Robert Faber, predsjednik Vijeća GČ-a Donji grad, govori o aktualnim problemima te gradske četvrti, a to su iseljavanje stanovništva, obnova, prometne gužve, poplave…

Robert Faber predsjednik je Vijeća Gradske četvrti Donji grad i član je platforme Možemo! koja je s koalicijskim partnerima osvojila 10 od 15 mandata na prošlim izborima u toj četvrti. U Donjem gradu živi već godinama, a u prošlom mandatu bio je vijećnik.

Za Zagreb News govori o brojnim problemima te najgušće naseljene četvrti u Zagrebu u koje spadaju iseljavanje stanovništva, obnova nakon potresa, prometne gužve, poplave uslijed većih količina oborina i dr.

Najprije se osvrnuo na aktualni Advent, kaže da prema povratnim informacijama koje dobiva od građana Donjeg grada ovakav novi format im se uglavnom više sviđa.

Što se proračuna Vijeća za sljedeću godinu tiče, očekuje da će biti nešto skromniji. “U uvjetima kada se nakon potresa obnavlja cijeli niz gradskih ustanova i prostora, sredstva Gradske četvrti će uglavnom biti raspoređena na održavanje javnih i zelenih površina, dječjih igrališta, urbane opreme i komunalne infrastrukture. Mjesni odbori su dostavili svoje prijedloge za plan komunalnih akcija, a što će ući u konačni plan odredit će se tek nakon što se tijekom siječnja od nadležnih gradskih poduzeća dobiju procjene troškova za pojedine akcije”, rekao je Faber.

Ranije je najavljivao i kako će se zalagati za zabranu prometa u nekim dijelovima četvrti. Tvrdi kako Odbor za promet u Gradskoj četvrti trenutno prikuplja i pregledava razne prometne studije koje su napravljene prijašnjih godina te se u suradnji sa stručnjacima iz gradskih ureda razmatraju promjene u prometnoj regulaciji kako bi se ona bolje prilagodila javnom prijevozu, biciklistima i pješacima. Rekao je da razmatraju i mogućnosti širenja pješačkih zona, posebice na zone gdje je to već bilo predviđeno u postojećim prometnim studijama. “Nažalost, umjesto da se po njihovoj izradi išlo u implementaciju rješenja i ideja koje su u njima razrađene, ove studije su stajale u ladicama, a veći dio nije niti bio dostupan javnosti. Od konkretnih poteza mogu istaknuti zahtjev za uspostavljanjem takozvanih ‘kontra smjerova’ za bicikliste na trinaest ulica Donjeg grada za koje smo ustanovili da je to moguće i da se može brzo realizirati. Takva rješenja su uobičajena u brojnim europskim gradovima i očekujem da neće biti prepreka za njihovu brzu implementaciju”, ispričao je Faber.

Donji grad je najgušće naseljena četvrt u Zagrebu prema zadnjem popisu stanovništva za koji postoje podaci, a to je onaj iz 2011. godine. U Donjem gradu živjelo je 37.024 stanovnika. U odnosu na prethodni popis iz 2001. godine broj stanovnika Donjeg grada smanjio se za preko 8000. Faber smatra kako su razlozi pada broja stanovnika u centru grada raznoliki, a slični su trendovi i u drugim velikim europskim gradovima. “Procjene o tome je li se trend iseljavanja i kojim tempom nastavio i narednih godina te koliko se stanovnika raselilo nakon potresa jako variraju i nezahvalno ih je davati, pa zato s nestrpljenjem očekujemo podatke ovogodišnjeg popisa stanovništva. Ovi podaci, za koje se nadamo da će uskoro biti dostupni, bitni su nam za daljnje planiranje raznih aktivnosti u našoj Gradskoj četvrti, ali iz njih će također biti teško razlučiti izravan utjecaj potresa od trenda depopulacije centra grada koji je prisutan već preko dvadeset godina”, kazao je Faber.

Tvrdi kako će brzina obnove kritično oštećenih privatnih objekata sigurno utjecati na odluke građana da se trajno vrate, ali nije zadovoljan dosadašnjim tempom obnove. Rekao je kako procedure i sredstva za obnovu, pogotovo privatnih zgrada, najvećim dijelom ovise o državi. “Grad pomaže da se građani lakše snađu u potrebnim procedurama i prikupljanju dokumentacije. U gradskom proračunu za 2022. godinu rezervirana su sredstva sukladna onome što je Vlada stavila u projekcije državnog proračuna za potrebe obnove. Vijeće Gradske četvrti u okvirima svojih nadležnosti nastoji stvoriti uvjete da sam proces obnove što manje naruši kvalitetu života građana. Pronalaženje optimalnog balansa između kvalitete života stanovnika i turističkih potreba Grada u kojem se istovremeno odvija obnova i još k tome u uvjetima pandemije, predstavljat će veliki izazov za koji smo spremni”, naglasio je Faber.

Još jedan od problema Donjeg grada su i česte poplava podrumskih prostorija za vrijeme većih oborina. Faber tvrdi da je starost sustava odvodnje tek jedan od uzroka poplava. Kaže da tom problemu doprinosi i nekoliko desetljeća loše urbanističko planiranje. “Takvo planiranje, a možemo reći i izostanak stvarnog planiranja, svodilo se na točkasta rješenja koja su redovito raznim ‘inventivnim’ tumačenjima propisa išla u smjeru betonizacije i maksimalizacije izgrađenih kvadrata, a na štetu zelenih površina i površina prirodnog terena koje imaju važnu ulogu u sprečavanju poplava uzrokovanih oborinama. Takav odnos prema prirodnom terenu na području samog Donjeg grada i na dijelovima grada koji su na većoj nadmorskoj visini i od kuda se vode slijevaju prema Donjem gradu, rezultirale su povećanom vjerojatnošću oborinskih poplava. Kada tome dodamo i sve ubrzanije klimatske promjene koje se manifestiraju u raznim klimatskim ekstremima, postaje jasno u kakvim smo problemima. Tako smo odmah nakon konstituiranja mjesnih odbora na području Donjeg grada dali upute da kao jedan od prioritetnih zadataka provjere i prate stanje začepljenosti slivnika te da o problemima obavještavaju službe Vodovoda i odvodnje. Također kod planiranja komunalnih aktivnosti izbjegavamo rješenja koja bi tijekom kiše dodatno povećavala potrebu za odvodnjom. Te naše aktivnosti, zbog prethodno opisanih uzroka, neće u potpunosti spriječiti oborinske poplave, ali će smanjiti vjerojatnost njihova pojavljivanja i intenzitet”, ispričao je Faber.

Brojni pješaci koji svakodnevno prolaze Donjim gradom susreću se s problemom spremnika za otpad koji uglavnom stoje na ulicama i otežavaju im prohodnost. Faber je rekao kako po tom pitanju razmatraju više opcija. Razmatraju se, tvrdi i potencijalne lokacije za podzemne spremnike. “Na području Donjeg grada to je posebno zahtjevan zadatak zbog velike gustoće podzemne infrastrukture pa pronalaženje lokacija nije lagana. U prijedlog plana komunalnih aktivnosti za sada je uvrštena jedna takva lokacija, a daljnje planiranje po tom pitanju prilagođavat ćemo ovisno o mogućnostima smještanja i modelu odvoza komunalnog otpada koji ćemo usuglasiti na razini grada”, zaključio je Faber.