“U svakom slučaju, Grad Zagreb je najveće gradilište jer se cjelokupna obnova javnih zgrada financira iz europskih fondova solidarnosti”, rekao je to ministar Branko Bačić krajem travnja govoreći o obnovi glavnog grada nakon razornog potresa u ožujku 2020. godine.

Podsjetimo, Nacional je ovog tjedna otkrio da su projekti obnove čak tisuću kilometara cesta i 101 mosta u zadnji čas spasili Plenkovićevu vladu koja se hvali da je potrošila sav novac iz Fonda solidarnosti, a prešućuje koliko će se još iz državnog proračuna platiti za obnovu. Prema najnovijem pisanju tjednika, čak tri visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a potvrdila su za Nacional da je Vlada podbacila u ugovaranju obnove bolnica, škola, fakulteta, vrtića i muzeja, a čak i za one zgrade za koje su uspjeli alocirati sredstva, uspjeli su povući samo od 20 do 30 posto sredstava, dok će sav preostali iznos morati platiti Vlada iz državnog proračuna. Za to će po svemu sudeći biti potreban i rebalans proračuna u visini najmanje pola milijarde eura i podizanje kredita.

Kontaktirali smo Grad Zagreb bismo doznali koliko je ukupno sredstava iz Fonda solidarnost ugovorio, odnosno potrošio te koliko je bilo predviđeno prvotnim prijedlogom. Kažu nam da Grad Zagreb planira potrošiti cjelokupnu alokaciju kako je raspisano kroz pozive iz Fonda solidarnosti, a riječ je o ukupnom iznosu od 185 milijuna eura.

Koliko se od tog iznosa koristi ili je već iskorišteno za obnovu prometnica i mostova te u kojem postotku su ti projekti financirani iz Fonda solidarnosti, a u kojem iz proračuna Grada Zagreba i/ili drugih (državnog) proračuna i Fondova, upitali smo.

BAČIĆEV POUČAK: Manevri za potrošnju novca iz Fonda solidarnosti: ‘Vlada je tražila gdje može na jednom mjestu potrošiti što više novca pa su trošili na ceste

Odgovaraju da se za obnovu prometnica i mostova te sanaciju klizišta planira potrošiti oko 30 milijuna eura bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti. “Iznosi financiranja obnove prometnica i mostova iz Fonda solidarnosti i drugih izvora utvrđeni su u elaboratima i ocjenama oštećenja nakon potresa koje je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U okviru poziva za prijevoz i čišćenje, osim obnova prometnica i mostova, financiraju se i drugi projekti (čišćenje područja, sanacija tramvajske i željezničke infrastrukture, itd.) te ukupna planirana potrošnja u okviru poziva iznosi oko 81,6 milijuna eura”, dodaju.

Zanimalo nas je i koji su drugi projekti osim prometnica financirani iz Fonda solidarnosti te u kojem postotku okvirno se financiraju iz Fonda solidarnosti, a u kojem iz drugih izvora financiranja.

“U nadležnosti Grada Zagreba kao Tijela odgovornog za provedbu financijskog doprinos (TOPFD), iz Fonda solidarnosti financirani su projekti obnove infrastrukture u području obrazovanja, prijevoza i vodoopskrbe te projekti čišćenja područja pogođenih potresom”, kažu nam i dodaju:

“Postotak financiranja iz drugih izvora (npr. Mehanizma za oporavak i otpornost) varira od projekta do projekta, sukladno Izjavi stručnjaka / glavnog projektanta u kojoj se za svaki projekt jasno navodi u kojem postotku cjelokupna operacija predstavlja radove za dovođenje zgrade u postojeće stanje(koji se financiraju iz Fonda solidarnosti), a u kojem postotku ostale radove cjelovite obnove koji predstavljaju poboljšanja na predmetnoj zgradi ili izgradnje nove zamjenske zgrade (koji se financiraju iz drugih izvora)”.

Obnavljaju se najveće bolnice u Zagrebu, poznato koliko su sredstava povukle iz Fonda solidarnosti

Bačićevom ministarstvu postavili smo konkretna pitanja oko povlačenja sredstava, oni nam ‘pojasnili’ što je Fond solidarnosti: “Ne raspolažemo konačnim podacima”