Nacional donosi ulomak iz knjige njemačkog sociologa Siegfrieda Kracauera ‘Namještenici’, koja govori o milijunima ‘duhovnih beskućnika’ koji traže spas, tri godine prije dolaska Hitlera na vlast. U njegovim opisima onog što će postati razlozi masovnog prihvaćanja nacionalsocijalizma, mogu se prepoznati elementi suvremenog svijeta

Jedna od osobina koja u žalosnoj mjeri još uvijek nedostaje poslodavcima’, govori direktor Karl Lange u nedavno odr­žanom izlaganju Ekonomska demokracija kao organizirana ekonomska sloboda? (objavljeno u časopisu Maschinenbau 20. lipnja 1929.), ‘jest samosvijest — pod time ne mislim na osobni ponos pojedinca, nego na samosvijest klase poslo­davaca kao takve.’ Lange je tu samosvijest koju zahtijeva definirao kao ‘svjetonazorski utemeljenu samosvijest. ‘Bez takvog svjetonazorskog utemeljenja’, smatra, ‘danas se nijed­na grupa ne može održati u javnoj borbi.’ Ako se složimo s Langeovom terminologijom, možemo dodati da nedostatak svjetonazorskog utemeljenja ne šteti samo položaju poslo­davca, nego i namještenika. Jer život namještenika traži adekvatno objašnjenje za prisile kojima je podvrgnut, a što se više vladajuća klasa opire nazvati stvari pravim imenom, to će se život namještenika morati više preobražavati. Nije­most u višim sferama dovodi do zbrke u nižim. Ne nedo­staje argumenata u korist privatne ekonomije. Poslodavci poriču da u današnjem stadiju ona i dalje anarhično trati ekonomsku energiju; brojnim primjerima potkrepljuju da ona može podići ekonomsku produktivnost kao nijedan drugi sustav; isključivo njoj pripisuju moć da neprestano poboljšava položaj radnih klasa. Ovdje nije riječ o tome da raspravljamo o ovim zasigurno iznimno važnim argumen­tima, već prije svega o pitanju pružaju li oni svjetonazorsko utemljenje koje Lange smatra nužnim. Neizbježni preduvjet slobodne privatne ekonomije je samostalni poduzetnik pa je u središtu obrana njegove suverenosti. ‘Nema sumnje’, kaže Lange, ‘da kapitalistička ekonomija svoj golemi ekonomski uspjeh, silovit tempo razvoja duguje slobodnoj konkurenciji, tržišnom natjecanju nebrojenih samostalnih poduzetnika čija ekonomska egzistencija ovisi o uspjehu ili neuspjehu njihove tvrtke.’ Koji motivi pokreću poduzetnika? Prema uvriježenom mišljenju, kolektivni interes je manji motiv od rezultata njegova djelovanja. Poduzetnik prije svega mora posjedovati osobine koje mu pomažu da pobijedi u tržišnom natjecanju koje navodno automatski utječe i na materijalni (a time sukladno prešutnom uvjerenju i idealni) uspon masa. Nije čudo da je težnja za profitom dobila po­zitivni predznak. Kao što se to od pamtivijeka tvrdi, profit služi javnom dobru dok istovremeno slijedi egoistične ci­ljeve. Nadalje, presudne osobine koje moraju krasiti podu­zetnika su inicijativa i odgovornost za vlastito djelovanje, a tu se još može dodati i želja za kreativnim stvaranjem i ekonomskom moći…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje