Europski parlament je 2020. osnovao Poseban odbor za borbu protiv raka o čijem će završnom izvješću zastupnici raspravljati i glasati idući tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Iako Europa predstavlja manje od deset posto globalnog stanovništva, ima čak 25 posto ukupnog broja oboljelih od raka u svijetu, što je alarmantna činjenica.

Tijekom 2020. rak je dijagnosticiran u 2,7 milijuna pacijenata u Europskoj uniji, a bitku s rakom izgubilo je njih 1,3 milijuna, uključujući više od dvije tisuće mladih. Rak je drugi vodeći uzrok smrti, nakon kardiovaskularnih bolesti, i ne bude li pomaka, do 2035. broj oboljelih od raka u EU-u povećat će se za 24 posto i ta će bolest postati glavni uzrok smrti u Uniji.

Pandemija bolesti COVID-19, nažalost, utjecala je i na liječenje oboljelih od raka. Oko 100 milijuna pregleda pacijenata bilo je otkazano, a jedan od pet pacijenata nije na vrijeme mogao na operaciju ili kemoterapiju. Procjenjuje se da u Europi živi više od 12 milijuna osoba koje su preboljele rak, uključujući oko 300 tisuća onih koji su rak preboljeli u dječjoj dobi, te se smatra da se učinkovitim strategijama prevencije može spriječiti oboljenje od raka u približno 40 posto slučajeva. Razlike u broju izliječenih između država članica EU-a prelaze čak 25 posto. Stoga u sklopu borbe protiv rata Europska unija ulaže znatna sredstva i provodi različite aktivnosti. Pomaže suradnju i razmjenu informacija među članicama, donosi zakone koji se odnose na rizične faktore kao što su duhan te izloženost kancerogenim tvarima i pesticidima te provodi kampanje podizanja svijesti o raku. No potencijalno ima i dobrih vijesti. Prema preliminarnim rezultatima nekih istraživanja, mRNA tehnologija koja se primjenjuje u nekim od cjepiva protiv virusa COVID-19, mogla bi biti učinkovita u budućim lijekovima za rak.