Europski parlament je utorak je usvojio mjere EU-a za smanjenje i postupno ukidanje po klimu štetnih fluoriranih plinova, koji se, među ostalim, koriste u klima uređajima i hladnjacima. 

Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu s 457 glasova za, 92 protiv i 32 suzdržana podržali dogovor postignut s Vijećem o daljnjem smanjenju emisija fluoriranih plinova. Tekst predviđa potpuno postupno ukidanje fluorougljikovodika (HFC) do 2050., uključujući putanju smanjenja kvote potrošnje u EU-u između 2024.-2049.

Uvodi stroge zahtjeve koji zabranjuju stavljanje na tržište EU proizvoda koji sadrže F-plinove i posebne datume postupnog ukidanja uporabe F-plinova u sektorima u kojima je tehnološki i ekonomski izvedivo prijeći na alternative koje ne koriste F-plinove, kao što su kućno hlađenje, klima uređaji i toplinske pumpe, izvijestio je Europski parlament.

Izvjestitelj Bas Eickhout iz kluba Zelenih rekao je da je „ukidanje F-plinova je ključno, ne samo zato što su ti plinovi izuzetno štetni za klimu, već također pružamo jasnoću i sigurnost ulaganja za industriju”. “Europske tvrtke već prednjače u razvoju čistih alternativa F-plinovima, stoga će ovaj zakon biti dobar za klimu i europsko gospodarstvo”, smatra nizozemski europarlamentarac.

Fluorirani staklenički plinovi koriste se u hladnjacima, klimatizacijskim uređajima, toplinskim pumpama, zaštiti od požara, pjenama ili električnoj rasklopnoj opremi i doprinose globalnom zatopljenju. Emisije tih plinova moraju se smanjiti kako bi se doprinijelo klimatskim ciljevima EU-a i uskladilo s međunarodnim sporazumima (Montrealski protokol i povezani Kigalijski amandman).

Europarlamentarci su utorak potvrdili i dogovor o smanjenju emisija tvari koje oštećuju ozonski omotač (ODS) s 538 glasova za, osam protiv i 13 suzdržanih. Zakon uvodi zahtjeve za oporabu i recikliranje takvih tvari u građevinskim materijalima tijekom renoviranja (osobito pronađenih u izolacijskim pjenama), što je glavni izvor preostalih emisija ODS u EU. Također se uvode stroga izuzeća za njihovu upotrebu kao sirovine (za proizvodnju drugih tvari, na primjer u farmaceutskoj ili kemijskoj industriji), kao procesnih agenasa, u laboratorijima i za zaštitu od požara, navodi EP.

Nakon konačnog glasovanja na plenarnoj sjednici, Vijeće će sada morati službeno odobriti tekstove prije njihove objave u Službenom listu EU-a.