Vadimir Ferdelji, neovisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, za Zagreb News govori o zebnji i neizvjesnosti ogromne vojske zaposlenika u Zagrebačkom holdingu i gradskoj upravi.

Na njihove plaće odlazilo je oko pet milijardi kuna, gotovo sve ono što Holding godišnje uprihodi.

Ferdelji govori i o lokalnim izborima koji su pred nama, o kandidatima koji pretendiraju sjesti u fotelju najdugovječnijeg i doživotnog gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.

Proračun Grada Zagreba za 2021. iznosi oko 12,2 milijarde kuna. Krajem prošle godine dug Grada generiran kroz prethodna razdoblja premašio je 1,8
milijardi kuna, a Skupština je usvojila gradonačelnikov plan da ga se
počne otplaćivati tek od 2022. do 2025.

Uz plan otplate manjka, zagrebački proračun u idućih pet godina čeka i otplata dugoročnog kredita od 400 milijuna kuna za rekonstrukciju vodoopskrbne
mreže, projekta koji još nije ni otpočeo.

“Zaposlenici u Holdingu i gradskoj upravi, od najnižih do najviših pozicija, sada sasvim sigurno promišljaju o vlastitoj sudbini. Velika je vjerojatnost da nitko od Bandićevih najbližih suradnika, nitko iz njegove stranke i nitko njima blizak neće postati gradonačelnik, što dovodi u pitanje egzistenciju svih tih ljudi. Osim toga, pitanje je i djelovanja najužeg tima pokojnog gradonačelnika u prošlosti, dio njih je optužen, a ljudi s optužnicama sada razmišljaju mogu li se ta suđenja više odgađati. Uži tim oko bivšeg gradonačelnika sasvim sigurno ima dosta tema za razmišljanje”, kaže Ferdelji.

Mnogi Zagrepčani strepe od toga što će s Gradom biti nakon Bandića, pitaju se je li moguća mirna tranzicija vlasti i na koji je način provesti. Zagrebom se šire glasine o novim zapošljavanjima u obezglavljenim gradskim strukturama, gdje mnogi suradnici donedavnog gradonačelnika koriste zadnje prilike za zbrinjavanje sebi bliskih ljudi. Zbog toga je kandidat za gradonačelnika Zagreba Mirando Mrsić uputio javni apel gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu da uvedu strogi moratorij za zapošljavanja do lokalnih izbora.

“Razloga za strah nema, strah je bezrazložan jer u tih napuhanih dvadeset godina o kojima svi pričaju Bandić je objektivno bio gradonačelnik malo više od 17 godina. U prvom mandatu zbog prometnog incidenta na njegovo mjesto
je došla Vlasta Pavić, a u vrijeme u kojem je bio u zatvoru, u prvoj polovici mijenjala ga je Sandra Švaljek.  Ona je vodila Grad na posve drugačiji način od njega, toliko drugačije da ju je morao iz zatvora smijeniti. U tih šest mjeseci Holding je ostvario 204 milijuna kuna dobiti, kad se Bandić vratio iz zatvora do kraja 2015. Holding je ostvario gubitak oko 200milijuna kuna. Za vrijeme kada je Sandra Švaljek vodila Grad, nijedna usluga građanima nije
bila uskraćena i nije bila lošija u odnosu na vrijeme kada je Bandić vodio Grad. Dakle, strah da će građani nakon odlaska Bandića biti u nečemu uskraćeni je bezrazložan. Po inerciji ogroman broj ljudi će raditi svoj posao. Ono što će se vrlo vjerojatno promijeniti nakon izbora je način poslovanja – i to na bolje, nikako na gore. Hoće li se stvari radikalno i brzo promijeniti ili će se mijenjati polako, to zavisi od toga tko će doći načelo Grada”, poručio je Ferdelji.

Kandidata za novog gradonačelnika više je od deset. Među posljednjima u utrku se uključio i Miroslav Škoro. Tomislav Tomašević, Vesna Škare-Ožbolt, Joško Klisović, Davor Filipović i Renato Petek su osobe kojima mediji i šira javnost daje šansu za ulazak u drugi krug. Kakva su predviđanja Vladimira Ferdeljija, tko ima najveću šansu za ulazak u drugi krug i tko bi na kraju mogao izaći kao pobjednik?

‘’Mislim da se još nisu pojavili svi kandidati, ali od spomenutih najveće šanse ima Tomašević. On je mlad, energičan, inteligentan i pošten čovjek s dovoljno ambicija i hrabrosti za obavljanje jedne takve složene funkcije. Nedostatak iskustva i ‘stručnog partijskog kadra’ može pretvoriti u svoju prednost ako najbliže suradnike izabere na stvarnim natječajima, na kojima će jednake šanse imati svi kandidati bez obzira na stranačku ili nestranačku pripadnost.
Uvjeren sam da kandidati velikih stranaka Klisović i Filipović nisu kandidati koji mogu donijeti ozbiljne promjene. Naime, oni imaju stranačke šefove koji vode računa o državnoj politici i ostalim lokalnim sredinama te stranačke kolege iz kojih se regrutira najveći broj uhljeba.
Od ostalih kandidata najveće šanse imaju Vesna Škare-Ožbolt, Škoro, Troskot i još nepoznati kandidat Bandićeve stranke, ali njihov ulazak u drugi krug bio bi veliko iznenađenje, a njihova pobjeda u tom krugu nemoguća je misija.’’

Zaboravljen je jedan od najvećih gradonačelnika Zagreba Pero Pirker
koji je u samo četiri godine mandata, od 1963. do 1967. napravio 26 tisuća stanova, 35 škola, 6 vrtića, 10 kilometara nasipa, 100 km kanalizacije, velikogoričku cestu, žičaru, jedan most, sportski centar Svetice, novu plinaru, vodocrpilište Mala Mlaka itd. ‘’Nedavno je objavljeno što je sve u Zagrebu napravljeno za mandata ovog pomalo zaboravljenog ‘hrvatskog proljećara’.

“Pirker je jedan od najboljih zagrebačkih gradonačelnika, pogotovo ako se uzme u obzir to da se u njegovu mandatu desila katastrofalna poplava, nakon koje je zbrinuto 10.000 Zagrepčana koji su ostali bez svojih domova. Rezultati postignuti u Bandićevih 20 godina ne mogu se usporediti s Pirkerovim mandatom. Da je Bandić biouspješan kao Pirker, Zagreb bi odavno zadovoljio
sve obrazovne standarde, a u staračkim domovima ne bi bilo lista čekanja,
svi građani bi imali vodu i odvodnju iz dobro održavanih mreža, optički kablovi i besplatni internet pokrivali bi cijelo područje grada, kompjuterizirani
promet bi se odvijao po suvremenim prometnicama i preko triju novih mostova, građani bi se vozili brzim šinskim prijevozom do zračne luke, a biciklisti svojim stazama do bilo kojeg dijela grada, otpad bi bio zbrinut na ekološki prihvatljiv način, a separacije i centar za upravljanje otpadom donosili bi značajne prihode…Prošlost ne možemo mijenjati, ali ako smo iz nje išta naučili na predstojećim izborima, birat ćemo ‘Pirkera’, a ne ‘Bandića’’’, rekao je Ferdelji.