Direktorica Europske središnje banke Christine Lagard i njezini pomoćnici pod pritiskom obuzdavanja inflacije. Tržišta su nervozna, a inflaciju još treba ukrotiti. Zajedno, te dvije stvari stavljaju Europsku središnju banku u pravi škripac.

Gaseči jednu vatru, mogli bi izazvati rasplamsavanje druge. Europska središnja banka (ECB) može nastaviti podizati kamatne stope kako bi pokušala staviti inflaciju pod kontrolu, ali to može izazvati poticanje napetosti na financijskom tržištu. Suprotno tome, bankama može dati malo prostora za disanje usporavanjem povećanja stopa, ali to nosi opasnost od produljenja ekonomskih problema u regiji.

Službeno mišljenje Frankfurta je da može učiniti oboje bez ozbiljnih posljedica. Mnogi ekonomisti u eurozoni ne vjeruju u to. To je dilema koja dijeli donositelje odluka u ECB-u, a čak i javno razlike u mišljenjima zbog toga izbijaju na površinu.

Zašto ECB podiže stope?

Ideja je da povećanje kamatnih stopa smanjuje inflaciju, jer smanjuje vjerojatnost da će se potrošači i poduzeća zaduživati, što rezultira smanjenom potrošnjom.

Kako je inflacija počela rasti od prošlog ljeta, ECB je podigao kamatne stope rekordnom brzinom. Otišle su s -0,5 na 3 posto, jer je godišnja stopa rasta cijena porasla na rekordnih 10,6 posto u eurozoni u listopadu. Banka pokušava zadržati inflaciju na 2 posto, tako da je trenutno daleko od cilja.

Kako je to pridonijelo krizi?

Neugodna nuspojava je da s povećanjem troškova zaduživanja (zbog viših kamata) vrijednost obveznica koje banke drže obično pada. To ulagačima stvaranervozu. Nakon kolapsa zajmodavaca kao što su Silicon Valley Bank i Credit Suisse u ožujku, iako se činilo da njihovi problemi nisu povezani, upravo je to potaknulo zabrinutost da možda nisu jedine institucije s problemima i potaknulo strahove od širenja zaraze diljem svijeta. Ali Lagarde je nastavila bez obzira na to

ECB je ostao ravnodušan pred nadolazećim bankovnim problemima: u ožujku je ostvario prethodno najavljeno povećanje kamatne stope od 0,5 postotnih bodova, manje od tjedan dana nakon što je SVB propao i u vrijeme kada je švicarski bankarski div Credit Suisse posustajao. Nakon te odluke, predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasila je da ne vidi kompromis između osiguravanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti. Zapravo, rekla je da bi Banka mogla nastaviti podizati stope dok rješava bankovne probleme drugim alatima.

Slučaj protiv Lagarde

Mnogi se ekonomisti ne slažu s Lagarde da se bitka za stabilnost cijena može nastaviti bez rizika za financijsku stabilnost.

Takva tvrdnja “trebala bi biti izjava za kraj karijere”, rekao je Stefan Gerlach, glavni ekonomist EFG banke u Zürichu i bivši zamjenik guvernera Središnje banke Irske. “Ovo je ponovno razmatranje ideje o ‘načelu razdvajanja’ iz 2008. To tada nije bila dobra ideja, a nije ni sada”, dodao je.

Slučaj za Lagarde

Nakon početnih strahova da bi se nevolje mogle proširiti eurozonom, živci ulagača su se smirili, a dionice banaka su se počele oporavljati. U isto vrijeme, novi podaci pokazali su da pritisci temeljne inflacije nastavljaju rasti, što sugerira da su Lagarde i njezini kolege bili u pravu što su ostali pri svome, barem za sada, piše POLITICO.

Ako je to slučaj, povećanje kamatne stope u ožujku, ono što je ekonomist Commerzbank Jörg Krämer opisao kao “nužno” ulaganje u kredibilitet središnje banke, isplatilo bi se.