijala. Naravno, onda počinje ta faza “kastinga” u kojoj komuniciramo i odlučimo zajedno jesu li oni zaista protagonisti kakve tražimo.

NACIONAL: Kako su oni reagirali kada ste im predložili da ćete predstaviti njihov život?

To je uvijek zanimljivo, neki odmah odgovore afirmativno i pozitivno, neki odmah vide niz izazova u tome. Tu su uglavnom bitan faktor, vjerujem, nesigurnosti protagonista. Kada ti netko ispriča da bi radio dokumentarnu priču o tvom životu i radu, ljudi uvijek pristupe jako oprezno jer misle da ih netko želi ocrniti ili prikazati u nekom lošem svjetlu. Ili pak misle da nisu dovoljno jaki i dobri za takav dokumentarizam. No samim time što smo ih već probrali i vjerujemo da je to što rade bitno, to im je na neki način ohrabrenje. Kasnije je sve lagano, kada shvate da smo mi skroz normalni ljudi i da možemo dobro komunicirati zajedno.

NACIONAL: Koliko su oni svjesni svoje uloge u preoblikovanju načina života u lokalnim zajednicama?

To je jako zanimljivo pitanje jer uglavnom nisu svjesni.

NACIONAL: Kako to?

Razlog tome je što im se generalno ne daje dovoljan spotlight i prostor. Tako da kada nekome tko radi, primjerice bicikle u malom mjestu Batrini u Slavoniji, kažete da želite raditi priču o njemu jer smatrate da to što radi je vrhunski. Ta osoba na tren je zabezeknuta jer se osjeća kao jedan mali kotačić u sistemu, a zapravo je big deal. Pogotovo u vremenu kada svi žele biti i misle da jesu TikTok zvijezde, ovakve skromne ljudske osobine su jako bitne. Za mene su naši protagonisti zvijezde, a oni to i ne znaju, ili znaju, ali manjim brojem.

NACIONAL: U nazivu serijala “Ideja uspona” ste naglasili koliko je taj pomak u životu važan za pojedinca i lokalnu zajednicu. No koliko je lokalna zajednica svjesna važnosti tih pojedinaca i koliko je spremna otvoriti im svoja vrata i pomoći im na početku nove stranice u životu?

Zanimljivo mi je uvijek što lokalna zajednica u velikoj većini ovakve individualce a priori ne podržava. Dosta sam puta čuo da bilo kakav iskorak iz normalnog postaje velika nepoznanica i nesigurnost, tako da čak i oni najbliži tim ljudima sugeriraju da je bolje da odustanu. Kažu im da je bolje hodati utabanim putem nego kročiti neki svoj novi put.

NACIONAL: Zvuči dosta nezgodno za takvu vrstu ljudi, zar ne?

To je dosta zeznuto jer za bilo kakvo ostvarivanje bitno je otisnuti se od obale malo dalje. Tek onda odjednom shvatimo da možemo preplivati kanal i doći do druge strane bez problema, a isprva bojali smo se toga. Isto tako, za bilo kakvo ostvarivanje bitna je i podrška. No iskreno, čak sam i tu podršku u posljednje vrijeme počeo propitkivati jer iz sebičnih razloga se pojedince u zajednici sputava i stavlja im se okove nesigurnosti. Stoga smatram da je najbitnije vjerovati u svoj instinkt, čak i kada svi kažu da je nešto nemoguće, izazov je dokazati da je moguće. Uostalom, treba biti hrabar, nekad neuspjeh može biti najveći uspjeh.

‘Naši su protagonisti od svog posla napravili romansu, a mi sve pretvorili u intimnu priču’. FOTO: More Magnets

NACIONAL: Stječe se dojam da je riječ o osobama čija strast je pokazana pomalo romantično, pa čak i donkihotovski, koliko god oni uživali u svojim zanimanjima. Zašto ste se odlučili za taj romantičarski pristup?

Možda smo imali sreće jer svi oni doista tako žive i rade, ovisno o njihovim poslovima, ali birali smo ih i zato što su i sami takvi. Koliko god možda planinarenje, izrada umjetničkih radova, kovanje željeza, rad u bistrou, slaganje bicikala i slično može biti normalan posao za nekoga, ovi naši protagonisti su od toga napravili romansu, a mi smo to pretvorili u intimno pripovijedanje.

NACIONAL: Je li to jedan od razloga što vas je privuklo njihovim pričama?

Možda su me zato i isprva privukli jer imamo nešto zajedničko u tome. Ja u svemu vidim jako puno ljepote, a ljudi kao da su zaboravili gledati oko sebe pa i ne primjećuju zanimljive romanse oko sebe. Bitno je spomenuti da se svi ipak susreću s različitim izazovima u životu i poslu. Tako da se mi u serijalu pokušavamo dotaknuti i takvih izazova koji mogu drugima pomoći u motivaciji. Da, plaćamo poreze, ali ipak živimo i radimo, da, desilo se veliko nevrijeme i uništilo je sve što smo gradili, ali izgradit ćemo opet…

NACIONAL: Jeste li vi u nekom momentu razmišljali o takvom životnom zaokretu, selidbi i novom životu?

Imam jako puno ideja za to, ali trenutno dosta malo vremena da se otisnem na takav zaokret. Gotovo svakodnevno zapisujem ideje i stavljam ih negdje u jedan notes za budućnost. Trenutno i radim više stvari odjednom jer nemam mira pa mislim da bi se i još pokoji zaokret mogao desiti u bližoj budućnosti. Uostalom, kroz ovakve dokumentarne serijale mogu iz prve ruke iskusiti različite zanate, poljoprivredne poslove, iskusiti različite poslove i zanimanja, sve to je jako motivirajuće i stvara mi nove ideje. Pitanje nije “zašto” nego “zašto ne”?

NACIONAL: Koliko dugo je nastajao projekt “Ideja uspona”, a koliko snimanje?

Projekt je krajem 2021. HRT odobrio za financiranje, u produkciju smo ušli gotovo odmah jer smo bili jako zahvalni na prilici da radimo ovakav projekt. Tijekom 2021. sam ga pisao i pripremao, a u prvih par mjeseci 2022. smo snimili sve epizode, radili montažu i ostalu finalizaciju. Projekt je gotov već neko vrijeme, ali čeka premijeru koja se sada i dešava.

NACIONAL: Iza vas je niz uspješnih TV serijala koji su prikazani na Hrvatskoj televiziji. Koliko vam je dosadašnja suradnja olakšala dogovore oko realizacije i otkupa serije “Ideja uspona” ili ste imali problema oko dogovora?

Nema tu problema oko dogovora, mislim da se uvijek dobre ideje valoriziraju i da se generalno mora raditi na dobrom sadržaju. Tako da ako radite u tom smjeru, onda nema ni problema. Mislim da je možda trenutno malo lakše nešto napraviti, pričam generalno ne samo za HRT, jer ljudi nekako spajaju ime s projektima pa samim time i žele surađivati. Meni je jako drago da ljudi žele sa mnom surađivati, ali prije svega mi je bitna kvaliteta, a nikada kvantiteta, tako da kada se sve stvari poslože i kad svi posložimo pačiće u red, onda sam zadovoljan.

NACIONAL: Najavili ste prvu sezonu serije kojom putujete Podravinom, Hrvatskim zagorjem, Istrom i Slavonijom. Znači li to da se već priprema druga sezona?

Mi smo u laganom startu oko druge sezone. Trenutno imamo scenarije i detalje za još novih epizoda koje bi bile svojevrsni nastavak svega što smo započeli. Jako sam željan pokazati još više raznolikih krajolika, tradicija i ljudi koji ovu zemlju čine tako izvanrednom. Imamo već gotove scenarije za drugu sezonu, ali i teme za treću.

NACIONAL: Koje hrvatske regije planirate obići u drugoj sezoni?

Ideja mi je da u idućim epizodama još više zaokružimo hrvatski teritorij i da posjetimo još više malih mjesta s izuzetnim ljudima. Ne može se precijeniti važnost ljudi u malim gradovima i ruralnim područjima izvan Zagreba.

NACIONAL: Kako to mislite?

Te su zajednice okosnica hrvatske kulturne baštine i imaju ključnu ulogu u očuvanju tradicije, običaja i lokalne povijesti. Stanovnici tih mjesta često su usko povezani sa zemljom i imaju duboko razumijevanje prirodnog okoliša. Imaju snažan osjećaj zajedništva, a njihov način života oblikovan je jedinstvenim krajolicima u kojima žive. Ideja nam je posjetiti više morskih, gorskih i zabačenih lokacija.

NACIONAL: Poznato je da ste vrlo produktivni u svom radu, na kojim projektima trenutno radite?

Trenutno najviše radim na dugometražnom igranom filmu “Veliki medvjed” za koji smo još u fazi financiranja. Dovršavam dokumentarni serijal “Povratak životinjama” čija je glavna tema hrvatske izvorne i zaštićene pasmine životinja. Tu je i dokumentarni film “K67” o legendarnom kiosku Saše Janeza Mächtiga. Paralelno radim na novoj sezoni serijala “Dulum zemlje”. Uz to, pronađem i vremena za režiranje nekog komercijalnog projekta, ali i za izradu minijatura koje se zovu “Staklenke malog Zagreba” koje će imati premijernu izložbu sredinom lipnja 2023.