Danas počinje konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta, koja će biti trenutak istine za Ursulu von der Leyen.

Novoizabrani zastupnici Europskog parlamenta okupit će se od utorka do petka u Strasbourgu na svojoj prvoj plenarnoj sjednici.

Sjednica počinje u utorak u 10 sati, a prva zadaća nakon konstituiranja bit će izbor predsjednika Europskog parlamenta. Očekuje se da će na tu dužnost biti ponovno izabrana malteška zastupnica Roberta Metsola iz Europske pučke stranke na mandat od dvije i pol godine. U drugoj polovici mandata ovoga saziva Parlamenta, od početka 2027. na dužnost predsjednika trebao bi doći netko iz redova socijalista. Glasanje je tajno, a kandidat za predsjednika mora dobiti natpolovičnu većinu zastupnika.

Nakon što izaberu predsjednika, zastupnici će u utorak i srijedu birati 14 potpredsjednika i pet kvestora, koji su nadležni za administrativna pitanja.

Glasanja o sastavu parlamentarnih odbora

U srijedu će zastupnici glasati o brojčanom sastavu parlamentarnih odbora i pododbora i kao međuparlamentarnih izaslanstava. Koji će odbori pripasti kojim zastupničkim klubovima bit će odlučeno u petak. Konstituirajući sastanci odbora i izbor njihovih predsjednika i potpredsjednika predviđen je u predzadnjem srpanjskom tjednu od 21. do 25.

Centristički zastupnički klubovi razgovaraju o uspostavi ‘sanitarnog kordona’ oko dvije novouspostavljene političke skupine krajnje desnice, Domoljuba za Europu i Europe suverenih nacija.

To znači da bi Domoljubi, gdje glavnu ulogu igraju Marine Le Pen iz francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje i Viktor Orban, mađarski premijer i vođa stranke Fidesz, te Suverenisti, kluba u kojem polovicu zastupnika čini Alternativa za Njemačku (AfD), mogli biti isključeni iz raspodjele vodećih uloga u parlamentarnim odborima u sljedećih pet godina.

FOTELJE SU PODIJELJENE Meloni i Orban protiv von der Leyen, Coste i Kallas

Četvrtak – dan istine za Ursulu von der Leyen

U četvrtak je dan istine za Ursulu von der Leyen, koja mora dobiti najmanje 361 zastupnički glas da bi po drugi put bila izabrana za predsjednicu Komisije.

Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu, krajem lipnja dobila je potporu Europskog vijeća, i sada joj preostaje završni korak, dobiti natpolovičnu većinu zastupnika, za što ima vrlo velike izglede, ali iznenađenja nisu isključena.

Tri centrističke stranačke grupacije u Europskom parlamentu koje čine neformalnu koaliciju imaju komotnu većinu, 401 zastupnika, ali problem je u tome što svi zastupnici ne glasaju onako kako glasa većina u zastupničkim klubovima. Obično je takvih 10 do 15 posto i ako bi se tako i sada dogodilo, von der Leyen ne bi imala većinu bez potpore ostalih zastupničkih klubova. Eventualni gubitak glasova u svojim redovima mogla bi nadoknaditi glasovima pojedinih zastupnika Zelenih, čiji klub broj 53 zastupnika ili glasovima tvrde desnice Europskih konzervativca i reformista (ECR), kojih je 78. No, njihova potpora nije besplatna pa će von der Leyen morati jako pažljivo balansirati što će kome obećati. Ako se približi previše Zelenima, mogla bi izgubiti veći dio glasova iz redova svoje Europske pučke stranke, a ako prihvati neke od zahtjeva ECR-a, mogla bi izgubiti potporu socijalista i liberala.

Prije glasanja, von der Leyen će se u 9 sati obratiti zastupnicima i predstaviti svoj program za sljedećih pet godina. Nakon toga predviđena je rasprava, tajno glasanje počinje u 13 sat, a rezultati se mogu očekivati oko 14.45 sati.

Novi sastav Komisije

Dobije li von der Leyen potrebnu većinu, moći će započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.

Ako pak predložena kandidatkinja ne dobije većinsku potporu Europskog parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata. U tom slučaju nastala bi prilično kaotična situacija, samit bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u Parlamentu, javlja HRT.