Plinska polja u sjevernom Jadranu, iz kojih Hrvatska već nekoliko desetljeća crpi najveći dio vlastitog plina, ubrzano se prazne. Prema podacima koje je Nacionalu iznio predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan, iz jadranskih eksploatacijskih plinskih polja u 2023. godini proizvedeno je 211 milijuna kubnih metara prirodnog plina, a u 2024. ta je brojka pala na 175 milijuna kubnih metara, odnosno čak 17 posto manje nego 2023. Neka od tih polja su vrlo blizu zatvaranju zbog potpune iscrpljenosti zaliha. No sumornu sliku plinskih polja na off-shore bušotinama u Jadranu polako popravljaju novootkrivena nalazišta plina na kopnu. Neka od novih nalazišta u panonskom i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske već su privedena proizvodnji, neka će prve količine prirodnog plina isporučiti u narednim godinama, a neke bušotine tek trebaju potvrditi komercijalno isplative zalihe plina. Tri naftne kompanije koje su s hrvatskom vladom početkom 2020. potpisale ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika samo tijekom 2024. izradile su čak devet novih bušotina, od kojih je većina potvrdila komercijalno isplative količine plina. Te bi količine trebale zaustaviti trend pada vlastite proizvodnje zbog prirodnog pada zaliha plina iz jadranskih polja i značajno popraviti ukupnu sliku vlastitih zaliha energenata, koja je posebno važna u ovim energetski vrlo nestabilnim vremenima, u kojima je cijena plina na svjetskom tržištu podložna čestim skokovima. Vlastita proizvodnja plina znači manju ovisnost o uvozu energenata, a time i veću otpornost Hrvatske na nagla poskupljenja plina na svjetskom tržištu.

Neslužbeni izvor iz stručnih naftno-plinskih krugova s kojim je Nacional razgovarao, koji je želio ostati anoniman, također je potvrdio da će nova nalazišta svakako popraviti ukupnu sliku proizvodnje plina u Hrvatskoj koja je u padu. “Prije 15-ak godina Ina je proizvodila oko 2,9 milijardi kubnih metara plina na godinu i ta je proizvodnja u potpunosti pokrivala domaće potrebe. Danas domaća proizvodnja plina od oko 600 milijuna kubnih metara na godinu zadovoljava tek oko 20 posto domaćih potreba pa je jasno da će nova plinska polja značajno popraviti tu situaciju, odnosno zaustavit će konstantan pad domaće proizvodnje, a potom će ga svako novo nalazište – a istražnih bušotina ima još – dobrim dijelom i preokrenuti. Vjerujem da se s tim novootkrivenim zalihama, ali i onima koje će se tek otkriti, u dogledno vrijeme možemo približiti brojci od 900 milijuna do milijardu kubnih metara vlastitog plina na godinu”, kazao nam je naš izvor, podsjetivši da je posljednjih nekoliko godina ukupna potrošnja plina s prijašnjih 2,9 milijardi kubnih metara na godinu pala na nešto manje od 2,7 milijardi. No pritom valja uzeti u obzir to da će proizvodnja na većem dijelu tih plinskih bušotina početi tek za nekoliko godina. U međuvremenu kompanije trebaju razraditi bušotinu, prikupiti potrebne dozvole i pripremiti sve za početak proizvodnje. “Valja ovdje napomenuti da potrošači zbog rasta domaćih zaliha neće dobiti plin po cijeni nižoj od tržišne. No vlastite će nam zalihe omogućiti smanjenje ovisnosti o uvozu, a to povoljno djeluje na rast bruto domaćeg proizvod (BDP). Prema nekim izračunima od prije nekoliko godina, pad proizvodnje domaćeg plina uzrokovao je pad BDP-a za oko 0,9 posto godišnje”, upozorio je Nacionalov izvor.

Ina, kojoj je na čelu predsjednica Uprave Zsuzsanna Ortutay, uložila je 450 milijuna eura u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u pet godina. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Ina je na kraju prosinca prošle godine objavila da je na istražnom prostoru Drava-03, na kojem od 2020. ima dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, otkrila komercijalno isplative količine plina. Otkriće je potvrđeno na bušotini Obradovci-5 koja se nalazi u blizini naselja Zdenci u Virovitičko-podravskoj županiji. Inini su stručnjaci procijenili da ležište sadrži od 120 do 150 milijuna kubnih metara plina, a bušotina bi 2028. trebala krenuti u redovnu proizvodnju. No ovo nisu jedine potencijalno izdašne količine plina koje je Ina otkrila u novije vrijeme. Još u studenome 2023. tvrtka je prijavila komercijalno otkriće plina na bušotini Veliki Rastovac-1 na istražnom prostoru Drava-03 s proizvodnim kapacitetom bušotine od oko 145.000 kubnih metara plina na dan, a nastavili su istražne radove i na bušotini Veliki Rastovac-2 koja bi također, prema riječima Marijana Krpana, trebala dati pozitivan rezultat. U srpnju 2019. prijavljeno je i otkriće plina na istražnoj bušotini Severovci-1 na istražnom prostoru Drava-02 s proizvodnim kapacitetom od oko 54.000 kubnih metara plina na dan. No ta bušotina zbog tehničkih poteškoća oko priključenja na prihvatni plinovod još nije krenula u proizvodnju.

Krajem kolovoza 2024. kanadska tvrtka Vermilion i njezina hrvatska podružnica Vermilion Zagreb Exploration prijavile su otkriće zaliha plina i nafte na istražnoj bušotini Zbjegovača-l Istok koja se nalazi u sklopu istražnog prostora Sava-07. Za to je istražno područje Vermilion dobio dozvolu za istraživanje 2020., a tijekom prošle godine prijavili su otkriće plina i na bušotinama Međurić-1 Istok, Gojlo-1 Jug i Piljenice-1. Na bušotini Međurić procijenjena je proizvodnja oko 130.000 kubnih metara plina na dan, na bušotini Gojlo oko 90.000 kubnih metara plina na dan, dok će izdašnost bušotine Piljenice biti poznata nakon dovršetka ispitivanja koja bi trebala biti dovršena tijekom ove godine, potvrđeno nam je iz AZU-a. Vermilion Zagreb Exploration (VZE) već je ranije imao uspjeha u istraživanju plina u istočnoj Slavoniji. VZE je 2016. s Vladom potpisao ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-10 u istočnoj Slavoniji, a već 2019. otkrivene su izdašne zalihe plina na bušotinama Cerić-1 i Berak-1. Ta su dva polja u srpnju prošle godine puštena u probnu proizvodnju i prema procjenama trebala bi davati od 400.000 do 500.000 kubnih metara plina na dan, što u ovom trenutku iznosi oko 20 posto ukupne proizvodnje plina u Hrvatskoj. Prema izjavama Marijana Krpana, polje Zbjegovača već bi tijekom ove godine moglo biti privedeno proizvodnji, što znači da će prve količine nafte i plina iz ovog ležišta poteći već u narednim mjesecima. Ukupne rezerve novootkrivenih ugljikovodika iznose 4,4 mil. boe – milijuni ekvivalenta barela nafte – što polje Zbjegovača stavlja u pet najizdašnijih eksploatacijskih polja ugljikovodika u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kaže da proizvodnja plina iz jadranskih eksploatacijskih polja pada, ali zato na kontinentu raste. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

I američka tvrtka Aspect je temeljem ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika potpisanih u ožujku 2020. također vršila istražna bušenja u području Sava-06 koja su dala pozitivne rezultate. U rujnu prošle godine prijavili su otkriće komercijalno isplativih količina plina na bušotinama Setuš-2, Trebarjevo-1, Topolje-1 i Ljubljanica-1. Preliminarne procjene govore da bi bušotina Trebarjevo-1 trebala proizvoditi oko 329.000 kubnih metara plina na dan, a Setuš-2 dodatnih 155.000 kubnih metara dnevno, što je dodatnih nešto manje od 500.000 kubnih metara plina na dan ili oko 182 milijuna kubnih metara plina na godinu. Zanimalo nas je stoga u kojem će postotku nova komercijalna nalazišta, kada se u potpunosti privedu proizvodnji, osigurati vlastite zalihe plina za hrvatsko tržište. “Domaća proizvodnja plina posljednjih 10-ak godina ima trend prirodnog pada od oko 10 posto godišnje. Posebno nas vesele ova plinska otkrića jer će njihovo privođenje u proizvodnju imati znatan utjecaj s obzirom na pad domaće proizvodnje. Kako su analize otkrića u ranoj fazi te nemamo njihove proizvodne profile, teško je precizno kvantificirati njihov udio u proizvodnji”, objasnio nam je Krpan.

Iz domaće naftne kompanije Ina, kojoj je na čelu predsjednica Uprave Zsuzsanna Ortutay, Nacionalu je potvrđeno da su u proteklih pet godina u istraživanje i proizvodnju nafte i plina uložili oko 450 milijuna eura, uglavnom u Hrvatskoj. U prvih devet mjeseci 2024. ulaganja su ostala stabilna u odnosu na isto razdoblje 2023. te su iznosila gotovo 65 milijuna eura, a za to je vrijeme Ina proizvela 11.659 boe/d – ekvivalent barela nafte po danu – plina. Pritom je proizvodnja plina s odobalnih bušotina u jadranskom podmorju iznosila 2864 boe/d, na kopnu 8590 boe/d, a u Egiptu 205 boe/d, stoji u odgovoru Inina Odjela za korporativne komunikacije i marketing. Također su potvrdili otkrića plina na bušotinama Veliki Rastovac-1 i Obradovci-5 na istražnom bloku Drava-03, na kojem kompanija radi samostalno. “Ispitivanjem bušotine Veliki Rastovac-1 ostvario se dotok od oko 145.000 metara kubnih plina na dan, dok se na bušotini Obradovci-5 ostvario kumulativni dotok od oko 250.000 metara kubnih dnevno iz dva testirana intervala. Uzimajući u obzir trenutačne procedure izdavanja potrebnih dozvola za izgradnju proizvodnih sustava, očekujemo da će se bušotina Veliki Rastovac-1 privesti proizvodnji 2027., a Obradovci-5 2028.

Proizvodnji još nije privedena ni ranije otkrivena plinska bušotina Severovci-1 s nešto manjim količinama plina (oko 35.000 metara kubnih dnevno). Riječ je o količinama koje iznose oko 25 posto trenutačne Inine proizvodnje plina”, stoji u odgovoru Ine. Uz samostalan rad, na dijelu istražnih polja Ina radi i na projektima koje vodi s partnerskim kompanijama – MOL-om, Energeanom i Vermilionom. Riječ je o pograničnom projektu Zalata-Dravica na kojem Ina provodi istražne radove u partnerstvu s MOL-om, projektu Irena na sjevernom Jadranu koji provodi zajednička kompanija EDINA u suvlasništvu s Energeanom te o partnerstvu s Vermilionom na bloku Sava-07. U svim tim projektima, napominju iz Ine, radi se na ukupno osam bušotina koje su izgrađene i testirane s procijenjenim količinama većim od milijun metara kubnih plina na dan. “Sav taj plin bi išao u hrvatski plinski sustav te bi osim povećanja sigurnosti opskrbe tržišta domaćom proizvodnjom ostvario značajne prihode investitorima i Hrvatskoj”, stoji u odgovoru u kojem se dodaje da u narednom razdoblju na istražnim područjima Drava-03 i Sava-07 očekuju dodatne istražne bušotine. Također navode da se konstantno evaluira potencijal unutar postojećih eksploatacijskih polja na kopnu i u Jadranu kako bi se ublažio očekivani pad proizvodnje nafte i plina uslijed starosti polja. “U prvih devet mjeseci 2024. pad proizvodnje plina je ublažen i iznosio je dva posto u odnosu na isto razdoblje 2023.”, tvrde u Ini.

No problemi oko početka proizvodnje na novootkrivenim plinskim poljima nastaju zbog sporosti u izdavanju potrebnih dozvola. “Ina je u kontinuiranom kontaktu s nadležnim državnim tijelima jer vidi prostor za napredak u brzini izdavanja dozvola. Od skraćivanja vremena potrebnog za privođenje proizvodnju koristi ne bi imali samo investitori, već i lokalna i regionalna samouprava, a pridonijelo bi to i sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta plinom. Brži povrat uloženih sredstava kompaniji bi omogućio i daljnji iskorak u održive projekte poput geotermalne energije, gdje je Ina dobila dozvole za istražne djelatnosti na područjima Leščan i Međimurje-5. Istražne aktivnosti seizmičkog snimanja podzemlja već su odrađene, a na bloku Leščan uskoro će započeti i izrada prve istražne bušotine”, stoji u odgovoru. I neslužbeni izvori iz Ine također su nam potvrdili da ta kompanija muku muči s administrativnom sporošću oko ishođenja svih potrebnih dozvola i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji su uvjet za izgradnju potrebne infrastrukture i početak proizvodnje.

„Velike probleme nam stvara sporost oko prikupljanja potrebne dokumentacije, ishođenja dozvola i odobravanja raznih potrebnih studija. Da se razumijemo, ne bunimo se protiv činjenice da nam je za ishođenje dozvole za eksploataciju bušotine potrebna, između ostalih, i studija utjecaja radova na okoliš. Jasno je da su takve studije potrebne, ali nam nije jasno zašto njihovo odobrenje traje tako dugo. Odobrenje takvih i sličnih dokumenata treba značajno ubrzati. Uz to trebalo bi nam omogućiti da više poslova možemo raditi paralelno, a ne da svaki od dokumenata moramo prikupljati jedan za drugim jer nam, primjerice, da bismo dobili jedno odobrenje valja prikupiti još nekoliko papira i dokumenata prije toga. Mnogo vremena bismo uštedjeli i većinu tih bušotina bismo mogli puno prije privesti proizvodnji kad bi nam se omogućilo da, primjerice, paralelno s izradom studije utjecaja na okoliš i studije izvedivosti možemo rješavati imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze bušotine i na kojima se gradi potrebna infrastruktura, posebno spojni plinovodi, a ne da kao sada moramo svaki od tih dokumenata rješavati jedan za drugim. To značajno produljuje vrijeme za privođenje bušotine proizvodnji“, upozorio je naš izvor iz Ine. Ipak, dodao je, u posljednje vrijeme ima pomaka i u tom dijelu i oni će se odraziti na buduće projekte i bušotine tako da se nadaju da će se nastaviti s daljnjim olakšanjem i ubrzavanjem administrativnih procedura.

Na isti problem upozorava i naš neslužbeni izvor iz naftno-plinskih krugova kojemu smo postavili isto pitanje: kako riješiti problem administrativne sporosti i ubrzati proces ishođenja potrebnih dozvola. „Pojednostavljenje i ubrzavanje administrativnih obaveza svake kompanije koja kreće u proizvodnju nafte i plina svakako treba ubrzati jer jedino tako možete privući ulagače. Istražne bušotine su značajna investicija za svaku naftnu kompaniju i ako nema brzog povrata uloženog jer država administrativnim preprekama usporava početak proizvodnje, ta činjenica demotivira druge ulagače da se natječu za koncesije na istražnim područjima. U nas od trenutka prijave komercijalno isplativog ležišta nafte ili plina pa do početka proizvodnje protekne četiri ili čak pet godina, a u svijetu je taj rok već značajno skraćen na dvije godine kako bi se investicija počela što prije vraćati“, upozorio je Nacionalov izvor i doda da bi i Hrvatska trebala slijediti takve trendove i razmotriti koje bi korake u tom administrativnom procesu kako na državnoj tako i na lokalnoj razini mogla pojednostaviti i ubrzati. „Pritom ne tvrdim da neke korake treba preskakati. Ne, one uvjete koje kompanija treba zadovoljiti za početak proizvodnje svakako treba riješiti. No proces prikupljanja potrebne dokumentacije i dozvola treba maksimalno ubrzati jer su ulaganja velika, a investitori očekuju što brži početak proizvodnje i početak povrata investicije kako bi tržištu mogli ponuditi što konkurentniju cijenu energenta“, upozorio je naš izvor. Ta će činjenica, dodao je, u Hrvatsku u narednim godinama dovesti i druge ulagače voljne uložiti u istraživanje nafte i plina.

Inini su stručnjaci procijenili da ležište na istražnom prostoru Drava-03 sadrži od 120 do 150 milijuna kubnih metara plina. FOTO: INA