Europarlamentarci pozvali su u četvrtak na ukidanje veta u odlukama Vijeća o vanjskoj politici kako bi se ojačala globalna pozicija EU-a te na jačanje zajedničkih obrambenih kapaciteta, a spor među hrvatskim zastupnicima izazvao je amandman o BiH koji su podnijeli Tonino Picula i socijalisti.

„Europsko sigurnosno okruženje krhkije nego ikada od kraja Hladnog rata“, kazao je autor godišnjeg izvješća o vanjskoj i sigurnosnoj politici njemački pučanin David McAllister.

McAllisterovo izvješće zastupnici su usvojili s 474 glasova, dok ih je 113 bilo protiv a 102 suzdržana.

„Niti jedna država članica ne može učinkovito odgovoriti na današnje globalne sigurnosne izazove sama za sebe“, dodao je.

Europska unija treba preuzeti vodeću ulogu u jačanju multilateralnih partnerstava kako bi postala globalni predvodnik u zaštiti i promicanju demokracije i ljudskih prava. Također je potrebno „poboljšanje vidljivosti poboljšanje vidljivosti i postupka donošenja odluka unutar EU-a te maksimalno i učinkovitije korištenje ‘tvrdih’ i ‘mekih’ instrumenata moći, uključujući uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka o vanjskoj politici EU-a“, navodi se u izvješću.

Naime, trenutno svaka država članica ima pravo veta u vanjskoj politici, a pitanje reforme takve prakse jedna je od većih točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.

Protivnici smatraju to korakom prema pretvaranju Europske unije u federaciju u kojoj bi najjače članice lakše nametale svoju volju, dok zagovornici ističu da jednoglasno odlučivanje onemogućava afirmiranje EU-a kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom.

Izvješćem se također „poziva na suradnju EU-a sa zemljama zapadnog Balkana kako bi se pronašla rješenja za probleme koji ometaju daljnje reforme, uključujući provedbu 14 ključnih prioriteta u Bosni i Hercegovini i kojima se osigurava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma“

Amandman o BiH

Na taj je članak usvojen amandman koji su u ime socijaldemokrata podnijeli Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten.

Tim se amandmanom postojećem tekstu dodaje da Europski parlament „oštro osuđuje neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske čiji je cilj uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, obrane, sigurnosti i oporezivanja, čime se podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njezinu jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti“.

Također se ističe da EP „osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i vanjskog uplitanja Rusije; poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine“.

Zbog potonjeg su dijela amandmana Piculu kritizirali zastupnici HDZ-a koji smatraju da „dvosmislenim formulacijama insinuira da Hrvatska kao regionalni akter ima štetnu ulogu u Bosni i Hercegovini“.

„To je politika onih aktera koji otvoreno optužuju Hrvatsku za destabilizirajuću agendu u Bosni i Hercegovini, zbog čega je posebno neshvatljivo da amandman supotpisuje i zastupnik Picula“, navodi se u zajedničkom priopćenju HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu.

„U ovim prijelomnim trenutcima za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i budućnost cijele zemlje, potpuno je promašeno zaoštravanje retorike, skretanje pozornosti s temeljnog pitanja izmjene Izbornog zakona i pozivanje na sankcije, koje trebaju biti isključivo krajnja mjera“, dodaje se u priopćenju.

Spomenuti su amandman podržala 504 zastupnika, uključujući većinu Europske pučke stranke, dok su protiv bila 93 zastupnika, a 72 su bila suzdržana.

Mogućnost ruskog napada je “signal” za EU

Parlament je također usvojio godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike francuske zastupnice Nathalie Loiseau.

U tom se izvješću ističe da je „odlučna obrambena politika EU-a potrebna kako bi EU mogao učinkovito raditi na postizanju mira, ljudske sigurnosti, demokracije i održivog razvoja“ te da je uspostava europske obrambene unije potrebna u sklopu postizanja strateške autonomije Unije.

„2021. je označila kraj naših iluzija. Međunarodni poredak na pravilima je srušen. Rusija će možda napasti Ukrajinu, to je jedan signal za nas“, kazala je u utorak na plenarnoj sjednici izvjestiteljica Loiseau.

„U slučajevima krize Europska unija mora imati kapacitet za brzo djelovanja“, dodala je, istaknuvši kako smatra da bi cilj trebao biti kreiranje vojnog tijela EU-a.

U izvješću se također se poziva EU da razvije svemirsku obrambenu strategiju, pri čemu se ističe da svemir „ima potencijal da se brzo pretvori u vojnu arenu ako se ne uspostave pravi međunarodni pravni instrumenti”.

Govori se i da je suradnja s NATO-om nužna te se poziva na jačanje NATO-a, ali s „europskim stupom“.

Izvješće Nathalie Loiseuau usvojeno je sa samo 369 glasova za, dok je protiv bilo 197, a suzdržano 123 zastupnika.

Desni klubovi zastupnika smatraju uglavnom da obrambena politika nije ingerencija EU-a, a dio njih vidi u tome prijetnju NATO-u, dok se dio ljevice protivi takvim instrumentima u kojima vidi militarizaciju kontinenta.