Banke su dogovorile s Vladom da će podignuti kamate na štednju, a neke s ovom mjerom koja bi trebala ublažiti negativan efekt inflacije na vrijednost novca kreću već od početka listopada. 

Kamate na štednju su već godinama u silaznoj putanji pa su mnogi odustali od klasične štednje i okrenuli se drugim vidovima ulaganja ili su čak podignuli novac i spremili ga kod kuće. Prvu značajniju promjenu donijelo je izdanje narodne obveznice u ožujku kada je zabilježen snažan odljev štednje iz banaka.

U bankama je, međutim, građanima i dalje ostalo oko 35 milijardi eura no vrijednost tog novca prilično je nagrizla inflacija. Kako bi se koliko-toliko očuvala vrijednost onog što Hrvati drže u čarapama, Banski su dvori pritisnuli bankarski sektor da podigne kamate na štednju.   

Prva je rast kamata na depozite građana najavila državna Hrvatska poštanska banka (HPB) koja će od početka idućeg mjeseca građanima ponuditi novi štedni proizvod kojim klijenti uz oročavanje minimalno 250 eura na rok od jedne godine mogu ostvariti prinos od 3 posto. Za oročenje na devet mjeseci kamata je 2,90 posto, a na šest mjeseci 2,80 posto.

Iz Raiffeisen banke (RBA) odgovorili su na upit kako će od 2. listopada u ponudi oročenih depozita za potrošače imati posebnu ponudu za ugovaranje nenamjenske oročene štednje u iznosu od 3000 eura ili 3000 dolara. Na rok od dvije godine kamatna stopa bit će 2 posto, za godinu dana jedan i pol posto dok će na ročnost od šest mjeseci prinos biti jedan posto. Sada je, primjerice, kamata na isti iznos štednje, dakle 3000 eura ili dolara, jedan posto na oročenje od godinu dana.

Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) poručuju kako su od kraja travnja započeli s podizanjem kamatnih stopa na depozite građana, dok je u kolovozu napravljen i drugi krug povećanja kamata. Tako sada kamatna stopa na štednju u eurima, ovisno o ročnosti kao i vrsti štednog proizvoda, idu do primjerice 1,50 posto na rok od 6 mjeseci ili 1,70 posto na godinu dana.

Iz Erste banke navode kako su i oni od 1. svibnja ove godine povećali kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan postotni bod. Ovisno o modelu i ročnosti štednje, nove kamatne stope kreću se u rasponu od 0,3 do 1,5 posto u odnosu na 0,02 posto do 0,1 posto, koliko su one iznosile prije 1. svibnja.

Iz OTP banke poručili su da intenzivno rade na analizi svih opcija te  će početkom listopada objaviti datum primjene novih, viših kamatnih stopa.

Zagrebačka banka kaže da radi na postupnom povećavanju kamatnih stopa na depozite građana u nadolazećem razdoblju, ali ne otkrivaju što će im točno ponuditi, javlja Dnevnik.hr.