Nacional donosi ulomke iz knjige ‘Monetarna politika Europske središnje banke’ u kojoj ekonomski stručnjak Dubravko Radošević prvi put obrađuje monetarnu politiku ESB-a i njegovo djelovanje, što su nužna saznanja kako bi Hrvatska pripremljena ušla u eurozonu
Europska monetarna unija je necjelovita monetarna unija (de Grauwe, 2018.), dok jedinstvenu monetarnu politiku provodi Europska središnja banka na nadnacionalnoj razini, tj. razini eurozone, bez fiskalne unije ili nekoga drugoga učinkovitijeg instrumenta koordinacije fiskalnih politika, koje su ostale pod utjecajem nacionalnih vlasti članica monetarne unije. Postoje veliki strukturni nedostatci monetarne unije, koji bi se trebali riješiti produbljivanjem eurozone (European Commission, 2017.). Zbog toga je Europska središnja banka djelovala u uvjetima dužničke krize eurozone te je morala rješavati posljedice ulaska Europske unije u recesiju s dvostrukim dnom (engl. double – dip recession) i deflacijsku krizu (engl. deflationary crisis). Eurozona bi trebala promjene. Nužne su dublje reforme monetarne unije kako bi se inherentna nestabilnost Europske monetarne unije svela na razumnu mjeru. Europska komisija predložila je konkretne strategije te tzv. akcijski plan (EC, 2017.) za reformu Europske unije (Europska komisija, 2017.) i posebice za reformu Europske monetarne unije (Juncker i ostali, 2015.). Jednako tako, akademski su stručnjaci dali nove prijedloge za reformu Europske monetarne unije (Benassy-Quere i ostali, 2018.)…
Komentari