Europska središnja banka (ESB) predviđa se da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka te se odlučila na povećanje kamatnih stopa.

“Upravno vijeće odlučno je u poduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %, stoga je danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Zbog povećane neizvjesnosti iznimno je važan pristup zasnovan na podatcima koji Upravno vijeće primjenjuje u donošenju odluka o ključnim kamatnim stopama i u skladu s kojim te odluke ovise o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i djelotvornosti transmisije monetarne politike”, priopćili su iz ESB-a.

Navode da pomno prate trenutačne tržišne napetosti i spremni su poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvali stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju.

“Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, ESB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike”, navode.

“Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a dovršene su početkom ožujka prije pojave novih napetosti na financijskim tržištima. Stoga iz tih napetosti proizlazi dodatna neizvjesnost u vezi s procjenama inflacije i rasta u osnovnom scenariju. Prije najnovijeg razvoja događaja kretanje ukupne inflacije u osnovnom scenariju već je revidirano naniže, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Stručnjaci ESB‑a sada predviđaju da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 % u 2023., 2,9 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Temeljni cjenovni pritisci istodobno su i dalje snažni. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači i stručnjaci ESB‑a očekuju da će u 2023. u prosjeku iznositi 4,6 %, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca. Predviđa se da će se potom smanjiti na 2,5 % u 2024. te na 2,2 % u 2025. kako budu slabjeli pritisci na rast proizišli iz prošlih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja gospodarstva te kako se bude povećavao nepovoljan utjecaj pooštravanja monetarne politike na potražnju”, priopćili su.

Osnovne projekcije rasta za 2023. revidirane su naviše na prosječnu stopu od 1,0 % zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okružju. Stručnjaci ESB‑a očekuju da će se rast potom nastaviti povećavati, i to do stope od 1,6 % u 2024. i 2025., čemu će pridonijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. No povećanje stope rasta u 2024. i 2025. slabije je nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca zbog pooštravanja monetarne politike.

Ključne kamatne stope ESB‑a

Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 3,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 % a kamatna stopa na novčani depozit 3,00 %. Povećanja će stupiti na snagu 22. ožujka 2023.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi.

Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

“Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a”, navode.

Operacije refinanciranja

Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja stajalištu monetarne politike.

“Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. ESB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena”, zaključuju u Europskoj središnjoj banci, prenosi N1 .