Krovna kontinetnalna nogometna organizacija prije dva dana objavila je jedanaesto izdanje svog izvještaja o stanju u europskom klupskom nogometu. Podaci su prikupljeni kroz sustav licenciranja klubova u nacionalnim savezima i pri samoj UEFA-i za 2018. godinu, a isti su s aspekta dugoročne održivosti klubova zaista porazni za Hrvatsku.

Pad broja gledatelja, prvaci smo po udjelu transfera u odnosu na ukupne prihode (141% !! , prva iduća je Srbija sa 76%), udio TV prava u ukupnim prihodima klubova je samo 4%, na 28. mjestu smo po zaradi od ulaznica, na plaće se troši više od prihoda (105%), operativni troškovi čine čak 74% ukupnih rashoda te uz ostale troškove profitabilnost nam je na nevjerojatnih -40%. Još jednnu godinu u nizu spašeni smo velikim transferima.

Ukratko, HNL je jako loš proizvod oko kojeg Hrvatski nogometni savez ne radi ništa. Debelo su nas prestigle Mađarska, Poljska, Cipar, Izrael i mnogi drugi te time padaju u vodu priče kako je problem platežna moć. Nažalost, ovo ne shvaćaju ni klubovi koji se ne bore za udruženje prvoligaša pa smo tu gdje jesmo. Servisna liga za Dinamov rezultat.

Odavno nam nije iznenađenje katastrofalan odnos Saveza prema HNL-u. Posljedice su prazne tribine, katastrofalan marketing, nezanimljiva liga, evidentno loš (ali i javno tajan) TV ugovor te na kraju neprofitabilni klubovi. Potvrdu svega dobijemo u godišnjem izvještaju UEFA-e o licenciranju gdje se praktički demantiraju hrvatski medijski članci kojima smo često obasuti o „velikom napretku HNL-a“.

UEFA dijeli svoj izvještaj u 12 poglavlja, a o Hrvatskoj se može zaključiti sljedeće:

Domaća natjecanja i upravljanje

• Hrvatska je na 39. mjestu po broju klubova u najvišem rangu (10)
• Natjecanje je nezanimljivo i predugačko (36 kola), odavno smo predlagali sustav s 12 klubova s ligom za prvaka i ostanak (32 kola, čime bi s 4 kola manje dobili bi mjesec dana kasniji početak lige što bi pomoglo našim klubovima u kvalifikacijama europskih natjecanja)
• Hrvatska dopušta najviše mjesta strancima u početnoj postavi (6)
• Za državu koja toliko želi napredak svojih mladih igrača to je apsurdna politika. Čak je ove sezone i spušteno s 8 na 6. (Obje odluke donešene su bez ikakvog promišljanja i strategije na sjednicama Izvršnog odbora i usred sezone)
• U Hrvatskoj je dozvoljeno ustupanje 6 igrača jednom klubu u istom natjecanju

FIFA od iduće sezone predlaže ustupanje najviše 3 igrača između dva ista kluba, smanjivanje ukupnih ustupanja na 8 u 2020/21 pa sve do 6 u 2022/23. Uz to će se zabraniti transferi „premošćavanja posudbi“ kakvih sad imamo u HNL-u koji se vode pod prvokup onog kluba koji je u stvarnosti samo posudio igrača.

Ženski nogomet

• Hrvatska je na 27. mjestu po broju klubova u najvišem rangu (8)Liga je smanjena s 10 na 8 zbog nikakve organizacije lige. HNS je vodi jer je eto mora imati.
• Dinamo jedini ima pod svojim okriljem ženski klub, dok je Osijek isto najavio prelaskom na novi stadion
• UEFA će uskoro inzistirati na tome, a čak 32 europske lige imaju više od 25% klubova pod okriljem poznatijeg muškog dijela momčadi.

Navijači

• Čak je 36 liga prošle sezone imalo rast broja gledatelja, Hrvatska nije među njima. Mi smo među 10 država koje su imale pad od 5% do 15%. Uz to, HNS se uz MUP trudi svojim restrikcijama prema navijačima i taj broj smanjiti
• Hrvatska je na dnu angažiranosti na društvenim mrežama

Infrastruktura

• Hrvatska je od nove infrastrukture u posljednjih 10 godina dobila samo Rujevicu, mali stadion s kavezom. Sve članice UEFA-e, u to vrijeme, zajedno su imale 241 stadionski projekt.

Sponzorstvo

• Nema preciznijih podataka, ali eto u Hrvatskoj svi imaju sponzora na rukavu, i nitko nema sponzorsko ime stadiona.

Vlasništvo

• Hrvatska je tu rangu s Njemačkom, 30% klubova je privatno vlasništvo. U Njemačkoj zbog posebnog „tvorničkog“ pravila, inače su tamo klubovi vlasništvo navijača.
• Zanimljivo je da 80% vlasnika klubova dolazi iz domaćih ‘izvora’, što prilično razbija predrasude da bi stranci ulagali u hrvatske klubove. Kod nas je Osijek vlasništvo ulagača iz Mađarske.

Prihodi

• Hrvatska je na 24 mjestu po prosječnim prihodima, a kad bi izbili Dinamo i gledali medijalno pali bi ispod 30. mjesta. To dodatno govori koliko je Hrvatska neatraktivna za ulaganje u nogomet. U Mađarskoj su prihodi 2,5 puta veći.
• Čak 29 europskih država bilježi rast prihoda veći od 5%, Hrvatska nije među njima. Nama su prihodi rasli do 5%, opet zahvaljujući prihodima UEFA-e (Dinamo).
• Hrvatska se nalazi na 27. mjestu po ukupnim prihodima, a tragično je da čak 141% iznosi omjer transfera u odnosu na ukupne prihode
• Katastrofalan udio prihoda od TV prava, samo 4%
• Najveći izvor zarade našim klubovima čine prihodi od UEFA-e zbog Dinamove zarade prošle sezone
• Na 28. mjestu smo po zaradi od ulaznica (4,3 eura), ispred nas su debelo Cipar, Izrael, Turska, Mađarska, Poljska, Island, Sjeverna Irska …

Plaće

• Po prosječnim plaćama Hrvatska se nalazi na 23. mjestu, ali s katastrofalnim omjerom iz kojeg je vidljivo da plaće premašuju ukupnu zaradu (105%). Tu smo među pet najgorih država (Srbija, Slovenija, kosovo i Gibraltar)

Transferi

• Po ukupnim transferima smo na 15. mjestu i u plusu smo 48 milijuna eura

Operativni i ostali troškovi

• Operativni troškovi čine čak 74% ukupnih rashoda klubova u Hrvatskoj (prosjek ostalih klubova je 33%), i tu se nalazimo na dnu s Litvom i Gibraltarom

Profitabilnost

• Profitabilnost je i ovaj put spašena prodajom igrača. Inače grebemo dno s operativnim profitom na -40%
  Sedam klubova je u Hrvatskoj završilo u plusu, a tri u minusu

Završni račun

• U posljednih pet godina hrvatski klubovi ipak zbog licenciranja posluju pozitivno pa je imovina u tom razdoblju narasla u odnosu na obaveze.