Francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Fabien Fieschi govori o visokoj izlaznosti svojih državljana u drugom krugu parlamentarnih izbora, u kojem je poražena desnica i izazovima s kojima se Francuska susrela u organizaciji Olimpijskih igara

Inače, sve je spremno za veličanstveno otvaranje Olimpijskih igara u Parizu 26. srpnja. Pariz je jedan od rijetkih gradove u modernoj povijesti koji će triput ugostiti to najvažnije globalno sportsko natjecanje. Do sada je bio domaćin 1900. i 1924., a za organizaciju ove olimpijade Francuska se sprema već sedam godina i uložila je oko 8,3 milijarde eura u infrastrukturne projekte. Prošle nedjelje, 14. srpnja, Francuska je proslavila svoj veliki nacionalni praznik kojim se obilježava pad Bastille 1789. U Hrvatskoj je u toj prigodi organizirana proslava na koju su, osim diplomata i hrvatskih dužnosnika, bili pozvani i mnogi prijatelji Francuske i partneri francuskog veleposlanstva, od profesora francuskog jezika iz različitih gradova do umjetnika i kulturnih djelatnika. Tome je prethodio “Tulum kod vatrogasaca” u Javnoj vatrogasnoj postrojbi, u skladu s tradicijom proslave nacionalnog praznika u vatrogasnim postajama diljem Francuske. „Tulumu kod vatrogasaca“ pridružila su se i dvojica francuskih vatrogasca koja u okviru suradnje između Francuske i Hrvatske dolaze ovoga ljeta u Hrvatsku.

Više o svemu u razgovoru za tjednik Nacional otkrio je francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Fabien Fieschi. Fieschi je diplomirao na Institutu za političke studije, a u Zagreb je stigao s pozicije ravnatelja Uprave za digitalizaciju u francuskom ministarstvu vanjskih poslova. Prije toga obavljao je različite dužnosti kako u Ministarstvu tako i u veleposlanstvima i diplomatskim predstavništvima diljem svijeta. Bio je generalni konzul u Bostonu te prvi tajnik u Stalnom predstavništvu Francuske pri UN-u u New Yorku kao i u francuskom veleposlanstvu u Japanu.

NACIONAL: Veliki preokret dogodio se u drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj. Umjesto očekivane pobjede krajnje desnice, točnije, Nacionalnog okupljanja na čelu s Marine Le Pen, uvjerljivo je pobijedila ujedinjena ljevica, Nova narodna fronta na čelu s Jean-Lucom Mélenchonom. Macronovi centristi su drugi, a Nacionalno okupljanje treće. Je li vas iznenadio takav rezultat? 

Mislim da su onime što se dogodilo između dva kruga – a to je suradnja između Narodne fronte i Preporoda, odnosno, između lijevog i centralnog bloka stranaka – stvoreni uvjeti za ono što mi nazivamo „republikanskim frontom“. Tako je francuski narod dobio dvije jasne opcije za koje je mogao glasati. To je promijenilo situaciju jer, kao što znate, očekivanja prije drugog kruga bila su da Nacionalno okupljanje Marine Le Pen neće osvojiti apsolutnu većinu, ali svakako je bilo iznenađenje, i među političkim komentatorima, koliko je ta strategija republikanskog fronta bila uspješna te što je Nacionalno okupljanje završilo na trećem mjestu. To nitko nije očekivao. Dakle, do određene mjere to je bilo iznenađenje, ali isto tako je razotkrilo dinamiku koja se dogodila između dvaju krugova.

NACIONAL: Izlaznost je bila rekordna, preko 67 posto, dakle, građani su bili visoko motivirani da izađu na izbore. Što to govori o francuskoj demokraciji?

Točno, bila je to najveća izlaznost od 1981. Očito je francuska demokracija vrlo živa i zdrava iako smo posljednjih godina u nekoliko prilika imali puno nižu izlaznost. No ovoga puta građani su pokazali da im je stalo. Već smo na europskim izborima imali puno veću izlaznost nego što je bilo očekivano. A što se tiče parlamentarnih izbora, vi znate da mi imamo sustav s dvama krugovima. U prvom krugu građani imaju priliku izraziti svoje mišljenje, s puno opcija pred sobom i šestero, sedmero, devetero kandidata na listama. Nakon toga, u drugom krugu, može se natjecati ograničen broj kandidata i tada ljudi mogu izabrati koga doista žele kao predstavnika u parlamentu. Kada imate samo dvije opcije, tada stvarno morate osvojiti većinu kako biste bili izabrani i glasači imaju određenu odgovornost, a nju su pokazali visokom izlaznošću od preko 67 posto. Dogodilo se da se drugi krug izbora održao samo tjedan dana prije našeg nacionalnog praznika, 14. srpnja. A taj datum u velikoj mjeri je simbol demokracije i volje naroda i možda je to dodatno motiviralo francuske građane da iskoriste svoje pravo na izbor kako bi svojim glasom promijenili politiku.

NACIONAL: Stranke od centra nalijevo u vrlo kratkom roku dogovorile su suradnju iako se međusobno ne slažu. To nije prvi put u francuskoj političkoj povijesti da se stvara „sanitarni kordon“ prema krajnjoj desnici.

Nije prvi put. No, napominjem, ja sam državni službenik i ne smijem komentirati način na koji su ljudi glasali ni rezultate izbora. Ali mislim da je to što se dogodilo dokaz da su političke stranke također bile svjesne da moraju odgovoriti volji birača, a želja birača je bila dobiti mogućnost napraviti jasan izbor između dviju različitih političkih opcija.

NACIONAL: Francuska se prvi put našla u situaciji da nijedna stranka nema apsolutnu većinu u parlamentu. Koliko je to zakompliciralo situaciju? 

Moram reći da to nije prvi put. Naime, od 2022. imali smo većinu u parlamentu, ali i to je bila relativna većina, što znači da je Vlada tijekom posljednjih godina morala raditi kompromise i boriti se u parlamentu oko mnogih novih zakona. Dakle, već smo imali tešku situaciju. I zato činjenica da nema apsolutne većine i nije sasvim nova. Ali istina jest da je zbog našeg izbornog sustava najčešće jedna stranka imala apsolutnu većinu i mi doista nemamo tradiciju koalicijskih vlada, kao, naprimjer, Belgija, Nizozemska ili Njemačka,

NACIONAL: Upravo zbog takve situacije mnogi analitičari najavljuju političku nestabilnost i nefunkcioniranje institucija. Tko će na kraju postati premijer, hoće li biti formirana tehnička vlada?

To, iskreno, ne mogu reći kao diplomat i državni službenik. No ono što mogu reći jest da naše institucije, unutar Pete Republike, dakle, unutar petog republikanskog sustava, imaju određenu plastičnost. Zato vjerujem da će institucije kao takve, uz predsjednika Republike kojem ustav daje velike ovlasti i uz parlament koji ima veliku ulogu u donošenju zakona, pronaći sistem koji funkcionira. Sada je sve na političkim strankama i akterima. Naravno, predsjednik Republike je taj koji ima ovlast imenovati novog premijera, a to može postati ona osoba koja ima povjerenje većine zastupnika u novom sazivu parlamenta. Za sada predsjednik Republike nije prihvatio ostavku dosadašnjeg premijera Gabriela Attala, koji ju je, u skladu s uobičajenom praksom, nakon izbora ponudio. Sada još uvijek imamo vladu koja nije tehnička, već ima sve ovlasti dok se ne izabere nova.

NACIONAL: Nakon Olimpijskih igara?

Ne nužno. Naime, novi nacionalni parlament trebao bi se konstituirati već 18. srpnja, a do tada političke stranke moraju odlučiti kako će se grupirati i tko su članovi koje grupacije unutar parlamenta. Tada će izabrati i novog predsjednika parlamenta i nositelje svih važnih dužnosti unutar parlamenta. Pretpostavljam da će se nakon toga stvari početi odvijati brže.

‘Želimo da Olimpijske igre koje počinju 26. srpnja budu velika proslava i da se ljudi osjećaju sigurno’, rekao je francuski veleposlanik Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec Mojzeš Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: Marine Le Pen je jako ljuta i tvrdi da se zbog političkog inženjeringa nije slušala volja naroda te da Francusku čeka bolno razdoblje. Može li zbog takve situacije krajnja desnica dodatno ojačati do predsjedničkih izbora 2027?

Nikako ne bih želio prejudicirati što se može dogoditi. Predsjednički izbori su za tri godine, a do tada se mnogo toga može promijeniti. A što se tiče izbornog sustava, ovaj koji danas imamo na snazi je od 1958. U prvom krugu građani mogu slobodno izraziti svoje osjećaje, ljutnju, želju za promjenom. Tako je nakon prvog kruga stranka Nacionalno okupljanje bila pobjednik, no ljepota ovog sustava s dvama krugovima parlamentarnih izbora jest u tome što je za svako zastupničko mjesto nakon drugog kruga većina kandidata dobila preko 50 posto glasova, što im daje snažan izborni legitimitet.

NACIONAL: Hoće li se promijeniti francuska vanjska politika, odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu ili prema sukobu na Bliskom istoku?

Ako pogledate ravnotežu snaga unutar Nacionalnog parlamenta, možete shvatiti da bilo koja kombinacija koju pokušate napraviti, nema većinu za provođenje politika koje bi donijele neke velike promjene u francuskoj predanosti Europi ili pružanju pomoći Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije. Dakle, opći je dojam da se vanjska politika neće mijenjati, osobito u tim ključnim pitanjima, pa naši europski partneri u tom pogledu mogu biti posve mirni.

NACIONAL: U Francuskoj jača antisemitizam, održane su brojne propalestinske demonstracije. Kakvo rješenje Francuska nudi?

Kao što znate, od samog osnivanja Države Izrael Francuska je snažno podržavala pravo židovskog naroda na vlastitu državu i, prije svega, na njeno mirno postojanje. Ali isto tako podržavamo pravo Palestinaca na opstanak. U tom smislu, u skladu sa sličnim stavovima međunarodnih partnera kroz desetljeća, rješenje bi bile dvije države koje bi živjele u miru jedna do druge. Mi znamo da je to jedino održivo rješenje, ali uzimajući u obzir užase koje je izazvao teroristički napad Hamasa prošlog listopada, svjesni smo situacije velikih tenzija. Još uvijek je preko stotinu Izraelaca, a među njima ima i francuskih državljana, zatočeno i Hamas ih drži kao taoce. Dio rješenja je da taoci odmah budu oslobođeni i da nakon toga sa svojim zapadnim partnerima pokušamo pronaći put za uspostavljanje palestinske vlasti koja bi mogla garantirati sigurnost Izraela, kako se teroristički napadi Hamasa više nikada ne bi dogodili. Ako se vaše pitanje odnosi i na priznanje palestinske države, ponavljam, naš je stav da će na kraju morati postojati dvije države, no isto tako smatramo da nema smisla priznavati palestinsku državu ako to nije dio političkog rješenja koje će osigurati da takva država zaista postoji, ne samo na papiru već i u stvarnosti, i da je održiva. Dakle, palestinska država da, ali kao rezultat političkog procesa.

NACIONAL: Uskoro se otvaraju Olimpijske igre u Parizu. Koliko su prijevremeni parlamentarni izbori zakomplicirali situaciju? Jer to je sigurnosno vrlo težak zadatak…  

Mislim da mogu reći da smo već spremni. Igre se pripremaju već sedam godina i sve velike odluke donesene su prije puno vremena. I zato, kada su najavljeni prijevremeni izbori, članovi Vlade su zaključili da to nije problem, čak i ako dođe do promjene vlasti, jer već je cijela organizacija odrađena i sada samo treba provesti cijelu operacije u djelo. Što se tiče sigurnosti, na dan svečanog otvaranja Igara bit će mobilizirano preko 45 tisuća pripadnika sigurnosnih snaga, a na dnevnoj bazi bit će angažirano preko 30 tisuća policajaca. Želimo omogućiti da Olimpijske igre budu sigurne i za sportaše i za gledatelje i to radimo svjesni činjenice da svaki veliki događaj, poput nogometnog prvenstva koje se održavalo o Njemačkoj, može postati meta terorista ili ljudi zlih namjera. Radimo i na kibernetičkoj sigurnosti jer znamo da neki međunarodni akteri, poput Rusije, pokušavaju plasirati dezinformacije ili organizirati različite kibernetičke napade kako bi destabilizirali europske demokracije. Vrlo smo svjesni tih opasnosti i zato poduzimamo sve mjere kako bismo ih prevenirali. Želimo da Olimpijske igre budu velika proslava i da se ljudi osjećaju sigurno. Vidjeli smo kako se u Njemačkoj okupljalo mnogo ljudi, navijalo se i slavilo. I mi to želimo, uspješno poput naših njemačkih prijatelja, omogućiti svima koji dolaze u Pariz na Olimpijadu.

NACIONAL: Otvorenje će biti na rijeci Seini?

Da, to je plan i veliki izazov, bez presedana. Prvi put će se ceremonija otvaranja odigrati izvan stadiona, u centru grada i na rijeci. Željeli smo to otvaranje učiniti posebnim, čak ikoničnim, jer kada ste u centru Pariza, okruženi ste svim tim slavnim spomenicima i monumentima. Osim toga, tako će sama ceremonija otvaranja moći primiti daleko više gledatelja. Obično se radi o 50 do 100 tisuća ljudi, no ovoga puta očekujemo i preko 300 tisuća. To će zaista biti spektakularna, veličanstvena proslava.

NACIONAL: Hoće li zbog Olimpijskih igara ove godine biti manje francuskih turista na hrvatskoj obali? 

Turisti su svuda. Nedavno sam bio na Dubrovnik forumu i tamo je već bilo puno turista, stoga mislim da ima dovoljno turista tako da svi možemo biti zadovoljni. U Francuskoj imamo lijepu tradiciju ugošćavanja turista iz cijelog svijeta, a na Olimpijadi očekujemo oko 16 milijuna posjetitelja. Naravno, većina njih bit će Francuzi, ali sigurno će doći i mnogo stranih gostiju koje ćemo dočekati s veseljem.