Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Vatreni u Katru’ u kojem sportski novinar Ivica Pezelj analitički opisuje veliki uspjeh momčadi koju je na dvama svjetskim prvenstvima predvodio izbornik Zlatko Dalić te daje uvid u fenomen hrvatskog nogometa

Hrvatsku je u Katru, arapskoj emiratskoj državici u jugozapadnoj Aziji (na arapskom Dawlat Qatar), čekala obrana naslova viceprvaka svijeta, stečena četiri i pol godine ranije u Rusiji. O grandioznosti učinka koji je donijelo igranje velikog finala u Moskvi suvišno je i pričati. Hrvatska je tada na stadionu Lužniki igrala najveću utakmicu sportskog svijeta. Očekivati da će naša momčad, ma koliko kvalitetna bila, tek tako ponavljati finala, nije bilo u granicama realnog. Uostalom, Vatreni su na nedavnom Euru ispali već u osmini finala. Kako se u Katru opet uključiti u borbu za pehar?

REDIZAJN BEZ UDARNE IGLE

Hrvatska je, u odnosu na postavu koja je igrala u Rusiji, ostala i bez niza važnih protagonista. Samo iz prvih jedanaest u međuvremenu su otpali Subašić, Vrsaljko, Strinić, Rakitić, Rebić i Mandžukić, dok je Vida još bio u kadru, ali ovaj put s realnom perspektivom sjedenja na klupi. Pa to je više od pola sastava! Razni su razlozi zbog kojih spomenuti više nisu bili u kadru. Od završetaka karijera (većinom), ali i zbog fokusiranja isključivo na klupske obveze (Rakitić), neprimjerenog ponašanja (Rebić)… Kad je Vida u pitanju, jednostavno su se pojavile kvalitetnije opcije na njegovoj poziciji, prije svih Joško Gvardiol, koji je već imao iskustvo igranja na EP-u, ali iako tek dvadesetogodišnjak, već se prometnuo u jednog od najperspektivnijih stopera na svijetu.

Dakle, nacionalna momčad doživjela je velik redizajn. Vrata čuva Dominik Livaković, vratar u ekspanziji, koji je s Dinamom
već postao standardan sudionik u Ligi prvaka. Kao Vrsaljkova zamjena isprofilirao se Josip Juranović, član Celtica, dok je lijevi bok okupirao Borna Sosa iz Stuttgarta. Za poziciju drugog stopera nametao se Dinamov Josip Šutalo, no kasnije se Dalić ipak odlučio za iskustvo i snagu Dejana Lovrena. Srećom, u momčadi su i dalje bili ključni protagonisti u veznom redu, Luka Modrić, Marcelo Brozović i Mateo Kovačić. Također, neupitan je bio i Ivan Perišić, krilo uvijek na top-razini kad je najviše trebalo, na najvažnijim natjecanjima.

Hrvatska je, u odnosu na postavu u Rusiji, ostala bez niza važnih protagonista. Samo iz prvih jedanaest otpali su Subašić, Vrsaljko, Strinić, Rakitić, Rebić i Mandžukić, dok je Vida još bio u kadru, ali na klupi

Kao najveći hrvatski problem ipak se pokazao nedostatak klasičnog napadača Mandžukićeva kalibra. Jednostavnije rečeno, naša momčad opet je bila na odgovarajući način strukturirana, ali prilično tupa u špici, bez one, kako vole reći stručnjaci, prave dubine koju donosi klasična devetka. Istina, i dalje je tu bio Andrej Kramarić, neupitno kvalitetan strijelac, ali i igrač koji nije čista špica. Kramariću više odgovaraju uloge u kojima se pojavljuje i prijeti iz drugog plana, bilo iz centrale ili na krilima. U Dalićevu kadru našle su se i dvije ikone Prve HNL, Marko Livaja iz Hajduka i Bruno Petković iz Dinama. Oni su na hrvatskim terenima često djelovali inovativno, kreativno i – ubojito. Ali, ni jedan ni drugi nisu čiste devetke. Treba im prostora za ubacivanje iz drugog plana, kada aktiviraju imaginaciju, asistiraju i tresu mreže. Uostalom, jedno je hrvatsko, a drugo svjetsko prvenstvo. Na popisu se našao i Ante Budimir, član španjolske Osasune, napadač agresije i odlučnosti, ali s vrlo tankim golgeterskim učinkom u aktualnoj sezoni. Kao rješenja u udarnoj napadačkoj liniji još su opcija bili Nikola Vlašić, koji se u Torinu oporavio od engleskih neuspješnih epizoda (Everton, West Ham), Mislav Oršić, najbolji Dinamov strijelac u Europi ikada, te Mario Pašalić iz Atalante, koji je ipak najjači u vezi. Ali, sva trojica ipak su više za pozicije krilnih ofenzivaca, a ne za ulogu udarne igle.

Ukupno gledajući, ono što je Dalić imao na raspolaganju za Katar ipak je bilo manje kvalitetno u odnosu na izbor koji je imao u Rusiji. Pogotovo se to odnosilo na izostanke Mandžukića i Rakitića, dvojice aktera nezaboravnih predstava u klupskom i hrvatskom dresu. O Mandžukićevim alternacijama već je bilo riječi, dok je Rakitićeva klasa u veznom redu ipak amortizirana činjenicom da je Hrvatska i ovaj put imala izvrstan vezni red. Modrić, Brozović i Kovačić u našim su medijima, možda malo i subjektivno, predstavljani kao najbolja vezna linija na svijetu. Modrić, igrač par excellence, Brozović, neumorni maratonac, te Kovačić, koji je ovaj put trebao ući u cipele Rakitićeva ranga… Dalić je kretao u Katar s ozbiljnim ciljevima, no ne vjerujemo da je i on pomišljao na novi finale kao realnost. Je li se oprostio s idejom da bi se Vatreni opet mogli uključiti u raspodjelu odličja?

Mateo Kovačić, kapetan Luka Modrić i Ivan Perišić bili su ključni igrači hrvatske nogometne reprezentaciju u Katru. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Ždrijeb je svrstao Hrvatsku u skupinu s Marokom, Kanadom i Belgijom. Čim su kuglice zaključile ples, najlakše je bilo prognozirati da će Belgija i Hrvatska pronaći put do osmine finala, dok su Maroku i Kanadi namijenjene uloge autsajdera i usputnih prepreka.

To su one procjene na prvu, kada, uz litru i vodu, optimizam buja, a neki suparnici se čine kao puki dekor.

Zlatko Dalić je na popis igrača za Svjetsko prvenstvo stavio sljedećih 26: Dominik Livaković (Dinamo Zagreb), Ivica Ivušić (Osijek), Ivo Grbić (Atletico Madrid), Domagoj Vida (AEK Atena), Dejan Lovren (Zenit Sankt Peterburg), Borna Barišić (Glasgow Rangers), Josip Juranović (Glasgow Celtic), Joško Gvardiol (Red Bull Leipzig), Borna Sosa (Stuttgart), Josip Stanišić (Bayern München), Martin Erlić (Sassuolo), Josip Šutalo (Dinamo Zagreb), Luka Modrić (Real Madrid), Mateo Kovačić (Chelsea London), Marcelo Brozović (Inter Milano), Mario Pašalić (Atalanta Bergamo), Nikola Vlašić (Torino), Lovro Majer (Rennes), Kristijan Jakić (Eintracht Frankfurt), Luka Sučić (Red Bull Salzburg), Ivan Perišić (Tottenham Hotspur London), Andrej Kramarić (Hoffenheim), Bruno Petković (Dinamo Zagreb), Mislav Oršić (Dinamo Zagreb), Ante Budimir (Osasuna Pamplona), Marko Livaja (Hajduk Split).

SKROMNA PROBA U RIJADU

Hrvatska ekspedicija iz Zagreba je otputovala 14. studenoga, ali prvo odredište bila je Saudijska Arabija, gdje je, u Rijadu, bila zakazana završna utakmica uoči Svjetskog prvenstva. Utakmica sa Saudijcima odigrana je 16. studenoga, a Dalić je na teren poslao momčad kombiniranu od prvotimaca i onih koji će na Prvenstvu imati manje važne uloge. Ogled sa Saudijskom Arabijom donio je prilično skromnu predstavu Vatrenih. Domaćin je u prvom poluvremenu znao i opasno zaprijetiti, ali u nastavku su ušli Modrić, Kovačić, Perišić, Kramarić… Krvna slika hrvatske igre se popravila, a upravo je Kramarić efektnim pogotkom u 82. minuti donio Vatrenima pobjedu 1:0. Zgodno kao uvertira za buduće velike izazove.

Hrvatska je u Katar doputovala 18. studenoga. Po dolasku u Dohu slijedila je priprema za start na Svjetskom prvenstvu, zakazan za 23. studenoga protiv Maroka. Pažljivo su prikupljene informacije o suparniku, koji u svojoj riznici ima i naslov prvaka Afrike, a na svjetskim prvenstvima najveći je uspjeh zabilježio 1986. u Meksiku; pamte se od tada velika pobjeda nad Portugalom i epska borba s Nijemcima u osmini finala, okončana primljenim pogotkom u sâm smiraj utakmice. Maroko se u Katar plasirao predvođen izbornikom Vahidom Halilhodžićem, osebujnim stručnjakom koji je 2010. postao trenerom zagrebačkog Dinama i s njim bio vrlo kompetitivan i u Europi. Popularni Vaha, međutim, smijenjen je u Maroku zbog sukoba s nekim igračkim zvijezdama, pa mu je treći put uskraćena mogućnost da na svjetskoj smotri nastupi s momčadi koju je do nje doveo. Prethodno mu se to dogodilo s Obalom Bjelokosti i Japanom, tako da je Halilhodžić samo jednom sudjelovao na SP-u, s Alžirom u Brazilu 2014. godine. Umjesto Vahe, izborničku dužnost u Maroku preuzeo je Walid Regragui.

Hrvatska se, međutim, nije bavila marokanskim problemima. Spremala se za utakmicu od koje se očekivao uspješan start na svjetskoj smotri.

DVOBOJ PRAZNIH PUŠAKA

Dvoboj s Marokom odigran je na stadionu Al-Bayt 23. studenoga. Dalić je na teren poslao močad u formaciji 4-3-3, što se u fazi obrane pretvara u 4-5-1. Vrata je čuvao Livaković, obrambenu četvorku činili su Juranović, Lovren, Gvardiol i Sosa, dok je u veznoj liniji ordinirala trojka Brozović, Modrić i Kovačić. Po krilima su trebali nadirati Vlašić i Perišić, s izbočenim Kramarićem.

Utakmica nije donijela hrvatsku rapsodiju. Istina, naša je momčad imala osjetno veći posjed lopte, ali do velike prilike morala se čekati sučeva nadoknada prvog poluvremena. Perišić je proigrao Sosu, on ubacio, a Vlašićev udarac zaustavio je vratar Bounou. Utakmicu je karakterizirao oprez, a Dalić je u nastavku pokušao podići momčad izmjenama. Ulazili su Pašalić, Livaja, Majer i Oršić, ali bez presudnog doprinosa. Utakmica je klizila prema remiju, a tako je i bilo na kraju. Završilo je 0:0, mreže nisu dirnute, a hrvatski se nastup u najboljem slučaju mogao ocijeniti osrednjim. Maroko je pronašao način da parira Vatrenima, ali nitko nije mogao slutiti da je baš Maroko na početku jednog velikog puta… Marokanci su se istaknuli fleksibilnom obranom s dobrim stoperima Aguerdom i Saissom, na boku igračima Paris SG-a (Hakimi) i Bayerna (Mazraoui, izašao zbog ozljede), prema naprijed je pokušavao prijetiti Ziyech iz Chelseaja, ali ostao je dojam da je i hrvatski suparnik bio nekako sputan. Kako bi se reklo, prazne puške bojala su se obojica.

HRVATSKA – MAROKO 0:0

AL KHOR, 23. studenoga 2022. Stadion Al-Bayt. Gledatelja 59 407. Sudac: Rapalini (Argentina).

HRVATSKA: Livaković, Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa, Brozović, Modrić, Kovačić (79. Majer), Vlašić (46. Pašalić), Kramarić (71. Livaja), Perišić (90. Oršić). Izbornik: Dalić.

MAROKO: Bounou, Hakimi, Aguerd, Saiss, Mazraoui (60. Attiat), Ounahi (82. Sabiri), Amrabat, Amallah, Ziyech, En Nesyri (81. Hamdallah), Boufal (65. Ezzalzouli). Izbornik: Regragui.

Joško Gvardiol bio je stup obrane reprezentacije, a nakon nastupa u Katru porasla mu je vrijednost na tržištu. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

JESEN JAVOROVA LISTA

U drugoj utakmici 1. kola naše skupine Belgija je pobijedila Kanadu 1:0. Normalno, reklo bi se, ali Kanada je u prvom poluvremenu bila izvrsna. Letjeli su Kanađani terenom, stvarali prilike, propustili i kazneni udarac (Davies). Pogodak odluke postigao je Batshuayi u 44. minuti, nakon što je jedno dugo dodavanje Alderweireda raspolovilo kanadsku obranu. No, ostao je dojam o opasnoj Kanadi, Kanadi koja je u drugom kolu čekala baš Hrvatsku.

Vatreni su drugo kolo dočekali s bodom na kontu, Belgija je već imala tri… Kanada je suparnik koji nema nogometnu povijest bogatu značajnim ostvarenjima. Tek jedan nastup na SP-u 1986. u Meksiku. No, tada niti su osvojili bod, niti su postigli pogodak. Kao zanimljivost, u sastavu Kanađana tada je bio i Hrvat Branimir Šegota, rođen u Rijeci. Ovaj put u kanadskom je sastavu bio još jedan igrač rođen u Hrvatskoj. Milan Borjan iz Knina, čuvar mreže i kapetan Crvene zvezde. Borjanove nekadašnje izjave da nije rođen u Hrvatskoj, već u tzv. srpskoj Krajini i srpskoj Dalmaciji, odjeknule su kao provokacija među navijačima Vatrenih, pa su na stadionu Khalifa izvjesili i neke neprimjerene transparente vezane uz srpski eksodus iz Hrvatske 1995. godine.

Zlatko Dalić Kanađanima je suprotstavio malčice izmijenjenu formaciju u odnosu na utakmicu s Marokom. Obranu i vezu nije dirao. Livaković – Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa – Brozović, Modrić, Kovačić, sve je bilo isto. Kao i Perišić na lijevom krilu. No, Kramarića je prebacio na desnu stranu, a u špicu gurnuo Livaju.

Utakmica je po Hrvatsku krenula grozno. Kanađani su već u drugoj minuti izveli svoju tipičnu munjevitu akciju. Larin je proigrao Buchanana na desnoj strani, uslijedio je precizan centaršut, a Davies je pobjegao našoj pratnji i glavom zakucao loptu u mrežu. Utakmicu smo praktički započeli sa zaostatkom od jednog gola. Srećom, pred nama je gotovo cijela minutaža, ima vremena za povratak.

Kanađani su već u drugoj minuti izveli svoju tipičnu akciju. Larin je proigrao Buchanana na desnoj strani, uslijedio je precizan centaršut, a Davies je pobjegao našoj pratnji i glavom zakucao loptu u mrežu

Više od pola sata trebalo je Vatrenima da stvari počnu vraćati na željenu stazu. U 36. minuti – izjednačenje. Kovačić je proigrao Perišića na lijevoj strani, a on dodao Kramariću. Uslijedio je odličan udarac za loptu u Borjanovu mrežu – 1:1. Do poluvremena smo potpuno preokrenuli. U tijeku je bila 44. minuta kada je Juranović dovukao loptu do Livaje, a on preciznim udarcem pogodio donji kut kanadskih vrata. Dovoljno za miran odlazak na odmor. U 70. minuti brige su uklonjene. Opet je asistent bio Perišić i opet Kramariću, koji je još jednom mirno pogodio pravo mjesto za hrvatskih 3:1. Utakmica je klizila kraju, Hrvatska je imala sve u rukama, a priču je podebljao pogodak u sučevoj nadoknadi. On se dogodio u suradnji dviju pričuva. Oršić je u svom stilu pobjegao pratnji po lijevoj strani i proigrao Majera, koji je hladnokrvno postavio konačnih 4:1. Kanada je uspješno odrađena, njezin nogomet povremeno je bio impresivan, ali često su na površinu izbijale taktičke slabosti koje je Hrvatska znala kapitalizirati i naplatiti. U našem taboru mogli su se hrabriti prvom pobjedom, ali i činjenicom da je na štih došla Kramarićeva golgeterska klasa. Startao je ovaj put na krilu, ali dva gola postigao je u maniri klasnog strijelca, a bio je tu još jedan, doduše poništen zbog zaleđa, ali Krama je i tada reagirao znalački i lijepo pospremio loptu u mrežu. Također, Livajin gol potvrdio je važnost te HNL-ove ikone u Dalićevim nacrtima. Nema, niti će imati, Livaja u nacionalnoj momčadi specifičnu težinu kao u Hajdukovu dresu, ali od koristi svakako može biti.

HRVATSKA – KANADA 4:1

AL RAYYAN, 27. studenoga 2022. Stadion Khalifa. Gledatelja 46 600. Sudac: Matonte (Urugvaj).

STRIJELCI: 0:1 – Davies (2), 1:1 – Kramarić (36), 2:1 – Livaja (44), 3:1 – Kramarić (70), 4:1 – Majer (90+5).

HRVATSKA: Livaković, Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa, Brozović, Modrić (86. Pašalić), Kovačić (86. Majer), Kramarić (73. Vlašić), Livaja (60. Petković), Perišić (86. Oršić). Izbornik: Dalić.

KANADA: Borjan, Johnston, Vitoria, Miler, Laryea (62. Hoilett), Hutchinson (72. Adekugbe), Eustaquio (46. Kone), Davies, Buchanan, Larin (46. Osorio), David (72. Cavallini). Izbornik: Herdman.

LOŠ DAN MR. LUKAKUA

Istoga dana odigrana je i utakmica Belgije i Maroka, ogled koji je iznenađujuće pripao Marokancima rezultatom 2:0. Zabili su Saiss i Aboukhlal te potpuno zakomplicirali stanje u skupini. Uoči posljednjeg kola Hrvatska i Maroko imali su po četiri boda, Belgija tri… Kanada je jedina bila na nuli i otpala, dok su preostale tri reprezentacije bile u igri za dva mjesta koja vode u osminu finala. Hrvatsku je čekao ogled s Belgijom, Maroko je u završnom kolu skupine igrao s Kanadom. Jedno je bilo jasno, poraz od Belgije gotovo bi sigurno za Vatrene značio kraj puta po Katru. Bilo je teško očekivati da će Kanada nadjačati Maroko i tako eventualno amortizirati hrvatski podbačaj protiv Belgijanaca.