Dogovor Europskog parlamenta (EP)  i Vijeće EU-a o povećanju smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na 1990. značajno će doprinijeti zaustavljanju klimatskih promjena te je njegovo postizanje od povijesne važnosti, istaknuli su u srijedu predstavnici EP-a

Dogovor postignut u noći s utorka na srijedu predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. do 2030., dok bi Europska unija trebala postati klimatski neutralna do 2050.

Riječ je o obvezujućoj regulativi, a dogovorom je potvrđena pozicija Europskog vijeća, koje je podržalo prijedlog Komisije o 55-postotnom smanjenju, dok je Europski parlament prvotno tražio smanjenje od 60 posto.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta, Jytte Guteland je na konferenciji za medije u srijedu kazala kako je riječ o “povijesnom danu”.

“Nakon duge noći pregovora, ponosna sam što sada napokon imamo zakon o klimi”, poručila je švedska socijaldemokratkinja.

“Iako bih, naravno, radije išla dalje (od dogovorenog), ovo je dobar posao koji se temelji na znanosti i koji će imati velike promjene za klimu”, dodala je.

Predsjednik Odbora za okoliš EP-a Pascal Canfin (Obnovimo Europu) kazao je kako će Europska unija “dramatično ubrzati” smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030.

Canfin je istaknuo da postoji “osnova za vrlo jasnu većinu” u Europskom parlamentu koja će potvrditi zakon o klimi. Tri najveća kluba zastupnika – Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati te grupa Obnovimo Europu – podržavaju zakon o klimi, dok ostale skupine o tome još moraju raspraviti, kazao je Canfin.

Dogovoreno je i da će Komisija predložiti cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2040., najmanje šest mjeseci nakon prvog globalnog izvješća (global stocktake) o Pariškom sporazumu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je “oduševljena” zbog postignutog dogovora o “ključnom element Europskog zelenog plana”.

“Naše političko opredjeljenje da postanemo prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. sada je također zakonska obveza”, poručila je Von der Leyen.

Sukladno prijedlogu Europskog parlamenta, neovisni odbor od 15 znanstvenika, koji će biti imenovani na četiri godine, pratit će ispunjavanje zadanih ciljeva.

Odbor će također pratiti ispunjava li Europska unija obveze preuzete potpisivanje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Europska komisija iznijela je u prosincu 2019. Europski zeleni plan, kojim se gospodarstvo Unije treba učiniti klimatski i ekološki održivim i do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu.

Zakon o klimi, koji je u ožujku 2020. predložila Europska komisija, još trebaju formalno potvrditi Vijeće i Europski parlament.

Novi europski zakon o klimi preobrazit će sve sektore, od prometa do teške industrije, i zahtijevat će stotine milijardi eura ulaganja svake godine.