Plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se u Bruxellesu od 8. do 10. srpnja. U srijedu, 8. srpnja, zastupnici će s Angelom Merkel raspravljati o prioritetima njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije, o strategiji i glavnim ciljevima njemačkog predsjedanja tijekom sljedećih šest mjeseci. Nakon uvodnoga govora njemačke kancelarke riječ će uzeti predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i čelnici klubova zastupnika.

Pod sloganom “Zajedno za oporavak Europe” njemačko predsjedništvo Vijećem usredotočit će se na gospodarski oporavak nakon pandemije COVID-19, što uključuje postizanje dogovora o planu oporavka i sljedećem dugoročnom proračunu Europske unije (2021.- 2027.) Nakon što Europsko vijeće, odnosno čelnici zemalja članica, usuglase stajališta o sljedećem višegodišnjem proračunu o tome će početi razgovori sa Europskim parlamentom. Čelnici zemalja članica sastat će se 17. srpnja. Bez pristanka zastupnika u Europskom parlamentu višegodišnji proračun ne može biti prihvaćen. Osim prevladavanja posljedica pandemije, cilj njemačkog predsjedanja je i pomoći u finalizaciji uvjeta budućeg odnosa EU-a s  Velikom Britanijom te ubrzati pregovore o rješavanju pitanja klimatskih promjena, digitalizaciji i ulozi Europe u svijetu.

Istoga dana zastupnici će raspravljati o prijeko potrebnoj reformi politike javnog zdravlja EU-a s povjerenicom za zdravlje Stellom Kyriakides.  Pandemija COVID-19 iznijela je na vidjelo nedostatke u načinu na koji EU i države članice rješavaju izvanredne situacije vezano uz javno zdravlje te će Parlament raspraviti o tome kako osigurati bolju opremljenost i koordinaciju zdravstvenih sustava diljem EU-a za suočavanje s budućim sličnim prijetnjama. O rezoluciji će se glasati u petak.

U petak 10. srpnja zastupnici će odati počast žrtvama Srebrenice, obilježavajući 25. obljetnicu jednog od najgorih masakra u Europi od Drugog svjetskog rata. Visoki predstavnik za vanjsku politiku EU-a Josep Borrell i predstavnici klubova zastupnika Europskog parlamenta prisjetit će se više od sedam tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka koje su u srpnju 1995. ubile oružane snage bosanskih Srba. Masakr se dogodio u dijelu Bosne i Hercegovine koji su tijekom rata početkom devedesetih godina prošloga stoljeća Ujedinjeni narodi bili proglasili sigurnim područjem

Nizozemski je sud 2014. utvrdio da je Nizozemska odgovorna za smrt 350 osoba koje su potražile sklonište u tamošnjoj bazi UN-a, a koju su čuvali nizozemski pripadnici mirovnih snaga. Slabo naoružani, nizozemski vojnici predali su te osobe srpskim snagama nakon što su one zauzele bazu UN-a.