Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak podigla kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo. 

Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 2. kolovoza iznositi 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto.

Za prekonoćne kredite komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,5 posto.

Od srpnja prošle godine kamatne stope podignute su za 4,25 postotnih bodova.

Inflacija popušta, ali će ostati previše visoka kroz predugo razdoblje, ponovili su u ECB-u u obrazloženju kontinuiranog zaoštravanja monetarne politike.

Domaći cjenovni pritisci, uključujući rast plaća i kontinuirano visoke profitne marže kompanija igraju sve važniju ulogu u poticanju rasta cijena dok vanjski izvori slabe, ističu.

Restriktivne kamate

Temeljna inflacija još je uvijek previsoka, naglašavaju, dodajući ipak da su uvjeti financiranja postroženi i da sve više koče potražnju, “što je važan faktor u spuštanju inflacije na ciljanu razinu” od oko dva posto u iduće tri godine.

Poručuju i da će na idućim sjednicama voditi računa o tome da kamatne stope “budu na dovoljno restriktivnoj razini sve dok bude potrebno” kako bi taj cilj bio ostvaren.

U lipnju ECB je u makroekonomskim prognozama osjetno podigao procjene temeljne inflacije koja isključuje cijene i energije, na 5,1 posto u ovoj godini i na tri posto u 2024.

Neznatno su podigli i procjene ukupne inflacije, na 5,4 posto u ovoj i na tri posto u idućoj godini, uz obrazloženje da rast cijena i dalje potiče poskupljenje energije u prethodnom razdoblju i oslobađanje potražnje suspregnute u pandemiji, posebno u sektoru usluga.

Zakočena potrošnja

Kratkoročni izgledi za gospodarstvo eurozone pogoršani su, najvećim dijelom zbog slabije domaće potražnje, rekla je na konferenciji za novinare nakon sjednice upravnog vijeća predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

Inflacija i slabija ponuda financiranja koče potrošnju, što u prvom redu utječe na industriju, dok je uslužni sektor otporniji, iako aktivnost usporava, dodaje Lagarde.

Vlade bi na popuštanje energetske krize trebale po njezinim riječima reagirati “trenutnim i koordiniranim” ukidanjem mjere potpore kompanijama i građanima.

“To je ključno da bi se spriječilo jačanje inflatornih pritisaka u srednjoročnoj perspektivi, koje bi u protivnom iziskivalo snažniji odgovor monetarne politike”, dodala je.

U lipnju ECB je procijenio da će gospodarstvo eurozone u ovoj godini porasti za 0,9 posto. U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,5 posto.