Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Kontrololigarsi’ u kojoj američki istraživački publicist i novinar Seamus Bruner razotkriva nove klase milijardera, uključujući i Marka Zuckerberga te globalističke zavjere čiji je cilj kontrolirati svaki aspekt vaših života

Prema najkonzervativnijoj procjeni, ukupna osobna neto vrijednost svih ljudi koji se spominju u ovoj knjizi premašuje bilijun dolara. No zapanjujuća moć i utjecaj kojim ti ljudi raspolažu mnogo su vrjedniji. Samo jednim telefonskim pozivom mogu baciti u bankrot cijele nacije i uništiti ekonomiju za više pokoljenja. Također mogu stvoriti posve nova tržišta i lansirati ih u stratosferu. Od pukih smrtnika mogu napraviti zvijezde i to doslovno. Diljem svijeta slavi ih se i prezire jer posjeduju gotovo sve, uključujući i predstavnike vlasti koje smo sami birali.

Nakon što sam ih godinama proučavao, zaključio sam da je kontroligarsi najbolji naziv koji mogu dati tim moćnim muškarcima i ženama.

Što je to kontroligarh? Pa, oligarhija je sustav kojim rukovodi iznimno bogata manjina. Inherentno je to antidemokratski sustav, no naša oligarhija nije nalik na one koje nalazimo u udžbenicima, kao što je, recimo, slučaj u Rusiji. Za razliku od Kremlju naklonjenih industrijalaca koji žele očuvati stari opresivni režim, američki oligarsi posve su novi soj filantropa, poduzetnika i titana tehnološke industrije koji žele uspostaviti neupitan sustav kontrole ne samo u SAD-u nego i u cijelom svijetu. Iako bi željeli da mislimo kako je njihov konačni cilj boljitak svijeta, ljudi kao što su Bill Gates, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg i Elon Musk stvaraju nove tehnologije i ulažu u razvoj inovacija kojima će upravljati i najmanjim detaljem naših života. Istina je da gomilaju nezamislivo bogatstvo na naš račun.

Deset najbogatijih osoba na svijetu – uključujući Gatesa, Bezosa, Zuckerberga i Muska – udvostručilo je svoju osobnu imovinu tijekom pandemije COVID-19. Usto je vrijednost cijele milijarderske klase – manje od tri tisuće pojedinaca diljem svijeta ili 0,00004 posto ukupne svjetske populacije – porasla za više od 5 bilijuna dolara, dok se istodobno srednja klasa sve više smanjuje, a više od 160 milijuna ljudi palo je ispod praga siromaštva. Rezultati do kojih sam došao zapanjuju.

Godine 2019. imovina tajanstvene skupine milijardera zabrinute porastom svjetske populacije – skupina koja uključuje Billa Gatesa, Georgea Sorosa, Michaela Bloomberga i Rockefellerovu zakladu – imala je ukupnu vrijednost od 263 429 906 000 dolara. Nakon pandemije ta je brojka narasla za 37,4 posto, to jest na 362 009 025 000.

Vrijednost osobne imovine Billa Gatesa porasla je za 33,7 posto s 96 500 000 000 u 2019. na 129 000 000 000 u 2022. godini.

Imovina njegove zaklade porasla je za 6,2 posto s 51 852 234 000 dolara u 2017. na 55 067 310 000 u 2021. godini.

Vrijednost imovine Georgea Sorosa porasla je za gotovo 300 000 000 dolara između 2019. i 2022. godine.

Imovina kojom upravljaju glavni financijski kontroligarsi – BlackRock, Vanguard i State Street – porasla je za 34,6 posto između 2019. i 2022., s 16 529 633 000 dolara na 22 250 000 000 dolara.

Dvadeset pet najmoćnijih članova Svjetskog ekonomskog foruma nakon COVID-19 uvećalo je svoju ukupnu vrijednost na gotovo 10 000 000 000 000 dolara – većinom zahvaljujući zaradi Big Pharme i Big Techa – dok je prije pandemije ta vrijednost iznosila 8 000 000 000 000 dolara.

To je skok s 8 bilijuna na 10 bilijuna – što je više nego BDP većine zemalja! Kontroligarsi dijele istu ambiciju – žele preoblikovati svijet. Njihovo im bogatstvo osigurava utjecaj koji im omogućuje da to ostvare. Postižu to putem ortačkih saveza, mutnih preuzimanja tvrtki, financiranja korporacija putem vladine pomoći ili državnim bailoutima, a katkada i izravnom korupcijom. Njihov utjecaj nije ograničen samo na određenu industriju nego se proteže kroz medije, tehnologiju, energetiku, obrazovanje, ekonomiju, prehrambenu industriju i druga područja.

U ovoj knjizi otkrivam šokantne nove dokaze koji će pokazati da je zlokobni plan kontroligarha dobrano na putu da postane stvarnost. Doznat ćete za njihova ulaganja u istraživanja eugenike koja će im omogućiti da unaprijed odrede izgled i osobine svoje djece, stvarajući tako novi kastinski sustav u kojem će ultrabogataši moći hakirati vlastitu biologiju kako bi postali nadljudi. Doznat ćete za milijarde dolara pristiglih iz džepova poreznih obveznika kojima se financiraju poticaji i drugi oblici očuvanja korporativnog sustava koji također povećavaju inflaciju i koji su omogućili toj sićušnoj elitnoj frakciji da svojoj kolektivnoj imovini pridoda bilijune dolara – a sve to dok se većina nas muči zaraditi mnogo manje. Doznat ćete kakvi su im planovi za sljedeću “pandemiju”, a uvjeravam vas da uključuju nove lockdowne, nova zatvaranja manjih poduzeća te naposljetku konsolidaciju vlasništva u rukama sve manjeg i manjeg broja pojedinaca.

Proživljavajući svakodnevne katastrofe kao što su kolapsi banaka, pojave bolesti i krize s opskrbom energijom i hranom, Amerikanci osjećaju da se svijet mijenja na gore i u iskušenju su uprijeti prstom u političare. No tko zaista stoji iza tih napada na američki ustav? Tko stoji iza cenzure, kulture otkazivanja i propagande koju se gura kroz naše škole i medije? Tko upravlja napadima na našu nuklearnu obitelj? Tko je potkupio javne dužnosnike u zemlji i u inozemstvu? Tko ima trademark na frazu “treba vjerovati znanosti”, a zatim je od nje napravio oružje? Zašto netko želi upravljati svakim aspektom naše svakodnevice, od korištenja energije do toga kakve lijekove i hranu unosimo u tijelo? I najvažnije pitanje – koliko će se još sve to pogoršati?

Ova knjiga nudi odgovore na ta pitanja i otkriva još i više. Ove strašne priče o sveprisutnoj političkoj korupciji i korporatizmu koji mori naš svijet – i sve jačem dojmu da su demokracija pa čak i slobodna volja samo iluzije – zaslužuju optimističan završetak.

Ova knjiga naglašava odgovornost kroz prisilnu transparentnost i nudi nekoliko utješnih prijedloga kako bi građani mogli ponovno preuzeti kontrolu. Priča o milijarderima, birokratima i ostalim pripadnicima globalne elite koji drže kontrolu nad svim glavnim industrijama (i koji neće imati mira sve dok vam ništa ne ostane) kreće se jako brzo.

Transhumanistički pakao

Mark Zuckerberg ima viziju za metaverzum – posvetio joj je više od 36 milijardi dolara – i privukao je njome pozornost Klausa Schwaba i drugih kontroligarha iz WEF-a. Nema konkurenciju (u konvencionalnom smislu) na kontrolnoj razini metaverzuma nego samo partnere i dioničare. Facebook (Meta), Microsoft i Google neke su od kompanija koje razvijaju svaka svoju virtualnu stvarnost, ali i surađuju.

WEF-ova web stranica spominje metaverzum na tisućama stranica. Nova inicijativa iz 2022., pod nazivom “Definiranje i izgradnja metaverzuma”, uz pozitivne novinske naslove poput “71 posto poslovnih ljudi kaže da će metaverzum biti dobar za poslovanje. Evo kako”, “Mlađe generacije bi mogle provesti mnogo vremena u metaverzumu” i “Tko će vladati metaverzumom”, sugerira da se WEF postavlja kao sudac “najbolje prakse” novog digitalnog svijeta.

WEF smatra metaverzum dijelom četvrte industrijske revolucije za koju je Schwab rekao da će dovesti do “stapanja fizičkog, digitalnog i biološkog identiteta”.

U govoru u Davosu 1999. prvi je put populariziran izraz “internet stvari” (Internet of Things –IoT) – pametni gradovi, pametni domovi, pametni kućanski aparati i nosiva tehnologija kao pametni satovi – o kojima smo govorili u trećem poglavlju. Transhumanisti kao Schwab i Harari i kontroligarsi koji grade metaverzum govore o stapanju čovjeka i stroja u “internet tijela”. Uistinu, WEF je već izrazio namjeru da napravi nacrt “upravljanja metaverzumom”.

Najveće svjetske korporacije navode se Metinim primjerom i počele su zauzimati dijelove metaverzuma. Bill Gates vidio je pandemiju COVID-19 kao priliku da katapultira čovječanstvo u virtualni svijet.

“Posljednje su dvije godine dovele do monumentalnog skoka u tome kako se koristimo tehnologijom, ubrzavajući promjene koje bi inače trajale godinama – ako ne i desetljeće i više”, pisao je Gates na svojem blogu u prosincu 2021., na vrhuncu pandemije.

“Zaista sam ushićen zbog mogućnosti za eksperimentiranje”, nastavio je Gates govoreći o digitalizaciji i metaverzumu i njihovu utjecaju na produktivnost radnika.

Naravno, Microsoft i FAANG imat će veliku ulogu u stvaranju metaverzuma. U siječnju 2022. Microsoft je najavio da će kupiti jednog od najvećih svjetskih proizvođača videoigara, Activision Blizzard i to za gotovo 69 milijardi dolara. Microsoftovi su ciljevi s Activisionom dodati ga svojem Xbox carstvu videoigara i iskoristiti ga kao “gradivni blok metaverzuma” prema objavi za medije. WEF je priopćio da će videoigre biti ključne za masovno prihvaćanje metaverzuma.

Ako do kupnje dođe, Microsoft će postati treća najveća kompanija za razvoj videoigara nakon kineskog Tencenta i PlayStati-onova proizvođača Sonyja. Prepreka je nastala u prosincu 2022. kad je FTC objavio namjeru da blokira kupnju. No Microsof namjerava boriti se protiv FTC-ja, a bivši zamjenik Ministarstva pravosuđa koji je pomogao razotkriti Gatesovu strategiju prigrli-proširi-ugasi tijekom suđenja devedesetih nazvao je sad FTC-jevu strategiju “ludom”.

Nakon objave namjere da koristi igre kao cigle za metaverzum, Microsoft je objavio i “temelje zauzimanja” metaverzuma u ožujku 2022. Glavna će briga biti upravljanje digitalnim identitetom. Gates je tad još uvijek radio na tim problemima, ali Microsoftov plan upućivao je da je kompanija postavljala sebe kao budućeg koordinatora i možda upravitelja privatiziranom digitalnom zaštitarskom silom u metaverzumu.

Rane 2022. kompanija je također radila na AR naočalama zvanim HoloLens koje su trebale biti jeftinije od drugih takvih proizvoda. Naočale od tri i pol tisuće dolara omogućavale su posjet metaverzumu bez toga da potpuno zastru stvarni svijet oko korisnika, za razliku od Zuckerbergovih Oculus Quest naočala s cijenom ispod tisuću dolara, ali koje potpuno zastiru vidno polje i koje su dovele do niza snimki gdje korisnici padaju i razbijaju predmete u kući te udaraju članove obitelji u lice.

Googleov Project Iris također želi na tržište izbaciti naočale “mješovite stvarnosti”. Neki ulagači s Wall Streeta predviđaju da će dominaciju Metina Oculusa “erodirati” Apple jednom kad otkrije svoj doprinos. Čak i Disney ima planove pretvoriti svoj kutak metaverzuma u “najsretnije mjesto u metaverzumu.”

Možda je najveći indikator kontroligarškog ulaganja u metaverzum taj da su velike banke potpuno iza projekta. BlackRock lansirao je više fondova za investiranje u metaverzum kako bi pojačao kapital razvojnim tvrtkama (dok profitira od patenata i intelektualnog vlasništva). “Zakorači u metaverzum”, mamio je BlackRock investitore putem jedne od mnogih reklamnih kampanja.

Manje od šest mjeseci nakon obilaska Horizona, u veljači 2022. JPMorgan postao je prva banka s Wall Streeta koja je zauzela mjesto u metaverzumu. JPMorgan otvorio je “Onyx Lounge” u Decentralandu – virtualnom svijetu unutar metaverzuma – i objesio tamo portret upraviteljice banke Jamie Dimon. Na prvom katu Onyx Loungea crtani je tigar šetao pokraj pikseliziranog portreta Dimon. Na drugom je katu posjetitelj mogao poslušati seminar o kriptu koji su držali financijski stručnjaci. Ta je banka 2022. predvidjela da će metaverzum infiltrirati svaki sektor ljudskog života “u godinama koje dolaze” te da će generirati bilijun dolara godišnjeg prihoda. Analitičari JPMorgana predvidjeli su da će digitalne nekretnine biti rastući sektor u metaverzumu i nisu se prevarili. U veljači 2022. bogati je posjetitelj metaverzuma potrošio 450 tisuća dolara na jedno digitalno mjesto pored virtualne vile slavnog repera Snoop Dogga. Istog mjeseca velika je parcela prodana za više od dva milijuna dolara – samo jedan komad digitalnog zemljišta.

U isto vrijeme, analitičari metaverzuma i investitori otkrili su da je u 2021. godini više od 500 milijuna dolara prešlo iz ruke u ruku u vezi s digitalnim nekretninama, a očekivalo se dvostruko toliko u 2022. U stvarnosti, iznos je bio gotovo trostruko veći.

Kao JPMorgan, i Bank of America predvidjela je da će metaverzum biti lukrativna financijska prilika – naročito za digitalne valute. Goldman Sachs predvidio je da će metaverzum zaraditi i više od bilijun koji je JPMorgan projicirao: možda i osam bilijuna u prihodu i monetizaciji, prema jednom od analitičara.

Interni dopis iz 2014. otkrio je da je Goldman Sachs “snivao oligopol” i da je u tom snu “prevelik da bi propao” postao sistemska stvar. Prema dopisu: Postoji prirodna privlačnost ka konsolidaciji među zrelim ili sazrijevajućim industrijama. Oligopolna struktura tržišta može krvavo bojište tržišta pretvoriti u profitabilno.

Oligopolna tržišta su moćna jer zadovoljavaju više kritičnih komponenti održive konkurentnosti – manja skupina bitnih premaca suočena je s nižim intenzitetom konkurencije, kupci imaju manje izbora pa se cijene ne moraju mijenjati često, smanjenje troška pruža prednost nad dobavljačima, a postoje i visoke barijere za ulazak na tržište.

Konsolidacija metaverzumske industrije (npr. Microsoftova kupnja Activisiona) neizbježno vodi k smanjenju konkurencije i povećanju cijena jer potrošači imaju manje izbora. Drugim riječima, ako imate manje opcija na tržištu, moći ćete prisiliti kupce da plate više. Time stvarate barijeru oko cijelog života čovjeka kroz koju se može proći samo plaćanjem.

Konsolidacija tržišta dovela je do toga da sve manje proizvođača mobitela dominira tržištem (Apple i Samsung), sve je manje ponuđača internetskih usluga u SAD-u (Comcast ili Comcast?), a i mobilnih usluga u SAD-u (AT&T ili Verizon) te zračnih linija (American ili Delta). Što znači da će cijene rasti, da će brzina interneta padati ako ne platite više i bit će manje opcija za privatnost, kao i manje mjesta za noge na letu. I vi tu baš ne možete mnogo učiniti.

Osim nekoliko linija bezvrijednog koda zvanog NFT, u metaverzumu ne posjedujete ništa. Ali hoćete li biti sretni? Velike banke hoće. Za Goldman Sachs metaverzum koji kontroliraju kontroligarsi i njihovih nekoliko arhitekata i čuvara kao Apple i Meta bilo bi to ostvarenje sna.

Elon Musk rekao je da će virtualni svijet kao metaverzum biti nešto čemu se izravno pristupa, bez potrebe za spravama ili periferijama kao VR naočale. Muskova kompanija Neuralink testira nove mikročipove kojima će digitalne informacije ubacivati ravno u vašu glavu bez potrebe za naočalama.

Musk je 30. studenoga 2022. objavio da je laboratorijski majmun s Neuralink čipom mogao telepatski “tipkati” na računalu (Musk je s jednim drugim igrao telepatsku videoigru 2021.).

Musk je uputio na činjenicu da primat za računalom nije sputan te da uživa u moždanom čipu – “dobije frape od banane”, rekao je – pa je uz smijeh odbacio zabrinutost ljudi za dobrobit životinja.

No bilo je razloga biti zabrinut za dobrobit Muskovih subjekata jer su navodno podvrgnuti “ekstremnoj patnji”. Bilo je dokaza da su nakon bušenja lubanja da se ugrade čipovi neki majmuni patili toliko da je barem jedan počeo povraćati i dahtati pa se srušio od iscrpljenosti i moralo ga se eutanazirati.