Objavljeno u Nacionalu br. 514, 2005-09-19

Javni natječaj što ga je nedavno raspisao Stomatološki fakultet u Zagrebu za prijem znanstvenih novaka mogao bi pokazati kako se hrvatsko društvo, uz već etablirane probleme s korupcijom i mitom, suočava s još jednim amoralnim društvenim fenomenom – nepotizmom, i to u svim strukturama javne uprave, školstva, zdravstva i pravosuđa.

Koliko je nepotizam poprimio dramatične razmjere na Stomatološkom fakultetu, govori i podatak do kojeg je Nacional došao nevezano uz skandal oko natječaja. Dvadesetak profesora fakulteta na ovaj ili onaj način uspjeli su uhljebiti svoje kćeri, sinove i nećake u svojoj neposrednoj blizinu, osigurati im dobra primanja, karijeru i nesmetano napredovanje.

Stomatološki je fakultet 22. srpnja raspisao javni natječaj za prijem dvaju znanstvenih novaka na polju paradentologije i fiksne protetike. Za oba projekta prijavilo se devet kandidata, s kojima su 6. i 8. rujna obavljeni razgovori. Nacional je iz izvora bliskih dekanatu doznao da je raspisani natječaj zapravo formalnost, odnosno raspisan je kako bi na spomenute projekte u svojstvu znanstvenih novaka bile primljene točno određene osobe. Kad je o paradentologiji riječ, na natječaju za znanstvenog novaka unatoč lošim rezultatima vjerojatno će biti izabran Srećko Srđak, sin redovite profesorice Stomatološkog fakulteta Ksenije Jorgić-Srđak, koja se inače bavi problemima koji se tiču paradentologije, dakle područja gdje se kandidira Srećko Srđak. Uvidom u rad povjerenstva Nacional je doznao da se predsjednica povjerenstva Ana Cekić-Arambašin osobno zauzela da Srećko Srđak bude primljen kao znanstveni novak, a to je vidljivo iz zapisnika. Srđak bi trebao raditi u zavodu kod svoje majke na projektu što ga vodi njezina zamjenica.

Na natječaju za prijem znanstvenog novaka u područje fiksne protetike, također unatoč lošijim rezultatima, očekuje se da bude primljena Lana Bergman, kći predsjednika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslava Bergmana. Nacional je doznao da je Lanu Bergman osobno odabrao redoviti profesor za stomatološku protetiku Adnan Ćatović. Inače, Ćatović i Bergman su u prijateljskim odnosima, odnosno Bergman je učinio neke usluge Ćatoviću dok mu je brat bio u zatvoru. Nacionalovi izvori tvrde da je Ćatović do natječaja imao vrsnu i kvalitetnu novakinju iz Slavonije.

Međutim, nakon što se kćeri šefa HZZO-a Većeslava Bergmana trebalo pronaći mjesto, Ćatović je odjedanput uzornu suradnicu počeo maltretirati i šikanirati, zbog čega je morala napustiti Stomatološki fakultet i tako napravila prostora za Lanu Bergman.
Pojava nepotizma na Stomatološkom fakultetu nije od jučer, ali je vrlo dobro prikrivana svih ovih godina. Profesori i službenici na Stomatološkom fakultetu neće se između sebe prozivati ili sukobljavati zbog toga što je netko omogućio svojim bliskim rođacima zapošljavanje na fakultetu iz vrlo jednostavnog razloga – jer to na fakultetu radi većina zaposlenika i to je posve uobičajena pojava. Naprotiv, čini se sve kako bi Stomatološki fakultet po svemu tome funkcionirao kao zatvorena institucija u kojoj bi djeca i rođaci profesora nasljeđivali svoje roditelje, dok za pridošlice bez kumsko-rodbinskih veza ne bi bilo budućnosti. Da je tome tako, svjedoči i popis dvadesetak profesora na fakultetu i isto tolikog broja njihove djece, uže ili šire rodbine koja se uspjela zaposliti na fakultetu, odnosno omogućena im je najbrža specijalizacija, dobivanje statusa znanstvenog novaka ili asistenta.

Dekan Stomatološkog fakulteta, prof. dr. sc Jadranka Keros, na upit Nacionala kako komentira takav podatak, izjavila je: “Kad je u pitanju moj stav spram familijarizacije fakulteta, istaknula bih da se za odabir moraju poštovati zadani kriteriji jer se jedino na taj način mogu uspješno otkloniti moguća nagađanja a dati prostora najboljima, bez obzira na to čija djeca oni bili”.

Podaci o “familijarizaciji” fakulteta i više su nego očigledni. Uz profesora Želimira Muretića kao specijalizanti rade njegova kći i zet. Profesor Krešimir Kraljević radi sa svojom kćeri Sonjom Kraljević. Mirna Jerolimov, inače specijalizantica, kći je profesora Vjekoslava Jerolimova.

Na fakultetu kao znanstvena novakinja radi i Andrea Carek, kći izvanrednog profesora i prodekana za nastavu Vlade Careka. Leonard Bergovec, sin profesora Mije Bergovca, inače kardiologa internista koji predaje na Stomatološkom fakultetu, također radi na fakultetu kao znanstveni novak. Obojica su vrlo često zajedno jer su članovi i Hrvatskog zbora liječnika pjevača. Otac Mijo Bergovec umjetnički je voditelj zbora, dok se Leonard posvetio pjevanju kao tenor.

Jakša Grgurević, izvanredni profesor Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i voditelj Odsjeka oralne kirurgije u sklopu Klinike za kirurgiju lica i čeljusti, također ima sina koji radi na fakultetu. Profesorica Vera Njemirovskij, predstojnica je Zavoda za dentalnu antropologiju, a njezina kći također radi na fakultetu. Senka Rajić-Meštrović kći je pokojnog profesora Zdravka Rajića; Marko Krmpotić, znanstveni novak na Stomatološkom fakultetu, sin je profesora Ivice Krmpotića; predstojnik Zavoda za ortodonciju Stomatološkog fakulteta, prof. dr. Mladen Šlaj, radi na fakultetu sa svojom suprugom Martinom Šlaj.

Profesor Zvonko Poje, koji se istaknuo objavljivanjem mnogih radova, na specijalizaciji ima kćer Andreju Poje. Redoviti profesor Jozo Šutalo i njegova kći, prof. dr. sc. Zrinka Tarle, zajedno rade na Stomatološkom fakultetu, kao i profesor Josip Pandurić i njegov sin Vlatko Pandurić. Jelena Aurer-Koželj, redovita profesorica na fakultetu, jedna od pripadnica prestižnog Humboldtova kluba u Hrvatskoj u kojem je 165 članova, radi sa svojim sinom Andrejom Aurerom, koji je doktorirao 2003.

Na fakultetu su još u radnom odnosu i profesor Goran Knežević i njegov nećak Sebastijan Knežević, potom profesor Ivo Baučić i njegova kći Iva Božić sa suprugom, profesor Ilija Škrinjarić s nećakinjom Kristinom Škrinjarić. Olga Lulić-Dukić i njezin sin Walter Dukić rade na polju dječje stomatologije, a Tihomir Kuna, sin tajnika fakulteta, diplomiranog pravnika Matka Kune, stručni je suradnik časopisa Sonda, koji izlazi u organizaciji studenata Stomatološkog fakulteta.

Primjer Stomatološkog fakulteta nije usamljen, dapače, nepotizam je raširena i općeprihvaćena pojava u Republici Hrvatskoj. Kadroviranje unutar pravosuđa, zdravstva, tajnih službi – općenito javne uprave – svakodnevan je primjer takva ponašanja. Primjerice, novi sastav Državnoga sudbenog vijeća nastavio je praksu prethodnog, barem kad je o nepotizmu riječ. Bivši sastav imenovao je u Vrhovni sud suprugu člana DSV-a Petra Novoselca, Hajriju Novoselec, a na viši sud imenovan je zet Jakoba Miletića i brat ministra Damir Primorac.

Sadašnji predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin imenovan je u najviši sud u vrijeme dok je i sam bio član DSV-a. Dok je predsjednik Vrhovnog suda bio Ivica Crnić, na sudačku dužnost imenovana je i njegova kći. Na prvoj sjednici novog sastava DSV-a u Visoki trgovački sud imenovana je Alica Pelicarić, supruga odvjetnika Ranka Pelicarića. U Županijski sud imenovan je sin predsjednika Upravnog suda Mladena Turkalja.

Devedesetih godina prošloga stoljeća u hrvatskoj se politici nije niti pokušavao sakriti nepotizam, a svakako da su neki od najbezobzirnijih primjera takva ponašanja bili u hrvatskim tajnim službama. Ivić Pašalić omogućio je da njegova supruga Ksenija zaposli u Hrvatskoj izvještajnoj službi HIS-u. Đurđa Šušak, supruga pokojnog ministra obrane Gojka Šuška, bila je glavni kadrovik za tajne agente. Nadalje, Miroslav Tuđman, najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika, bio je duže vrijeme šef iste obavještajne službe. Bivšeg premijera Ivicu Račana optužili su za nepotizam u slučaju njegove supruge Dijane Pleštine, koja je za njegova mandata bila imenovana veleposlanicom, a bivša supruga savjetnicom u ondašnjem ministarstvu europskih integracija. Nije mu pomoglo ni to što je sva primanja od svog rada u Ministarstvu vanjskih poslova Dijana Pleština davala u humanitarne svrhe.

Bivši ministar obrane Jozo Radoš za svog je pomoćnika informiranja imenovao kuma Zorana Batušića, poznatijeg po tome što je izjavio da je Glavni stožer HV-a “staljinistički kružok”, zbog čega je smijenjen. Boško Picula, brat Račanova ministra vanjskih poslova Tonina Picule, postao je urednik emisije “Cafe Cinema”. Naime, Bošku je ondje bio šef Tomislav Kurelec, suprug Piculine zamjenice Vesne Cvjetković-Kurelec. Picula je također zaposlio svoju kolegicu iz studentskih dana Mionu Šefčik na mjesto savjetnice za medije. Supruga SDP-ova zastupnika Nenada Stazića, Silva Pavić-Stazić, dobila je posao u Gradskom poglavarstvu u Uredu za informiranje. Gordana Sobol, SDP-ova tajnica, pomogla je svom suprugu Bojanu Sobolu, poznatijem po aferi nabave tepiha za potrebe MUP-a, da dođe na mjesto pomoćnika ministra unutarnjih poslova.

Prvi ozbiljni udarac na proklamiranu nekorumpiranost i poštenje reformiranog Sanaderova HDZ-a zbio se kad su mu ministri zlata vrijedan turistički kompleks Sunčani Hvar potajice, bez javnog natječaja pokušali uvaliti svojem dobrom kolegi, bivšem Tuđmanovu dugogodišnjem ministru financija Borislavu Škegri. Javnost se digla na noge i od aranžmana se odustalo.
Velika se prašina podigla i oko imenovanja glasnogovornika pri Ministarstvu gospodarstva, kojem je na čelu Branko Vukelić. Mediji su ga prozvali da na mjesto glasnogovornika dovodi svoju rođakinju iz Karlovca, novinarku i negdašnju glavnu urednicu Karlovačkog tjednika Daliborku Ranđelović.

Matko Jelić i Dubravka Kežić, dvoje kandidata za vježbenike u pravosudnim tijelima, prije godinu dana optužili su ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt za nepotizam pri izboru vježbenika u dubrovački Općinski sud i splitsko Državno odvjetništvo jer su, kako tvrde, izabrani kandidati s manje bodova od njih, među kojima i dvojica članova DC-a, stranke na čijem je čelu upravo ministrica Škare-Ožbolt.

Moglo bi se reći da je nepotizam jedina konstanta svih dosadašnjih hrvatskih vlada, kako na političkoj razini tako i unutar institucija državne uprave. Sklonost takvu ponašanju unutar hrvatskog društva nedvosmisleno rađa i one gore, kažnjive oblike ponašanja koji su se i te kako ukorijenili – mito i korupciju. Primjeri ponašanja hrvatskih vladajućih struktura samo su obrasci i opravdanje njihovim građanima da na isti način percipiraju načine i modele ponašanja koji će ih “prečacem” odvesti do cilja.

1. prof. Vera Njemirovskij – Vera (kćer)
2. prof. Zdravko Rajić (pok.) – Senka Rajić Meštrović (kćer)
3. prof. Ivica Krmpotić – Marko (sin)
4. prof. Vladimir Lapter – Marina (kćer)
5. prof. Mladen Šlaj – Martina (žena)
6. prof. Zvonko Poje – Andrea (kćer – specijalizacija)
7. prof. Jozo Šutalo – Zrinka Tarle (kćer)
8. prof. Josip Pandurić – Vlatko (sin)
9. prof. Lucijan Negovetić – Dubravka (kćer)
10. prof. Jelena Aurer-Koželj – Andrej (sin)
11. prof. Goran Knežević – Sebastijan (nećak)
12. prof. Ivo Baučić – Iva Božić (kćer) i (zet)
13. prof. Srđak-Jorgić – Srećko Srđak (sin)
14. prof. Ilija Škrinjarić – Kristina (nećakinja)
15. prof. Olga Lulić-Dukić – Walter (sin)
16. prof. Želimir Muretić – kćer i zet (specijalizacija)
17. prof. Krešimir Kraljević – Sonja (kćer)
18. prof. Vjekoslav Jerolimov – Mirna (kćer – specijalizacija)
19. prof. Vlado Carek – Andrea (kćer)
20. prof. Mijo Bergovec – Leonard (sin – specijalizacija)
21. prof. Jakša Grgurević – sin (specijalizacija)
22. Matko Kuna (tajnik) – Tihomir (sin). p