Fakhraddin Gurbanov, veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj

Dana 18. srpnja 2022. između Azerbajdžana i Europske unije potpisan je Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike između Europske unije koju predstavlja Europska komisija i Republike Azerbajdžan.

Dokument su potpisali predsjednik Republike Azerbajdžan Ilham Aliyev i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Kao što znate, naša aktivna suradnja u energetskom području već ima više od 15 godina povijesti i ovaj memorandum nije prvi dokument koji je potpisan između Republike Azerbajdžana i EU-a.

Do sada su Memorandum o razumijevanju i Zajednička deklaracija o Južnom plinskom koridoru potpisani redom 2006. i 2011. godine. Dakle, Republika Azerbajdžan i Europska unija imaju dobru povijest i dobra postignuća. Ovaj memorandum, koji je tek potpisan, zapravo je svojevrsni putokaz za budućnost. Uzimajući u obzir sve ono što smo planirali prije nego što smo ostvarili, siguran sam da ćemo vidjeti veliki uspjeh.

Energetski projekti koje je pokrenuo Azerbajdžan, uz podršku Europske unije i naših partnera, promijenili su energetsku kartu Europe.

Azerbajdžan je započeo s proizvodnjom nafte, plina i izgradnjom naftovoda koji je povezivao Kaspijsko jezero s Crnim morem i Mediteranom.

Nepune dvije godine Južni plinski koridor, 3500 km dug integrirani plinovodni sustav koji naš plin dovodi do europskog kontinenta, radi punim kapacitetom i svi su segmenti postavljeni, a mi već vidimo pozitivne efekte ove suradnje.

Pitanja energetske sigurnosti danas su važnija nego ikad prije. Dugotrajna, predvidljiva i vrlo pouzdana suradnja između EU-a i Azerbajdžana na području energetike velika je prednost.

Ove godine je započeo energetski dijalog koji pokriva mnoga područja, uključujući naftu, plin, obnovljive izvore energije, vodik, energetsku učinkovitost i druga pitanja između Azerbajdžana i EU-a. Europska unija je također već ocijenila i veliki potencijal proizvodnje obnovljive energije u Republici Azerbajdžan.

Do sada smo započeli projekte ulaganja u energiju vjetra i sunca. Već smo napravili prvu procjenu naših potencijala.

Treba spomenuti da na oslobođenim područjima Karabaha i Istočnog Zangezura potencijal solarnih i vjetroelektrana iznosi 9200 megavata, a potencijal vjetra u Kaspijskom jezeru je 157 gigavata. Dakle, Azerbajdžan ima ogromnu bazu resursa.

Osim toga, nova plinska polja koja ćemo otvoriti idućih godina doprinijet će proizvodnji prirodnog plina, a korištenjem obnovljivih izvora uštedjet ćemo više prirodnog plina za izvoz. To je vrlo povoljna situacija izgrađena naporima Azerbajdžana i podržana od Europske unije.

Pitanje povezanosti bilo je jedno od važnih pitanja o kojima se raspravljalo. S obzirom na geografski položaj Azerbajdžana i modernu prometnu infrastrukturu, smatramo da moramo aktivnije raditi na povezivanju naših potencijala.

Postoji značajna potreba za zajedničkim naporima da učinimo povezanost jednako važnom u našim odnosima kao i energiju. Azerbajdžan i EU rade na novom sporazumu koji će također dati važan doprinos bilateralnoj suradnji. Mi radimo na bilateralnom planu u okviru programa Istočno partnerstvo, a EU je Azerbajdžanu glavni trgovinski partner. Provedba ovih planova povećat će zajednički promet na dobrobit naših naroda i odnosa između Azerbajdžana i EU-a i vjerujemo, imat će sjajnu budućnost, a mi ćemo ostvariti sve što smo planirali.