Građani Europske unije žele humanije ponašanje prema ilegalnim migrantima koji dolaze na granice bloka i u subotu su iz Europskog parlamenta pozvali političare da doista pomognu ljudima u zemljama iz kojih dolaze kako bi se smanjio njihov priljev.

Plenarna sjednica počela je u subotu u Strasbourgu na kojoj 80 građana predstavlja zaključke rasprava koje je vodilo 800 nasumice odabranih građana u rujnu i listopadu o raznim temama.

“Građani su zabrinuti zbog ilegalnih migracija pa smo se time više bavili u našoj radnoj skupini, a ne toliko radnim migracijama između zemalja članica”, rekla je u javnom obraćanju hrvatska umirovljenica Dajana Milinković.

Migracije destigmatizirati, ljudska prava poštovati

Govorila je u ime 200 europskih građana koji su se bavili temom migracija i EU-om u svijetu, a u toj skupini je još jedan hrvatski građanin, umirovljenik Dragan Volarević iz Zadra, koji u subotu također u EP-u predstavlja zaključak te radne skupine građana.

“Trebalo bi utjecati na pravne uzroke migracija. Da se pronađu načini i sredstva da ljudi ostanu u zemljama iz kojih potječu. Da im se pomogne financijski ili na bilo koji drugi način”, dodala je Milinković.

Zauzela se za legalne migracije.

“Bit će manje ilegalne migracije ako uspostavimo dobre programe legalne migracije. To je nedostatak EU-a prema zemljama ‘trećeg svijeta'”, rekla je.

Građani diljem EU-a osjećaju da nemaju utjecaja na donošenje odluka, zbog čega raste euroskepticizam, pa su tri stožerne institucije – Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament – pokrenuli seriju rasprava pod nazivom Konferencija o budućnosti Europe.

“Građani su tražili da budu uključeniji, a ne samo da ih se poziva svakih pet godina na izbore, pa je ovo naš odgovor na njihovu želju”, rekla je u subotu povjerenica Europske komisije za demokracija i demografiju Dubravka Šuica.

Nasumce odabrani građani koji su u listopadu bili pozvani da raspravljaju o migracijama i EU u svijetu poručili su političarima da ne žele nasilje nad migrantima, poput onog snimljenog na granici s Hrvatskom.

“Potrebno je poštivati ljudska prava u postupanju prema migrantima. I oni su ljudi i trebamo ih poštivati”, rekla je Milinković koja živi u Umagu.

Njezin govor u Europskom parlamentu je popraćen glasnim pljeskom.

Ovaj mjesec svijet su obišle snimke zamaskiranih hrvatskih policajaca dok pendrecima tuku migrante koji su kroz šumu htjeli ući iz BiH u Hrvatsku.

Hrvatska vlada, u želji za uvođenjem zemlje u europsku zonu slobodnog kretanja Schengen, nastoji uvjeriti Europsku komisiju da je sposobna čuvati zajedničku granicu. Mjesecima pristižu slična medijska izvješća o brutalnom postupanju hrvatske policije.

Vlade Grčke i Rumunjske su također bile kritizirane prethodnih mjeseci zbog ponašanja njihovih policija prema migrantima.

“Migracije treba destigmatizirati. Potrebno ih je prihvatiti kao našu svakodnevnu činjenicu”, rekla je Milinković. “Dobrovoljni, legalni migranti, su potrebni europskim zemljama. Zato im je potrebno omogućiti bolje obrazovanje u zemljama iz kojih dolaze”, izjavila je u sklopu zaključka radne skupine građana.

Program stipendija za izbjeglice bez sudjelovanja Hrvatske 

Dužnosnici ministarstava vanjskih poslova iz 42 zemlje članice Unije za Mediteran sastali su se u četvrtak u Barceloni gdje su razgovarali o uključivanju izbjeglica u obrazovni sustav zemalja primateljica.

U središtu razgovora je bio projekt u sklopu kojeg će 300 uglavnom sirijskih izbjeglica dobiti stipendije za pohađanje fakulteta.

U tom projektu koji će trajati tri godine zasad sudjeluje 10 od 42 zemlje članice Unije za Mediteran, ali ne i Hrvatska. Glasnogovornica Unije za Mediteran je rekla kako je cilj uključiti što više zemalja i produžiti projekt na duže vremensko razdoblje.

Osoba iz hrvatske vlade je, međutim, rekla Hini: “To je to od projekta. Tko je odlučio sudjelovati sudjeluje”.

U projektu trenutno sudjeluju Poljska, Italija, Španjolska, Francuska, Portugal, Turska, Egipat, Libanon, Jordan i Maroko. Inicijativu je pokrenuo Portugal gdje su izbjeglice koje se ondje nalaze već počele pohađati visokoobrazovne institucije.

Novac za obrazovanje izbjeglica skupljao bi se putem klasičnih donacija iz zaklada, solidarnim oporezivanjem akademske zajednice i ulaganjima fondova rizičnog kapitala u talentirane studente.