Članstvo u Europskoj uniji moglo bi biti od iznimnog značaja za Hrvatsku i Zagreb kako bi se sanirala šteta nakon velikog potresa koji je u nedjelju ujutro pogodio glavni hrvatski grad. Iako je još rano govoriti o tome kolika će točno sredstva biti stavljena Zagrebu na raspolaganje iz europskih fondova, sigurno je da će određena financijska pomoć biti dostupna. Naime, u sklopu fondova Europske unije postoji nekoliko posebnih fondova koji se aktiviraju u slučaju elementarnih nepogoda i izvanrednih situacija.

Već u nedjelju su iz Bruxellesa stigle najave da će biti aktiviran Mehanizam civilne zaštite EU-a, što se na hrvatski zahtjev i dogodilo u ponedjeljak. Iako ta pomoć nije financijske prirode, Zagrebu će u prvim danima nakon potresa sigurno dobro doći šatori, kreveti, madraci, grijalice i vreće za spavanje koji će vrlo brzo stići iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije. Osim toga, Hrvatskoj je na raspolaganju i satelitski program EU-a Copernicus, koji pruža informacijske usluge prikupljene na temelju promatranja Zemlje satelitima te pomaže u izradi karata pogođena područja. Među uslugama koje Copernicus pruža su i usluge upravljanja kriznim situacijama (Copernicus EMS). Ta usluga svim akterima koji su uključeni u upravljanje prirodnim katastrofama, nesrećama koje izazove čovjek i humanitarnim krizama, pruža pravodobne i precizne geoprostorne informacije dobivene satelitskim daljinskim istraživanjima i upotpunjene dostupnim „in situ“ podacima ili podacima iz otvorenih izvora.

Da Europska unija pruži i dodatnu financijsku pomoć Zagrebu i Hrvatskoj zatražit će i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, u kojem će se u četvrtak državama odobriti pomoć od 37 milijardi eura za saniranje posljedica koronavirusa. Od tih 37 milijardi, po posljednjim informacijama, Hrvatska će vjerojatno dobiti oko 175 milijuna eura. Riječ je o sredstvima iz strukturnih fondova Europske unije, dok će se zdravstvenom sustavu dodatno pomoći iz Fonda solidarnosti.