Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila da će u ožujku 2022. godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.

ECB će tako u prvom tromjesečju 2022. dodatno smanjiti kupnju obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa PEPP ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura i potpuno ga ugasiti u ožujku.

U drugom će pak tromjesečju udvostručiti kupnju obveznica iz standardnog programa koji su oformili kako bi poduprli gospodarstvo i potaknuli inflaciju nakon dužničke krize u eurozoni.

Tako će u razdoblju od travnja do lipnja kupovati obveznice u vrijednosti 40 milijardi eura, a u razdoblju od srpnja do rujna smanjit će vrijednost kupovina na 30 milijardi eura. Od listopada kupovat će obveznice za 20 milijardi eura, ne navodeći kada bi mogla ugasiti program.

“Moramo sačuvati fleksibilnost i mogućnost izbora u vođenju monetarne politike”, naglasila je na konferenciji za novinare predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

“Širenje novih varijanti koronavirusa stvara neizvjesnost”, dodala je Lagarde.

ECB je danas zadržao negativnu kamatnu stopu na depozite, od minus 0,5 posto, i ključnu kamatnu stopu od nula posto, ponovivši da će ostati na toj razini sve dok inflacija ne dosegne dva posto “znatno” prije kraja 2023. godine, i ne zadrži se na toj razini.

“To bi moglo uključivati i prijelazni period u kojem bi inflacija bila umjereno iznad ciljane razine”, ponovili su iz ECB-a, u skladu s napomenama sa sjednice na kraju listopada.

Skok inflacije

ECB je tako podesio instrumente potpore gospodarstvu u zoni primjene zajedničke europske valute, a posao mu uvelike otežava snažna inflacija, potaknuta poskupljenjem energenata i hrane, ali i problemima u nabavnim lancima.

Banka je danas gotovo udvostručila prognozu inflacije u idućoj godini, s 1,7 posto prognoziranih u rujnu na 3,2 posto.

Podigli su i procjenu temeljne inflacije u 2022., koja isključuje utjecaj promjenjivih cijena hrane i energije a važan im je pokazatelj pri kreiranju monetarne politike, za pola postotnog boda, na 1,9 posto.

Procjena ovogodišnje inflacije podignuta je s 2,2 na 2,6 posto. U 2023. sada očekuju stopu inflacije od 1,8 posto, veću za 0,3 postotna boda no što su bili očekivali u rujnu, a istu stopu rasta cijena predviđaju i u 2024. godini.

U sklopu novih makrogospodarskih projekcija ECB je snizio prognozu rasta gospodarstva eurozone u 2022. godini za 0,4 postotna boda, na 4,2 posto. U ovoj godini očekuje rast aktivnosti za 5,1 posto, više-manje u skladu s rujanskom procjenom.

Znatnije su pak podigli procjenu rasta u 2023., s 2,1 na 2,9 posto. U 2024. aktivnosti bi po njihovoj procjeni trebale porasti 1,6 posto.