Rusija bi trebala “ispraviti kršenja i nepravilnosti” koje su prijavili promatrači Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju u Europi (OESS), rekao je glasnogovornik šefice europske diplomacije Federice Mogherini.

“Očekujemo da Rusija ispravi kršenja i nepravilnosti koje je uočio OESS, jer se radi o kršenju obveza Rusije prema OESS-u i ostalih međunarodnih obveza”, rekao je glasnogovornik.

Dodao je da EU također ne priznaje Krim kao dio Rusije, “pa prema tome ne priznaje ni održavanje izbora na krimskom poluotoku”.

Promatrači OESS-a  objavili su u ponedjeljak da je ruskim predsjedničkim izborima koji su, općenito gledajući bili korektni, “nedostajalo istinske konkurencije”.

Ograničavanje temeljnih sloboda i prijava kandidata ograničili su prostor za politički angažman zbog čega nije bilo istinske konkurencije.

“Izbor bez istinske konkurencije ne predstavlja stvaran izbor”, rekao je na konferenciji za novinare voditelj OESS-ova Odjela za demokratske institucije i ljudska prava, Michael Georg Link.

“Izbori su održani u pretjerano kontroliranom zakonskom i političkom ozračju”, a domaći mediji izbore su pokrili pretjerano revnosno izvještavajući u korist aktualnog predsjednika, kazao je Link.

Birači su bili izloženi pretjeranom pritisku da se odazovu izborima, a sve radi ostvarenja velike izlaznosti, smatra Link.

Središnje izborno povjerenstvo je nakon prebrojane polovice glasačkih listića izvijestilo da je ruski predsjednik Vladimir Putin osvojio 75 posto glasova.

Na drugom je mjestu s 13,4 posto kandidat komunista Pavel Grudinjin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim koji je dobio 6,3 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,4 posto.

Putin je pred više stotina pristaša ocijenio da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

“U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda”, rekao je.  Dodao je da je “važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh”.

Putinu (65), je ovo drugi uzastopni šestogodišnji mandat i po ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat bi morao preskočiti, što znači da bi se mogao kandidirati ponovno 2030.

Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjena u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.