Ako je suditi po novoj analizi portala Politico, hrvatska mjesta u Europskom parlamentu popunit će zastupnici iz pet stranaka.

Riječ je o HDZ-u, koji djeluje unutar Europske pučke stranke (EPP), zatim o SDP-u, koji je dio grupacije Socijalisti i demokrati (S&D), kao i o Možemo (djeluje u sklopu Europske zelene stranke), te iz Mosta i Domovinskog pokreta.

Tko će predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu i Strasbourgu?

Konkretno, HDZ bi po analizi Politica, na europskim izborima u nedjelju trebao osvojiti pet eurozastupničkih mandata, SDP četiri, a Možemo, Most i DP po jednog.

Hrvatska, podsjetimo, u Europski parlament bira 12 zastupnika od njih ukupno 720, koliko ih se bira na području cijele Europske unije.

Projekcije koje je radio Politico , a koje se baziraju na istraživanjima javnoga mnijenja, pokazuju da će s liste HDZ-a u Europski parlament najvjerojatnije biti izabrani aktualni premijer Andrej Plenković, zatim sadašnja potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, kao i bivši šef diplomacije Davor Ivo Stier, Karlo Ressler i Nikolina Brnjac.

S liste SDP-a, pak, čini se da je izgledan ulazak u Europski parlament sadašnjih eurozastupnica Biljane Borzan i Romane Jerković, kao i njihovog kolege Predraga Freda Matića. Pojačanje bi im trebao biti gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj.

Tko bi iz Hrvatske mogao u Europski parlament?, FOTO: Politico

Ostale hrvatske stranke koje imaju šanse ući u Europski parlament, u Bruxelles i Strasbourg će najvjerojatnije poslati po jednog kandidata. Riječ je, prognozira Politico, o Gordanu Bosancu iz Možemo, zatim o predsjedniku Mosta Boži Petrovu te o šefu DP-a Ivanu Penavi.

U Europski parlament bi mogli ući i oni na koje se ‘ne računa’

Naravno, kod ovakvih prognoza uvijek valja biti na oprezu. Naime, to što će netko biti izabran na listi ne znači da će automatski i otići u Europski parlament, budući da izabrani zastupnik svoje mjesto u Bruxellesu i Strasbourgu može prepustiti nekom drugom s liste.

Isto tako, na europskim je izborima posebno izraženo preferencijalno glasanje. To znači da u eurozastupničke klupe može zasjesti i netko tko je na izbornoj listi u sredini ili pri dnu, ako birači te stranke na listiću zaokruže njegovo ili njezino ime.

Važno je reći i da objavljene ankete pokazuju da dio lista “pleše“ oko praga od pet posto. To znači da bi u konačnici i neke od njih mogle poslati u eurozastupničke klupe jednog zastupnika, što bi, s druge strane, štetilo listama kojima je prolazak u Europski parlament siguran.

Most na granici

Prema novom istraživanju Startmetra, kojeg je objavio nacional.hr, u Europski bi parlament iz Hrvatske trebali ući zastupnici iz šest stranaka.

Riječ je o HDZ-u, SDP-u, Možemo i DP-u, čiji ulazak prognozira i Politico, ali i o antiglobalističkoj stranci Pravo i pravda koju vodi Mislav Kolakušić, te o IDS-u i liberalima, koji su uronjeni u europsku grupaciju Renew.

S druge strane, istraživanje Startmetra pokazuje daje Most i dalje na samoj granici ulaska u Europski parlament. Drugim riječima, predstavnik Mosta može i ne mora ući u parlament EU, ovisno o broju glasova koje je Most dobio na izborima, ali i o broju glasova drugih stranaka i lista.

“I dok je više manje sigurno kako će ponajprije HDZ (5) i SDP (3) osvojiti pregršt mandata, a Možemo jedan, velika će se bitka voditi za preostala tri mandata. Tri liste su kandidati, a za sada tek milimetar od Bruxellesa dijeli i Božu Petrova iz Mosta. Trenutno je u nešto nepovoljnijoj situaciji od Domovinskog pokreta (Ivan Penava), Prava i pravde (Mislav Kolakušić) te bloka IDS/Liberali (Valter Flego). Netko će iz ove četvorke na kraju ‘izvisiti’, no sasvim je sigurno kako će u EU Parlament iz Hrvatske ući najviše šest lista, a lako se može dogoditi da se brojka zaustavi i na samo četiri”, poručili su iz Startmetra.

Ni Hrvatska nije imuna na rast desnice i populizma

Tko će na kraju Hrvatsku u narednih pet godina predstavljati u zakonodavnom tijelu EU, znat ćemo nakon što se u nedjelju navečer zatvore birališta.

Ipak, već sada je jasno da ni Hrvatska nije imuna na europski trend jačanja desnice i populizma, premda taj trend ovdje nije tako izražen kao u nekim drugim članicama Unije.

Vidi se to i po rastu popularnosti “nesistemskih“ stranaka koje ugrožavaju pozicije mainstream igrača, do sada dominantnih u političkom životu zemlje. To je do izražaja došlo i na izborima za Sabor održanima 17. travnja.

Inače, na posljednjim izborima za Europski parlament, održanima 2019. godine, HDZ je osvojio četiri mandata (Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko), SDP također četiri (Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković), dok je IDS dao jednog eurozastupnika (Valter Flego).

Iz redova Prava i pravde Hrvatsku su u Bruxellesu i Strasbourgu predstavljali Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, dok je Hrvatske suvereniste predstavljao Ladislav Ilčić.

EUROPSKI IZBORI Stigla nova projekcija: Evo tko ide u EU parlament

No, ako se očekivanja o tome tko bi mogao ući u Europski parlament na ovogodišnjim izborima usporede s rezultatima izbora iz 2019., čini se da zaokret Hrvatske udesno i prema populizmu ipak ne bi trebao biti toliko izražen kao u nizu drugih članica EU.