Objavljeno u Nacionalu br. 847, 2012-02-07

Stručnjaci smatraju da popularna društvena mreža ne može dosegnuti vrijednost od 100 milijardi USD jer ostvaruje desetinu prihoda 188 milijardi vrijednog Googlea

Dok će se sljedećih dana zbrajati hoće li Facebook, najpoznatija društvena mreža na svijetu, doista uspjeti prikupiti novih 100 milijardi dolara nakon izlaska na burzu, ta najočekivanija javna ponuda dionica na Wall Streetu već je svrstala mladog Amerikanca Marka Zuckerberga u krug od 10 najbogatijih ljudi svijeta. Procjenjuje se da će ovaj mladić rođen 1984. postati šesti najbogatiji čovjek u svijetu. Na to se mjesto počeo probijati s 321. mjesta na čuvenoj Forbesovoj listi na koju je dospio kao najmlađi sudionik popisa 400 najbogatijih ljudi u svijetu u vrijeme kad je nastajao Facebook. Najpoznatiju svjetsku društvenu mrežu Zuckerberg je stvorio 2003. zajedno sa svojim cimerom Dustinom Moskovitzem. Zajedno su studirali na prestižnom Harvardu, sveučilištu, koje je već godinama na prvom mjestu najpoznatije svjetske rang-liste 500 najboljih sveučilišta, tzv. Šangajske liste na koju je prošle godine uspjelo ući i Zagrebačko sveučilište.

Unatoč procjenama da bi ukupna vrijednost Facebooka mogla dosegnuti i vrtoglavih 100 milijardi dolara, među nekim ulagačima postoji strah da je Facebook već na svom vrhuncu. Jednostavno, sumnjaju da netko kome dosada dobro išlo može nastaviti probijati plafone. Ta kompanija koja ima 845 milijuna korisnika diljem svijeta već je na donjoj granici velikih očekivanja. Dok Zuckerberg, unatoč svojoj mladosti, nastoji ohrabriti ulagače izjavom da postoji “velika prilika i potreba povezati sve na svijetu i svakom dati glas kako bi pomogao transformirati društvo za budućnost”, skeptici upozoravaju na oprez.

Oni poručuju da racionalan čovjek ne može prihvatiti tezu da taj proizvod iz studentske radionice može dosegnuti vrijednost od 100 milijardi dolara. To bi bila gotovo polovica tržišne vrijednosti Googlea procijenjenog na 188 milijardi dolara, a Facebook ostvaruje tek desetinu prihoda najpoznatije svjetske tražilice, koja se pretvorila u veliki svjetski posao i razmahala. Facebook je 2011. imao operativnu dobit od 1,5 milijardi dolara, što je respektabilna zarada, ali ona pretjerano ne obećava. Facebook je star sedam godina, ali cijelo to razdoblje njegovi prihodi zaostaju za Googleom.

Napokon, Google je otvorio i izravnu frontu prema Facebooku stvaranjem svoje društvene mreže, koja trenutačno ima 90 milijuna članova, ali nastavlja brzo rasti. Google danas još uvijek nije prijetnja Facebooku, ali bi u budućnosti mogao postati. Baš kao što se polako pretvara u prijetnju i velikim svjetskim televizijskim kompanijama. Skeptici upozoravaju da je Apple kao najmoćnija i najunosnija Tech kompanija procijenjen tri puta više od svojih prošlogodišnjih prihoda. Primijeni li se taj standard i na Facebook, on ne bi vrijedio nevelikih 12,5 milijardi dolara. A to je daleko ispod očekivanih 100 milijardi, ili u manje optimističnoj podvarijanti 75 milijardi dolara.

S druge strane, razvikana Silicijska dolina, odnosno veliki majstori visoke tehnologije koji u njoj rade i dobro zarađuju, uzvraćaju da su takvi izračuni, koji minimaliziraju domete Facebookove buduće isplativosti i zarade, na staklenim nogama, jer Facebook je tek na početku svoje prave tržišne inicijacije. O dometima Googlea također svojedobno nije bilo optimističkih financijskih procjena. Budući investitori bi, doduše, baš Facebookovu inicijalnu ponudu mogli doživjeti i kao Appleovi fanovi koji svaki novi iPhone ili iPad ne doživljavaju samo kao novi proizvod, nego i kao neku vrstu kulturnog i društvenog događaja. A to onda može pridonijeti i njegovu velikom rastu.

Optimisti uzvraćaju investicijskim skepticima da se svojedobno ni od Googlea nisu očekivale velike zarade pa se ta nekadašnja tražilica pretvorila u jedan od najunosnijih poslova na planetu. Taj posao na svodovima visoke tehnologije rijetko je investitorima bio predvidljiv i posve jasan, ali zarade u tom sektoru danas su i dalje enormne. U tom su kontekstu nedavno doista bile slikovite riječi američkog predsjednika Baracka Obame kad se opraštao od nenadmašnog Stevea Jobsa. Rekavši da je “jedan od najvećih američkih inovatora, Obama je dodao da je bio “dovoljno hrabar da drukčije misli”, “dovoljno svojeglav da vjeruje da može promijeniti svijet”, ali i “dovoljno talentiran da u tome uspije”. Nedvojbeno je i on morao uvjeravati investitore, baš kao što danas nastoji učiniti i mlađahni Zuckerberg. Za njega je, međutim, već danas neupitno da je neizmjerno bogat mladić, neovisno o optimizmu ili sumnjičavosti budućih ulagača.