Sigurnost proizvoda, uloga opskrbnog lanca i nutricionizam bile su glavne teme godišnje skupštine europskih mesoprerađivača u Dubrovniku.

Riječ je o jubilarnoj 60. godišnjoj skupštini organizacije CLITRAVI (The Liaison Centre for the Meat Processing Industry in the European Union) koja okuplja više od 13 000 pojedinačnih kompanija s više od 350 000 zaposlenih, a ove godine domaćin skupštine bio je PIK Vrbovec, vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji, ujedno i član CLITRAVI-a.

Prenosimo i ostatak priopćenja za medije: 

“Na skupštini se raspravljalo o smjernicama za razvoj mesoprerađivačke industrije, a okupljenima se obratio i povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Vytenis Andriukaitis, te tom prilikom izjavio: „Zadovoljstvo mi je sudjelovati na 60. godišnjoj skupštini organizacije CLITRAVI i uključiti se u raspravu o ključnim, zajedničkim interesima kao što su dobrobit i zdravlje životinja, antimikrobna rezistencija i označavanje proizvoda, a upravo sektor proizvodnje mesa i mesnih prerađevina ima značajnu ulogu u spomenutim područjima.“

Goran Bižić, izvršni direktor PIK Vrbovca, osvrnuo se na važnost skupštine: „Drago nam je da je PIK Vrbovec bio domaćin jubilarne 60. godišnje skupštine na kojoj se raspravljalo o ulozi i razvoju europskih mesoprerađivača, upravo u godini kada i PIK obilježava 80 godina postojanja kompanije. Kao vodeća mesna industrija u regiji i druga najveća prehrambena kompanija u Hrvatskoj imamo važnu ulogu, ali i odgovornost u poticanju i provođenju održivih praksa. Suradnja među zemljama članicama i predstavnicima mesoprerađivača ključna je za razvoj industrije na razini Europske unije, ali i za jačanje uloge europskih mesoprerađivača na drugim tržištima.“

Organizacija CLITRAVI osnovana je 1958. godine, a u nju su uključeni predstavnici 23 zemlje. Svake godine domaćin je jedna od članica, ove godine čast je pripala PIK Vrbovcu uz pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore.

„Sektor proizvodnje mesa i mesnih prerađevina jedan je od najznačajnijih sektora hrvatske prehrambeno-prerađivačke industrije. U njemu se generira oko četvrtina dodane vrijednosti u ukupnoj proizvodnji prehrambenih proizvoda, a isto se odnosi i na broj zaposlenih. Povećanje konkurentnosti i izvoza hrvatske mesoprerađivačke industrije, vidim, prije svega kroz inovacije, nove proizvode koji su u skladu s potrošačkim trendovima i povećanje proizvodnih kapaciteta.“, istaknula je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore te nastavila: „S obzirom na potencijal u stočarskoj proizvodnji koji nije dovoljno iskorišten, a s druge strane tradiciju i iskustvo u preradi, uključujući i veliki broj autohtonih brandova koje smo zaštitili, Hrvatska mesna industrija ima velike šanse promijeniti trendove i poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu. Prepoznatljivost domaćih i autohtonih brandova mesnih proizvoda ogleda se i na EU razini – imamo 9 zaštićenih proizvoda oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, a 1 proizvod je u postupku zaštite.“

Među ostalim, na skupštini se raspravljalo o aktivnostima Europske komisije vezanim uz mesoprerađivačku industriju te budućnosti proizvodnje mesa u Europi. Posebna pažnja posvećena je deklaracijama i načinu označavanja proizvoda, suzbijanju nepoštene trgovinske prakse, važnosti očuvanja lanca opskrbe i ulozi mesa u uravnoteženoj prehrani ljudi. Također, razgovaralo se o očuvanju zdravlja životinja i zaštiti njihove dobrobiti. Kada je riječ o mesoprerađivačkoj industriji u Hrvatskoj zastupljena je bila tema o važnosti mesne industrije za razvoj nacionalne ekonomije, a ujedno se govorilo o poticajima za domaću proizvodnju te sigurnosti mesa i mesnih proizvoda na lokalnoj razini.

Žaklina Jurišić, Vytenis Andriukaitis i Goran Bižić