Prošloga tjedna Francuska je postala prva zemlja na svijetu koja je uvrstila pravo na pobačaj u Ustav, što su ženske udruge pozdravile kao povijesni korak, dok su skupine koje se bore protiv pobačaja to oštro kritizirale. No zastupnici oba doma parlamenta premoćnom većinom podržali su taj potez sa 780 glasova za, dok ih protiv bilo 72.

U povodu druge obljetnice ruske agresije na Ukrajinu, u Parizu je nedavno održan sastanak dvadeset šefova država i vlada zapadnih zemalja na temu daljnje podrške Ukrajini. Domaćin, francuski predsjednik Emmanuel Macron, tom prilikom najavio je mogućnost slanja vojske u Ukrajinu. To je izazvalo val uglavnom negativnih reakcija među saveznicima, ali i u Rusiji, koja je poručila da bi u tom slučaju sukob sa zemljama NATO-a bio neizbježan.

Nekako baš pred parlamentarne izbore trebalo bi stići i prvih šest francuskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsku, što mnogi tumače kao još jedan predizborni trik premijera Andreja Plenkovića. Inače, ožujak je tradicionalno mjesec Frankofonije, tijekom kojeg se promovira francuski jezik, umjetnost, film i kultura diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s novim francuskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Fabienom Fieschijem koji je diplomirao na Institutu za političke studije. U Zagreb je stigao s pozicije ravnatelja Uprave za digitalizaciju u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova. Prije toga obavljao je različite dužnosti u Ministarstvu, veleposlanstvima i diplomatskim predstavništvima diljem svijeta. Bio je generalni konzul u Bostonu i prvi tajnik u Stalnom predstavništvu Francuske pri UN-u u New Yorku i francuskom veleposlanstvu u Japanu.

NACIONAL: Francuska je prva zemlja u kojoj je pravo žena na pobačaj ušlo u Ustav. Za tu povijesnu odluku glasalo je gotovo 90% zastupnika obaju domova. Zašto je Francuzima bilo važno da to uđe u Ustav, ako je pobačaj legalan još od 1975. godine? Postoji li strah da bi to neka buduća vlada mogla promijeniti ili je to i poruka SAD-u?

Trebali bismo se vratiti na vrijeme kada je pobačaj legaliziran u Francuskoj, kada je poznata feministkinja i aktivistkinja, spisateljica i filozofkinja Simone de Beauvoir pozitivno reagirala na tu činjenicu, ali je istovremeno upozorila kako svaka buduća ekonomska, politička ili neka druga kriza može ugroziti ženska prava, odnosno dovesti ih u pitanje. Vidjeli smo takve situacije u Europi, ali i u SAD-u, gdje je Vrhovni sud ukinuo ustavno jamstvo na pravo na pobačaj, odnosno o tome mogu odlučivati savezne države. Stavljanjem prava na pobačaj u francuski ustav šalje se simbolična, ali i univerzalna poruka da će ženama ostati to pravo, bez obzira na okolnosti, kao i da se o tome ne može pregovarati.

NACIONAL: Podrška velike većine zastupnika znači i da su konzervativci glasali za uvođenje pobačaja u Ustav, pa čak i stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen. Je li vas to iznenadilo?

To je rezultat dugotrajne demokratske rasprave o tome kako uravnotežiti prava žena sa svim ostalim pravima, na primjer s pravima liječnika na priziv savjesti, i kako pri tome i dalje sačuvati slobodu žena da odlučuju o svome tijelu, što im je garantirano Ustavom.

NACIONAL: Nedavno je u Parizu održan sastanak zapadnih čelnika na temu podrške Ukrajini, predsjednik Macron poručio je da razmišlja o slanju francuskih vojnika u Ukrajinu, a to je ponovio i prilikom nedavnog posjeta Češkoj. To je izazvalo ne samo žestoku reakciju Kremlja, već i saveznika koji su se ogradili od te izjave.

Prvo bih se želio fokusirati na ono što je predsjednik Macron rekao i zašto je to rekao. Bilo je nekih dvojbi o tome je li to stvarno mislio, no on je, kao što ste rekli, prilikom svog posjeta Češkoj to ponovio i jasno dao na znanje da je stvarno mislio ono što je rekao i da je to ozbiljno pitanje, o kojem važe svaku riječ. Vidimo da je dvije godine od početka ruske agresije Ukrajina u doista teškoj situaciji. Isto tako vidimo da je Rusija sve agresivnija i to ne samo prema Ukrajini, već i prema ostalim zemljama. A to uključuje i hibridne operacije u Francuskoj. Zbog toga je predsjednik Macron smatrao da je vrijeme za poziv na buđenje, ali i pravi trenutak da pošaljemo vrlo snažan signal i Ukrajini i Rusiji da nećemo dopustiti da Rusija uspije u svojim namjerama.

NACIONAL: Ali to je prilično opasna poruka jer ona znači direktno uključivanje u rat na teritoriju Ukrajine.

Uvjeren sam da je predsjednik razjasnio da naša namjera nije eskalacija sukoba ili uključivanje u njega. Ali ne možemo i dalje dopuštati situaciju u kojoj Vladimir Putin svakoga dana govori što sve Rusija može učiniti, uključujući i prijetnje nuklearnim oružjem, a da mi, s druge strane, stalno govorimo što nećemo učiniti. Mislim da je vrijeme da Europljani sagledaju situaciju kakva je danas i da također pošalju snažnu poruku, no bez uključivanja u rat. Prisutnost postrojbi u Ukrajini je možda jedan od načina da se Ukrajini efikasno pomogne, ali kao što je predsjednik Macron naglasio, o tome nije postignut konsenzus. Prisutnost trupa ne znači slanje vojnika na ratište i u bitku. O tome nije bilo riječi. Postoje drugi oblici angažmana uz koje bismo mogli pomoći Ukrajini da se bolje suprotstavi ruskoj agresiji

NACIONAL: Kako je takva najava protumačena u Francuskoj?

Predsjednik se obratio i francuskoj javnosti i predstavnicima francuske dijaspore u Češkoj i naglasio kako ne smijemo dopustiti da nas vodi strah i kako se moramo suočiti sa situacijom da već dvije godine imamo rat na europskom teritoriju. Ne možemo se praviti da nas se to ne tiče i da to ne utječe na nas. Kao što znate, Francuska je nedavno potpisala sigurnosni sporazum s Ukrajinom. Imat ćemo raspravu u našem parlamentu o tom sporazumu i to će biti dobra prilika da se, kao što se to u stvarnim demokracijama radi, propitaju sve implikacije naše podrške Ukrajini.

‘Priznajemo pravo Izraela na samoobranu, no u isto vrijeme vidimo da je humanitarna situacija u Gazi apsolutno katastrofalna’, kaže francuski veleposlanik u Hrvatskoj Fabien Fieschi. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski šalje dramatična upozorenja Zapadu da će napraviti povijesnu grešku, ako ne pošalje potrebnu pomoć Ukrajini. Jesu li te poruke upućene Europi ili SAD-u, gdje republikanci u Kongresu blokiraju 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini?

Smatram da je značenje sastanka u Parizu, na kojem su sudjelovali i predstavnici SAD-a, bilo i pokazati kako su svi napori važni. Kao i da se svi sami moramo mobilizirati, i EU i SAD. Ako pogledate brojke, pomoć koju stiže s obje strane Atlantika otprilike je na istoj razini i jedni i drugi daju veliki doprinos obrani Ukrajine. Naravno, Ukrajina treba više. Dobra je vijest da smo unutar EU-a nedavno uspjeli postići dogovor o novom paketu pomoći vrijednom 50 milijardi eura. Izvan tog paketa, nacionalne vlade pojedinih zemalja kao što su Njemačka, Italija i Francuska potpisale su posebne bilateralne ugovore s Ukrajinom kako bi osigurale dodatnu pomoć. U našem slučaju, već smo se dogovorili da ćemo tijekom 2024. poslati Ukrajini još 3 milijarde eura vojne pomoći. Dakle, EU pomaže na razne načine i kao zajednica zemalja i kroz nacionalne pakete, a naravno da postoji očekivanje i da će naši američki prijatelji, koji su i do sada pružali veliku pomoć Ukrajini, moći osigurati i više u budućnosti. Znamo da američka administracija radi sve što može i da nije uopće u pitanju želi li američki Kongres pomoći Ukrajini ili ne. No svjesni smo da postoje neka kompleksna unutarnjopolitička pitanja. Dakle, poruka iz Pariza bila je: američka pomoć i dalje je jako važna, ali mi s ove stranke Atlantika ne smijemo samo sjediti i moliti se, već i nešto konkretno učiniti. Mi Europljani možemo i moramo učiniti više, na primjer na planu cybersigurnosti, razminiranja, slanja novih oružanih sustava i municije te pružanja veće pomoći Moldaviji, kojoj Rusija također prijeti. A sve to je i dogovoreno na konferenciji u Parizu.

NACIONAL: Što ako pobijedi Donald Trump? Treba li se EU i svijet bojati takvog razvoja događaja?

Ne možemo prognozirati budućnost. Vidio sam rezultate super-utorka, no izbori su u studenome. Do tada se još svašta može dogoditi. Ali što god da se dogodi s druge strane Atlantika i kakva god razina pomoći Ukrajini bila, mi u EU-u moramo biti spremni učiniti sve što možemo. Taj rat je na europskom teritoriju i ne možemo se praviti da se nas ne tiče.

NACIONAL: Kako Francuska tumači često suprotne vanjskopolitičke stavove hrvatskog premijera i predsjednika države?

Francuska i Hrvatska su demokratske zemlje. Mi cijenimo političke rasprave i pluralizam i poštujemo izabrane dužnosnike. Naše dvije zemlje imaju i strateško partnerstvo. Puno međusobno razgovaramo i znamo da Hrvatska pruža snažnu podršku Ukrajini i svim europskim i NATO akcijama. Svaka država ima različitu ekspertizu ili razinu podrške, ali kao što znate, predsjednik Zelenski nedavno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći, a to je ono što je bitno.

NACIONAL: Kakvo je raspoloženje građana u Francuskoj, koliko na njih utječu radikalno desne proruske stranke, poput one Marine Le Pen, koje optužuju Ukrajinu za krizu poljoprivrede i gospodarstva u EU-u?

Moram reći da ukupna podrška građana Francuske Ukrajini, njenom teritorijalnom integritetu, slobodi i neovisnosti ostaje vrlo snažna. Ali u stvarnoj demokraciji građani mogu kritizirati svaku politiku. To je upravo ono što nas razlikuje od ruskog režima, gdje je prije nekoliko dana uhićen borac za ljudska prava Oleg Orlov i osuđen na dvije godine zatvora, samo zato što je napisao članak koji je kritičan prema ratu u Ukrajini i Vladimiru Putinu. Mi u Francuskoj imamo otvorene rasprave i naši su građani slobodni reći što god žele. Ali istovremeno moramo biti oprezni i ne smijemo biti naivni oko činjenice da Rusija zloupotrebljava taj prostor slobode kako bi utjecala na tijek tih rasprava i posijala sjeme nemira i neslaganja, često upotrebljavajući narative prema kojima je EU odgovoran za sve probleme. Kada govorimo o krizi poljoprivrede u EU-u, naravno da je odluka o otvaranju tržišta za ukrajinske poljoprivredne proizvode koju smo morali donijeti u situaciji svjetske krize, kada Ukrajina nije mogla izvoziti hranu kroz Crno more zbog ratnog stanja, ostavila posljedice. Međutim, tada nismo imali izbora jer smo morali otvoriti nove koridore za ukrajinske proizvode. To je uzrokovalo određene poremećaje na tržištu, s čime se sada bavi Europska komisija i traži rješenje sa zemljama članicama. No sve u svemu, poljoprivredna kriza ima višestruke uzroke i puno dublje korijene koji nemaju nikakve veze s Ukrajinom.

NACIONAL: Poljoprivrednici diljem EU-a, pa i Francuske žestoko su prosvjedovali posljednjih mjeseci, blokirali prometnice traktorima, sukobljavali se s policijom zbog nezadovoljstva europskom zelenom politikom, ali i politikama svojih nacionalnih vlada. Koliko je to nezadovoljstvo opravdano?

Poljoprivrednici nas hrane, oni imaju vrlo važnu ulogu za okoliš i sigurnost hrane, a to znači i za europsku suverenost. Moramo ih zato slušati. Francuska vlada jasno je dala do znanja da se moramo pozabaviti većinom problema koji brinu poljoprivrednike. Vlada je već poduzela niz mjera kako bi odgovorila na njihove zahtjeve. Prije svega kako bi smanjila papirologiju i učinila birokraciju jednostavnijom, kako bi se mogli baviti svojim osnovnim aktivnostima. Isto tako, nastojat će se osigurati da u trgovinskim ugovorima koje EU ima s ostatkom svijeta, a nemojmo zaboraviti da su takvi ugovori do sada uglavnom bili na korist europske poljoprivrede, za sve vrijede ista pravila i primjenjuju se isti standardi. Jer ne možete od naših poljoprivrednika tražiti da rade puno toga za zelenu tranziciju, da investiraju u smanjenje pesticida i visoke standarde hrane, dok istovremeno uvozimo znatno jeftiniju hranu iz trećih zemalja koje ne moraju poštovati tako stroga pravila i u kojima je proizvodnja znatno jeftinija. Moramo pronaći način da poljoprivrednici i dalje hrane stanovništvo i istovremeno ne uništavaju Zemlju.

NACIONAL: Na koje ustupke je spremna francuska vlada kako bi smirila to nezadovoljstvo? Naime, ono bi se itekako moglo zloupotrijebiti na skorim europskim zemljama.

Bez obzira na izbore, moramo osigurati da poljoprivrednici koji imaju važnu ulogu u našim društvima, mogu pristojno živjeti od svoga rada. A to je ono što oni zapravo traže. Za to je potreban i mehanizam garantiranih cijena za njihove proizvode i kao što sam rekao – manje papirologije. Oni su poljoprivrednici i žele se baviti poljoprivredom, a ne provoditi vrijeme u uredima s Excel tablicama. Mnoga od tih pitanja su u domeni Europske unije, ali dio javne rasprave u Francuskoj odnosi se upravo na previše regulacije na nacionalnoj razini. To znači da mi moramo poštovati određene standarde na razini EU-a, ali ponekad na nacionalnom planu zahtijevamo čak i više od toga. A to mora prestati i francuska vlada je toga svjesna.

NACIONAL: Sukob na Bliskom istoku ne jenjava, humanitarna katastrofa u Gazi je sve gora. Francuska odavno poziva na primirje, u Francuskoj se održavaju demonstracije protiv rata i ubijanja civila, a francuska vlada zabranila je ulazak u zemlju 28 izraelskih doseljenika, zbog njihovih napada na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko zbog svega toga raste antisemitizam u Francuskoj?

Htio bih podsjetiti da je među žrtvama terorističkog napada Hamasa 7. listopada prošle godine bilo i četrdeset i dvoje francuskih državljana. Još uvijek troje naših sugrađana Hamas drži kao taoce, a nedavno su ubijeni i zaposlenici Francuskog kulturnog instituta u Gazi. Naime, Francuska smatra da i u najtežim okolnostima, na primjer u Afganistanu, treba pronaći mjesto za kulturu. Zato smo imali vrlo aktivni Francuski institut u Gazi, no nažalost, četvero zaposlenika je ubijeno tijekom nedavnih izraelskih operacija. Dakle, za nas se tu ne radi samo o ratu na Bliskom istoku, već o sukobu koji ima vrlo direktnu vezu s nama. Mi, naravno, priznajemo pravo Izraela na samoobranu, no u isto vrijeme vidimo da je humanitarna situacija u Gazi apsolutno katastrofalna. Ljudi nemaju pristup zdravstvenoj pomoći, postoji ozbiljan rizik od gladi i zato smo poduzeli niz operacija kako bismo dostavili pomoć. Uspostavili smo i jednu vrstu poljske bolnice na ratnom brodu blizu Gaze. Usko surađujemo s Jordanom i Egiptom u uspostavljanju zračnih koridora za dostavljanje humanitarne pomoći. U svakom slučaju, prekid vatre je nužan i nadam se da će se dogoditi. Ne samo da bi se oslobodili taoci, već i da bi se dostavila nužna pomoć stanovništvu. Mi imamo veliku židovsku, ali i muslimansku zajednicu koja, dakako, suosjeća s narodom Gaze. Zbog toga, ali i zbog raznih hibridnih kampanja, svjedočili smo antisemitskim akcijama u Francuskoj. Istraživanja su pokazala kako su one vrlo moguće povezane s nekim operacijama pod vodstvom Rusije koja pokušava iskoristiti povećane tenzije u društvu kako bi dodala ulje na vatru. Francuska vlada jasno je pokazala da neće tolerirati antisemitske ispade jer je to napad na temeljne vrijednosti Francuske.

NACIONAL: Koliko je to naštetilo odnosima Francuske i Izraela?

Naš ministar vanjskih poslova nedavno je posjetio Izrael i tamo se susreo s premijerom Netanyahuom. Tom prilikom ponovo smo naglasili našim izraelskim prijateljima da u potpunosti dijelimo njihovu bol zbog terorističkog napada i razumijemo traume zbog opasnosti koja im prijeti, ali istovremeno smo dali na znanje da ovakva situacija u Gazi više ne smije potrajati. To nije dobro za Izrael ni njegove stanovnike.

NACIONAL: Kada stižu avioni Rafale i kada će hrvatski piloti moći letjeti na njima? Naime, u Hrvatskoj se mogu čuti komentari kako će stići netom prije parlamentarnih izbora, što bi moglo koristiti premijeru Plenkoviću.

Prva grupa od šest aviona čeka u Francuskoj. Ali oni su već sada i službeno u vlasništvu hrvatske vlade. Koliko znam, hrvatski piloti već su prošli trening u Francuskoj jer treba određeno vrijeme da nauče letjeti na novim avionima. Na njima se trebaju obaviti posljednje pripreme, no hrvatska vlada će odlučiti o datumu dolaska u Hrvatsku. Od početka znalo se da će biti gotovi do proljeća 2024. Sve je išlo vrlo glatko, točno prema planu i svi avioni isporučeni su točno na datum kada je i dogovoreno. Bila je to odlična suradnja.

NACIONAL: Dakle, travanj ili svibanj.

Ne mogu vam točno reći jer će hrvatska vlada to odlučiti.

NACIONAL: Ožujak je mjesec Frankofonije. Što sve priprema francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj?

Međunarodni dan Frankofonije obilježava se 20. ožujka diljem svijeta, no cijeli ožujak je mjesec Frankofonije. Ovdje u Hrvatskoj organiziraju ga francusko veleposlanstvo i Francuski institut, ali i veleposlanstva ostalih frankofonih zemalja te hrvatski građani koji vole i govore francuski jezik. Organizirat ćemo 75 različitih događanja u 12 hrvatskih gradova. Prezentirat ćemo francuske filmove, književnost, poeziju, glazbu, kulturu. Pripremamo i kvizove i radionice za djecu koja se prvi put susreću s francuskim jezikom. Na internetskoj stranici Francuskog instituta mogu se naći najave svih događaja u svim gradovima. Ova godina je posebna zato što se obilježava 20. obljetnica članstva Hrvatske kao promatrača u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije. Nadam se da će se tom prilikom poslati i neka vrsta političke poruke da Hrvatska želi promovirati učenje i veće korištenje francuskog jezika. Između ostalog i zato što time jača svoje veze s pet kontinenata, na kojima se govori francuski. Frankofonija predstavlja veliku obitelj diljem svijeta.