Zagrebački arhitekt Nenad Fabijanić, autor Spomenika domovini na Trgu Stjepana Radića, želi razgovarati s gradonačelnikom Tomaševićem i Gradskom upravom kako bi  njegov spomenik uvrstili u protokolarnu funkciju Grada Zagreba

Zagrebački arhitekt Nenad Fabijanić, profesor na Arhitektonskom fakultetu nagrađivan za niz radova na javnim površinama, autor je Spomenika Domovini na Trgu Stjepana Radića, koji je izazvao veliki interes javnosti. Fabijanić je nedavno objavio i monografiju o Spomeniku Domovini. ‘’Domovini ‘20.’’ naslov je monografije koja je Fabijanićev obračun s kritičarima. Prvih sto komada monografije tiskano je na Badnjak. Objavio ju je HAZU i spoj je znanosti i umjetnosti.

S Nenadom Fabijanićem razgovarali smo o potencijalnim razlozima zbog kojih se njegov arhitektonski projekt pretvorio u političko pitanje.

Projekt je započeo pobjedom na arhitektonskom natječaju 2015./2016. godine, kada je Fabijanićeva vizija pobijedila 52 druge vizije arhitekata koji su se prijavili na natječaj, a realizacija je krenula u vrijeme virusne pandemije, zagrebačkog potresa, dva lockdowna i recesije. To bi mogao biti jedan od razloga zbog kojih javnost nije dobro prihvatila Spomenik Domovini za koji je izdvojeno 37 milijuna kuna.

“Moj je projekt pobijedio na javnom arhitektonskom natječaju na kojem su sudjelovala 52 rada. Na natječaju sam ponudio sve, od projektiranja do realizacije. Projekte je ocjenjivao meritoran žiri stručnjaka, većinom arhitekata, i tu moja inspiracija i ingerencija završava. Kako ja gledam na hrvatske suvremene spomenike i na hrvatski identitet”, rekao je Fabijanić.

Osim toga, spomenik je rađen u vrijeme velikog animoziteta građana Zagreba prema tadašnjem gradonačelniku i građani su ga povezivali s njegovim političkim djelovanjem i vladavinom Zagreba.

“Projekt je izazvao jeftina politička prepucavanja oko tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, jer se promatrao kao još jedan od Bandićevih projekata, a ne kao projekt koji ostaje našoj djeci”, komentirao je Fabijanić.

Spomenik se sastoji od triju objekata, Zida svjetlosti (inspiriran autentičnim Zidom boli), Monumentuma s vječnim plamenom i Portala – paviljona koji čine mjesto službenog, protokolom reguliranog ceremonijala odavanja počasti.

“Projekt nije rađen zbog politike, a Spomenik Domovini namijenjen je građanima i generacijama koje ostaju, a ne političarima. Političari dođu i prođu, a arhitektonska rješenja ostaju građanima, gradu i kulturnom naslijeđu.’’

Spomenik Domovini nedavno je doživio i svoju prvu protokolarnu funkciju. Prvi strani državnik koji je to učinio bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u studenomu prilikom posjeta Zagrebu i to na osobni zahtjev.

Percepcija javnosti da je Spomenik Domovini još jedna od Bandićevih ostavština je pogrešna jer se treba gledati u profesionalnom, arhitektonskom smislu, a kada je već tu, onda ga treba održavati i staviti u funkciju.

Fabijanić je u razgovoru za Zagreb News naglasio kako ne želi politička prepucavanja i produbljivanje antagonizma. Očekuje i određene razgovore s novim gradskom vodstvom na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem o održavanju Spomenika Domovini.

“Bit će veliki problem oko održavanja ako se to ne stavi u adekvatnu funkciju”, rekao je Fabijanić.

“Ja sam arhitekt koji cijeli svoj radni vijek stvara i najvažnije mi je pružiti idealno rješenje koje ima potrebni identitet. Nije na arhitekturi da ulazi u političke prijepore i bavi se troškovima, u smislu da se arhitektonska rješenja prvotno bave troškovima i prepucavanjima”, dodao je.

U nedavnom razgovoru za Nacional, Fabijanić je naglasio kako od cijelog projekta nije ništa zaradio.

“Zavod za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu je potpisnik ugovora za Spomenik Domovini, a sredstvima za projekte plaćeni su svi moji suradnici i koprojektanti”, zaključio je Fabijanić.

Zadovoljstvo i časti da je Spomenik izveden i da se veže u njegovo ime je jedino što je pripalo Fabijaniću i na to je ponosan.