Bivša ministrica poljoprivrede i aktualna ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković napala je putem svog Facebook profila Državni zavod za statistiku i njegove podatke koji pokazuju katastrofalno stanje koje je ostavila u poljoprivrednom sektoru. Naime, bivšu ministricu poljoprivrede jako su zasmetali podaci koje je krajem svibnja objavio Državni zavod za statistiku, koji se odnose na proizvodnju goveda, svinja, ovaca, koza, peradi i mlijeka.

No umjesto da odgovore ministrici na njene navode kako statistika o poljoprivrednoj proizvodnji nije točna i kako ona ima bolje podatke od Državnog zavoda za statistiku, iz tog su se zavoda odlučili oglušiti na njene navode te na upit Nacionala uopće nisu željeli komentirati ono što je Marija Vučković napisala na Facebooku. No usprkos šutnji Državnog zavoda za statistiku o navodima Marije Vučković i iz onoga što su poslali Nacionalu, ali i iz službeno objavljene statistike, više je nego jasno da Marija Vučković neuspješno pokušava opravdati katastrofalnu situaciju koju je ostavila iza sebe u poljoprivrednom sektoru, a čemu vrlo zorno svjedoče i komentari ispod njene objave na Facebooku.

Marija Vučković reagirala je na priopćenje koje je objavio Državni zavod za statistiku, iz kojeg se jasno vide katastrofalne brojke za domaću poljoprivredu koja usprkos silnim naporima, kako Marije Vučković, tako i premijera Andreja Plenkovića, da prikažu tobožnji rast poljoprivredne proizvodnje, iz godine u godinu sve lošije stoji.

Marija Vučković bila je u prošlom mandatu ministrica poljoprivrede, a nakon sklapanja koalicije HDZ-a i DP-a u novoj je vladi nagrađena mjestom ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Kakva je točno situacija vidi se iz priopćenja DZS-a:

“U Hrvatskoj je u 2023. godini pala proizvodnja goveda, svinja, ovaca, koza, mlijeka, dok je rast proizvodnje zabilježen jedino kod peradi, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema privremenim podacima DZS-a, prirast goveda smanjen je za 18,2 posto, na 74.889 tona, prirast svinja za 14,2 posto, na 147.811 tona, ovaca za 25,6 posto, na 7929 tona, a prirast koza za 46,6 posto, na 595 tona. Istodobno je prirast peradi povećan za 1,5 posto, na 130.122 tone.

Podaci DZS-a pokazuju i da je kravljeg mlijeka lani proizvedeno 406,9 milijuna litara, što je 19,8 posto manje nego godinu ranije. Pala je i proizvodnja ovčjeg mlijeka za 24,5 posto, na 4,3 milijuna litara, te kozjeg mlijeka za 16,6 posto, na 5,4 milijuna litara. Statistika bilježi i pad proizvodnje kokošjih jaja za 5,4 posto, na 630,9 milijuna komada. Proizvodnja vune pala je za 15 posto, na 939 tona, podaci su DZS-a.”

Dakle, prema podacima koje je objavio DZS, poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj pada u svim sektorima osim u prirastu peradi. Ovi podaci možda i najbolje govore o tome kakvu je situaciju Marija Vučković ostavila svom nasljedniku Josipu Dabri te će biti zanimljivo vidjeti koje će poteze povući novi ministar kako bi zaustavio daljnje propadanje hrvatske poljoprivrede.

Očito je da su ove brojke DZS-a pogodile ministricu Mariju Vučković te je objavila status u kojem je pokušala brojke okrenuti u svoju korist te je situaciju u poljoprivrednom sektoru pokušala prikazati kao da ne postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, ali i Eurostata po kojima se Hrvatska po gotovo svim poljoprivrednim pokazateljima nalazi na samom dnu Europske unije. Status Marije Vučković objavljen na njenom službenom Facebook profilu prenosimo u cijelosti:

“Posljednjih nekoliko dana iznose se privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o stočnoj proizvodnji za 2023. godinu koji, razumljivo, zabrinjavaju hrvatsku javnost. Državni zavod za statistiku radi na temelju nadležnih uredbi i propisane metodologije i predstavlja službeno tijelo za objavu i tumačenje statističkih podataka. Stoga komentar iznosim s punim respektom prema službenim nadležnostima, kao donedavna čelnica Ministarstva poljoprivrede, ali i kao građanka RH koja voli čitati i pokušavati analizirati podatke. Poljoprivrednu statistiku DZS uglavnom sakuplja, obrađuje i stvara na temelju baza podataka Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te vlastitim istraživanjima i anketama. U konkretnom slučaju riječ je o privremenim rezultatima za 2023. sakupljenim putem upitnika koje ispunjavaju pravni subjekti te na temelju anketiranja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ne znam koliki je i kakav uzorak.

U komentaru se bavim onim dijelovima stočarske proizvodnje koji imaju daleko najveći udio u proizvodnji, a to su proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka, goveda i svinja. Objavljeni privremeni podaci govore da je proizvodnja mlijeka u 2023. manja za 19,8%, prirast goveda za 18,2%, a svinja za 14,2%, sve u odnosu na godinu prije.

Status koji je objavljen na službenom profilu Marije Vučković na Facebooku nakon što je Državni zavod za statistiku objavio privremene podatke o poljoprivrednoj proizvodnji u 2023. godini. FOTO: Facebook/Marija Vučković

Meni se, ipak, čini da je potrebno pričekati konačne podatke.

Naime, prema evidencijama koje nisu na temelju uzorka već cijele populacije, predaja sirovog mlijeka mljekarama je u 2023. godini iznosila 376,98 milijuna litara, a godinu prije 405,43 milijuna litara. Službeno je predano na otkup 7% manje mlijeka. Ovi podaci ne uključuju izravnu prodaju i preradu na vlastitom gospodarstvu koja je u rastu što je, po meni, jedan od najvažnijih ciljeva poljoprivredne politike, jer prerada povećava dodanu vrijednost i motivaciju malih gospodarstava za mliječno govedarstvo. Prerada mlijeka na gospodarstvima i izravna prodaja su u godinu dana narasle za 11,4%.

Drugo, sto se tiče pada prirasta u govedarstvu, mislim da je ove, ponavljam privremene podatke, potrebno dodatno sagledati, jer je broj goveda stabilan, iznosi nešto manje od 444 tisuće, a u svibnju je, nakon dugo vremena, povećan i broj krava. Istina je da raste interes za mesnim pasminama. Kako god, s obzirom na stabilnost broja, te na činjenicu da je zbroj klasiranih i izvezenih goveda u 2023. bio čak i nešto visi nego u 2022., privremeni podaci o manjem prirastu za 18,2% su, uz puno poštovanje prema privremenim rezultatima, eto, za dodatnu raspravu. Mi, naime, izvozimo teža goveda i nije bas vjerojatno da povećanje broja goveda ide sa smanjenim ukupnim prirastom. Osobito nije bas vjerojatno da je to smanjenje gotovo 20%.

I na kraju svinje. Broj svinja u Hrvatskoj je, nakon sto je veterinarskim pregledima i nikad detaljnijim inspekcijama utvrđen kao veći od ranije poznatog, pokazao stabilnost. Naime, čak i u 2024. nakon svih klasiranja od prosinca (kada je otvoren promet svježim mesom) kontinuirano je iznad 900 tisuća, a, prema posljednjim podacima samo u travnju je narastao s 923 na 945 tisuća. Ono sto je najvažnije, broj krmača i nazimica, dakle rasplodno stado, je 100.874. Taj veliki rast broja krmača i nazimica, ako su podaci točni, govori o obnovi potencijala u svinjogojstvu.”

Nacional je od Državnog zavoda za statistiku pokušao dobiti reakciju na ovaj poduži status Marije Vučković, ali oni su tek ponovili podatke koje su već objavili te su pojasnili metodologiju prikupljanja podataka. IZ DZS-a tako navode da podatke o količini kravljeg mlijeka koje su mljekare otkupile od proizvođača i preradile u mliječne proizvode Državni zavod za statistiku objavljuje u okviru mjesečne objave o aktivnosti mljekara te dodaju:

“Iz podataka I. do XII. 2023. u odnosu na I. do XII. 2022. vidljiv je pad otkupa kravljeg mlijeka za 7% u 2023. u odnosu na 2022. U ponedjeljak, 17. 6. 2024. bit će objavljeno priopćenje ‘Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u 2023.’ u kojem će se objaviti detaljniji podaci o količini prikupljenoga kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina, proizvodnji mliječnih proizvoda te vanjskoj trgovini mljekara mlijekom i proizvodima.”

Bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković ostavila je novom ministru poljoprivrede Josipu Dabri pad proizvodnje u gotovo svim poljoprivrednim sektorima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Kao što su i naveli, DZS je u ponedjeljak objavio podatke o proizvodnji mlijeka te u njima stoji da je ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2023. u odnosu na 2022. smanjena za 7,0%. Količina ovčjeg mlijeka smanjena je za 20,2%, a kozjega za 11,6%. Izraženo u količini, to znači da je u 2023. kravljeg mlijeka prikupljeno manje za oko 28.400 t, ovčjega za 450 t, a kozjega za 411 t. Količina neobranog mlijeka koje su mljekare uvezle u 2023. u odnosu na 2022. neznatno je smanjena (za oko 0,3%, odnosno za oko 490 t), dok je količina uvezenog vrhnja smanjena za oko 2200 t (29,0%). U usporedbi s prethodnom godinom proizvodnja mlijeka za piće smanjena je za oko 24.900 t (9,0%), vrhnja za 344 t (1,1%) i napitaka s mliječnom bazom za oko 2200 t (11,1%), dok je količina fermentiranih proizvoda povećana za oko 2800 t (3,1%).

Iz DZS-a navode i da se podaci koji su objavljeni 31. svibnja 2024. u priopćenju ‘’Stočna proizvodnja u 2023. – privremeni podaci’’ odnose na ukupnu proizvodnju mlijeka svih farmi koje obuhvaća mlijeko koje su poljoprivredna gospodarstva predala u mljekare kao i mlijeko koje se preradi i utroši na samim poljoprivrednim gospodarstvima. Po tim podacima ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u usporedbi s istim razdobljem prošle godine smanjena je za 19,8%, proizvodnja ovčjeg mlijeka za 24,5%, a proizvodnja kozjeg mlijeka za 16,6%.

“Shodno svemu navedenom, privremeni podaci su, kao što naziv sugerira, preliminarni i podložni su promjenama nakon dodatne obrade i validacije. Moguće su razlike između privremenih i konačnih podataka, no razlika ovisi o mnogim faktorima. Prema dosadašnjem iskustvu, indeksi konačnih podataka mogu se promijeniti u odnosu na privremene podatke zbog kompleksnosti prikupljanja podataka i kontrole na razini farmi. O točnoj postotnoj promjeni kod konačnih podataka u odnosu na 2022. ne možemo govoriti dok traje postupak obrade podataka”, zaključili su iz DZS-a i dodali da se podaci o stočnoj proizvodnji na poljoprivrednim gospodarstvima koji su objavljeni u priopćenju ‘’Stočna proizvodnja u 2023. – privremeni podaci’’ prikupljaju kroz redovito godišnje istraživanje o biljnoj i stočnoj proizvodnji.