Europski ured za borbu protiv prijevara, poznatiji po kratici OLAF, poslao je u Hrvatsku revizore Europskog revizorskog suda kako bi istražili potencijalne prevare s europskim poljoprivrednim fondovima. Konkretnije, europski istražitelji u Hrvatskoj istražuju jesu li u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pogodovali određenim poljoprivrednim tvrtkama prilikom dodjele europskih sredstava za Mjeru 17 iz Fonda za ruralni razvoj. Nastavak je to pritiska europskih institucija na Ministarstvo poljoprivrede i ministricu Mariju Vučković nakon što su prije nekoliko tjedana u Zagrebu već bili i revizori Europske komisije koji su istraživali nepravilnosti u kontrolama projekata za koje su isplaćena europska sredstva. Posjet revizora Europskog revizorskog suda za ministricu Vučković i njene najbliže suradnike puno je opasniji jer iza njega stoji OLAF koji ako se utvrde nezakonitosti, može pokrenuti i kaznenu odgovornost odgovornih za prevare s europskim fondovima, a u ovim slučajevima vrlo lako bi se u problemima mogli naći najbliži suradnici Marije Vučković, a u za nju najgorem scenariju istraga bi mogla dovesti čak i do njene odgovornosti, pogotovo ako se pokaže da su opravdane sumnje u malverzacije s Mjerom 17. Ta mjera odnosi se na financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja, odnosno, riječ je o europskim potporama kojima se financira dio troškova za police osiguranja usjeva ili stočarske proizvodnje.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na udaru je europskih istražitelja koji bi mogli propitivati njenu odgovornost. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Nacional je od izvora iz Ministarstva poljoprivrede doznao da se istraga europskih istražitelja fokusirala na dva kraka potencijalne korupcijske hobotnice. Kao što je Nacional nedavno već i pisao, jedan krak je izgradnja vrtića u općini Križ nedaleko od Zagreba koji je većim dijelom financiran sredstvima EU-a. Problem s vrtićem je što je navodno otvoren bez svih potrebnih dozvola, što je očito bilo dovoljno da se europski istražitelji zainteresiraju za cijeli slučaj. Problematično bi moglo biti i to što su nekoliko dana prije dolaska delegacije Europskog revizorskog suda, u Križ otišli djelatnici Agencije za plaćanja Maja Bubnjić i Rašid Amin koji su “pripremali” korisnike mjera u Križu za posjet europskih revizora, da bi par dana kasnije bili dio delegacije koja je revizore pratila u posjetu Križu. Nacionalovi izvori tvrde da je takva praksa potpuno neuobičajena te da europski revizori sigurno ne bi bili zadovoljni kada bi bili upoznati s tom činjenicom.

Međutim, za vodeće ljude Ministarstva poljoprivrede puno veći problem predstavlja revizija, odnosno, istraga isplata za Mjeru 17 koja se odnosi na troškove za osiguranje usjeva i stočne proizvodnje. Točnije, riječ je o mjeri kojom se europskim sredstvima poljoprivrednicima isplaćuje dio novca koji su platili osiguravateljskim kućama za osiguranje svojih usjeva ili za osiguranje stoke od nekih nepredviđenih okolnosti kao što su tuča, mraz ili izbijanje nekih zaraznih bolesti. Za tu mjeru proteklih godina bilo je izdvajano oko 200 milijuna kuna godišnje, a maksimalan iznos potpore koji je netko mogao dobiti bio je 75.000 eura za ugovoreno osiguranje za biljnu proizvodnju i 40.000 eura za ugovoreno osiguranje za stočarsku proizvodnju. U slučaju da je korisnik podnio zahtjev za isplatu potpore koji sadrži police osiguranja koje pokrivaju štete i na stočarskoj proizvodnji i na biljnoj proizvodnji, prvo su se utvrđivali iznosi prihvatljive potpore na temelju polica osiguranja za biljnu proizvodnju, a tek onda se utvrđivao iznos prihvatljive potpore na temelju polica osiguranja za stočarsku proizvodnju, ali pod uvjetom da obje potpore ne prelaze 75.000 eura.

Kao i u većini slučajeva kada su u pitanju hrvatska poljoprivreda i mjere za ruralni razvoj, najveći su dobitnici Mjere 17 velike poljoprivredne korporacije poput tvrtke Valipile ili Grupe Pivac. FOTO: Davor Visnjic/PIXSELL

Cilj je te mjere pomoć malim OPG-ovima da osiguraju svoju proizvodnju i da im u slučaju iznenadnih okolnosti bude osigurana budućnost. Međutim, kao i u većini slučajeva kada su u pitanju hrvatska poljoprivreda i mjere za ruralni razvoj, najveći su dobitnici te mjere velike poljoprivredne korporacije poput tvrtke Valipile ili Grupe Pivac. Naime, po informacijama do kojih je došao Nacional od izvora iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, smišljena je špranca koja je ranije već dobro uhodana i na Mjeri 14- Dobrobit životinja, a u kojoj su kao poligon izvlačenja europskog novca korišteni kooperanti velikih poljoprivrednih tvrtki. Po pravilniku za Mjeru 17, jedan poljoprivredni subjekt može dobiti potporu samo za policu osiguranja za vlastitu proizvodnju, a ta potpora ne može prelaziti 75.000 eura za biljnu, odnosno, 40.000 eura za stočarsku proizvodnju. No očito je da je istražiteljima OLAF-a za oko zapela činjenica da su pojedine tvrtke ipak dobile i više od maksimalnog iznosa te da su im isplaćene potpore za više različitih polica osiguranja kojima nisu osiguravali vlastitu proizvodnju. Pojednostavljeno, veliki poljoprivredni kombinat poput Valepila ili Grupe Pivac, plaća osiguranje svojim kooperantima i za te police dobiva sredstva iz Mjere 17 Fonda za ruralni razvoj iako je to protivno pravilniku za isplatu sredstava za tu mjeru.

Nacional je Agenciji za plaćanja sredinom prošloga tjedna poslao upit u kojem smo tražili pojašnjenje dodjele sredstava za Mjeru 17 i tko zapravo ima pravo na sredstva iz te mjere, a iz Agencije za plaćanja u ponedjeljak je stigao sljedeći odgovor:

“Mjera 17 dio je uzorka kojeg su revizori Europskog revizorskog suda (ECA) u svom redovitom posjetu uzeli u razmatranje. Posjeti ECA odvijaju se gotovo svake godine te dosad nisu rezultirali nikakvim nalazima. Jednako tako i sve druge operacije i predmeti uzeti su u uzorak isključivo na temelju slučajnog odabira i u sklopu redovitih nadzora koje provodi ECA u svim zemljama članicama.”

Europski ured za borbu protiv prijevara, poznatiji po kratici OLAF, poslao je u Hrvatsku revizore Europskog revizorskog suda kako bi istražili potencijalne prevare s poljoprivrednim fondovima. FOTO: OLAF

Iz Agencije za plaćanja naveli su i da je svrha Mjere 17 dodjela potpore za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja, a cilj je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove proizvodnje kako bi se umanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima. Osim toga naveli su i da je od 2022. godine do danas najviše potpora dobila tvrtka Agrolaguna i to gotovo 300.000 eura, a nakon nje slijede Kutjevo, Belje, Axereal Croatia i PIK Vinkovici koji su dobili tek nešto manje novca od Agrolagune, odnosno oko 298.000 eura. Zanimljivo je i da je po podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi namanje novca za ovu mjeru isplaćeno 2022. godine kada je isplaćeno oko 15 milijuna eura, a najviše je isplaćeno ove godine kada je na račune gotovo 11 tisuća poljoprivrednika i poljoprivrednih tvrtki isplaćeno 31 milijun eura.

Istovremeno izvori iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja tvrde da su se kontrole za ovu mjeru dosta postrožile nakon što je Nacional prošle godine počeo pisati o isplatama za Mjeru 14 gdje se također preko kooperanata izvlačio novac na račun velikih poljoprivrednih tvrtki. Nakon toga ministrica Marija Vučković je svojim suradnicima naredila da postrože kontrole za tu mjeru, u strahu da se ne počne pisati i o isplatama za Mjeru 17. No sada je jasno da su se za tu mjeru zainteresirali europski istražitelji koji su očito pronašli vezu između isplata za više različitih mjera u kojima se novac preko kooperanata izvlačio iz europskih fondova.

Kao što je poznato, već ranije su se europski istražitelji zainteresirali i za Mjeru 14 – Dobrobit životinja, za koju je i sama Agencija za plaćanja službeno utvrdila da su kod 98 od 240 poljoprivrednika pronađene nepravilnosti u provedbi. Inače, Mjera 14 se dodjeljuje korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova koji proizlaze iz propisanih obveza, odnosno, Mjera M14 – Dobrobit životinja zapravo uključuje primjenu nadstandarda u dobrobiti životinja. Upravo zbog tih uvjeta ta je mjera jedna od onih na koje je Europska komisija najosjetljivija te se ona posebno kontrolira, a jedan od izvora iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional je otkrio kako je uputa Europske komisije da se ta mjera čak i ne provodi u onim državama koje za to nemaju uvjete. Baš zbog te pojačane kontrole česti su i penali državama koje tu mjeru ne provode pravilno pa se tako među tim državama našla čak i Austrija. Čini se da u Hrvatskoj te upute Europske komisije baš i nisu ozbiljno shvatili pa je mjera ipak uvedena, ali sada ispada da zbog velikog broja utvrđenih nepravilnosti to i nije bila najbolja odluka. Ta mjera pokazala se još kontroverznijom kada je Nacional početkom listopada prošle godine otkrio da je samo za 2021. u tvrtkama u sklopu Grupe Pivac isplaćeno 33,5 milijuna kuna za Mjeru 14 u sklopu Fonda za ruralni razvoj, što predstavlja rast od 27,5 milijuna kuna u odnosu na 2020. Takva odluka još je skandaloznija jer novac iz te mjere nije završio na računima kooperanata, koji smatraju da su oni kao posjednici životinja zapravo trebali dobiti sredstva iz europskih fondova. Umjesto na njihovu računu, novac je završio na računu triju tvrtki iz Grupe Pivac, od kojih je najviše dobila međimurska tvrtka Vajda, i to čak 29 milijuna kuna.

Zbog favoriziranja braće Pivac protiv ministrice Marije Vučković kooperanti tvrtke Vajda podnijeli su kaznenu prijavu i smatraju da je novac iz Mjere 14 trebao biti isplaćen njima, a ne tvrtki Vajda. Kaznenu prijavu kooperanti tvrtke Vajda, koja je od 2015. u vlasništvu Grupe Pivac, podnijeli su jer smatraju da je ministrica u suradnji s braćom Pivac počinila subvencijsku prevaru na Mjeri 14 – Dobrobit životinja u svinjogojstvu, a u prijavi se navodi da je zbog te prevare ostvarena i protupravna korist od 13 milijuna eura. U kaznenoj prijavi kooperanti navode razloge zbog kojih ministricu Mariju Vučković sumnjiče da je u ovom slučaju prekršila 292. i 295. članak Kaznenog zakona koji se odnose na trgovanje utjecajem i nezakonito pogodovanje:

“Kazneno djelo Marija Vučković počinila je tako da spriječi obavljanje kontrola nad Mjerama za dobrobit životinja u svinjogojstvu na odgovarajući način za tvrtku Vajda d.d. Navedene kontrole prema uputama Marije Vučković nisu obavljane ili su obavljene na nedostatan način s ciljem da se spriječi utvrđivanje kršenje za Mjeru 14 za navedeno društvo.”

No očito je da DORH po toj kaznenoj prijavi nije ništa napravio, ali bi za ministricu Mariju Vučković sada puno nezgodniju situaciju mogli napraviti europski istražitelji koji istražuju malverzacije s europskim fondovima. Kao što je Nacional pisao, posjet revizora Europske komisije završio je vrlo neugodnim sastancima na kojima su revizori prvi put otkako dolaze u Zagreb jasno izrazili nezadovoljstvo time što su otkrili. Jedan Nacionalov izvor ovako je opisao tu neugodnu situaciju:

“Dosad su revizori Europske komisije bili dosta zatvoreni i nikada nisu otkrivali koji su zapravo rezultati revizije. Sve što bi rekli bilo bi nekako ‘u rukavicama’. Ovoga puta to nije bio slučaj i prvi put su jasno rekli da su nezadovoljni time što vide i praktički su već najavili da nas zbog loše kontrole predmeta čekaju penali. Zapravo, revizori nisu mogli sakriti čuđenje nad nekim predmetima i ostali su zatečeni time kako su neki korisnici fondova prošli kontrole. Jedan primjer je korisnik koji je povukao novac za inovativnost jer je naveo da će svoje krave nadzirati modernim kamerama, a na kraju je ispalo da je postavio jednu običnu, jeftinu kameru u štalu. Komentar jedne od revizorica bio je da ona takvu kameru ima kod kuće. Drugim riječima, čovjeku su dodijeljena sredstva za tehnički napredne kamere, a nitko u kontroli nije primijetio ili nije želio primijetiti da je postavio samo jednu kameru pa se postavlja pitanje kamo je otišao novac. To je samo jedan u nizu primjera na kojima su revizori primijetili katastrofalne propuste u kontroli.”

No tu nije bio kraj problemima za čelne ljude Ministarstva poljoprivrede jer se pokazalo da je posjet revizora Europskog revizorskog suda razotkrio još veće probleme. To bi moglo dovesti do vrlo neugodnih posljedica za ministricu poljoprivrede Mariju Vučković jer se pokazuju sve manjkavosti u provedbi natječaja za europske poljoprivredne fondove, koji su ionako pod prismotrom Bruxellesa nakon što je Ured europskog javnog tužiteljstva podignuo optužnicu protiv bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, i to baš zbog malverzacija s poljoprivrednim poticajima i tzv. Vinskom omotnicom.

Antun Vujić na čelu je Agencije za plaćanja u poljoprivredi koju su u proteklih nekoliko tjedana posjetili europski revizori. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL