Prijedlog Europske komisije za reformu pravila o državnoj potrošnji star je samo nekoliko sati, no već je naišao na niz pritužbi. Za Njemačku je preblag, unatoč tome što je dobila neke ustupke. Vlade na jugu EU-a žale se da je prestrog. Drugi misle da se previše slušalo Berlin S druge strane, Komisija smatra da je dobro uravnotežen. Ono što je jasno je da će biti jako teško postići sporazum između svih 27 zemalja EU-a prije nego što Europljani izađu na izbore za otprilike godinu dana.

“Kad bih vam rekao da očekujemo nešto jako lako i da će to biti poput šetnje, ne biste mi vjerovali, zar ne?” rekao je anonimni francuski dužnosnik.

Predložena reforma Pakta o stabilnosti i rastu ima za cilj dati zemljama EU-a više prostora za određivanje tempa kojim moraju smanjiti dug na ispod 60 posto svog BDP-a i zadržati godišnje deficite ispod 3 posto.

To čini zahtjevom smanjenja duga za pojedinu zemlju tijekom niza godina zamjenjujući strože, ali rijetko primjenjivano pravilo koje od svih zemalja s viškom duga zahtijeva da ga smanje za 5 posto godišnje.

“Potrebna su nam fiskalna pravila koja su prikladna za izazove ovog desetljeća. Nova pravila pomoći će u smanjenju visokih razina javnog duga na realan, postupan i održiv način”, rekla je u izjavi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Njemačka i niz drugih zemalja, u strahu da će članice EU prekinuti bilateralne dogovore s Bruxellesom, tražile su stroža univerzalna pravila. Kako bi ublažila te zabrinutosti, Komisija je u zadnji tren dodala zaštitne mjere: zemlje ne mogu trošiti više od očekivanog rasta BDP-a, proračunski rezovi ne mogu se poništiti, dugovi se moraju smanjiti unutar četverogodišnjeg razdoblja, a ako zemlje prekrše 3. posto godišnjeg praga deficita, moraju smanjiti rashode za 0,5 posto BDP-a godišnje.

“Rezultat je vrlo izjednačen. Mislim da su ove promjene za koje smo odlučili manje promjene u svojoj osnovi su koherentne i s izvornom namjerom reforme”, rekao je povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni za POLITICO.

Njemački utjecaj

Ipak, zbog ovih izmjena ostale su se članice žalile na utjecaj Njemačke na Komisiju, tvrdeći da su u suprotnosti sa suštinom reforme. Francuski ministar financija Bruno Le Maire opisao je prijedloge kao “korak u pravom smjeru”, ali je kritizirao neke točke, poput smanjenja obveze potrošnje za 0,5 posto BDP-a kao “suprotne duhu reforme”,

I Berlin je, čini se, nezadovoljan ustupcima koje je uspio iznuditi. “Njemačka želi jasna pravila, s numeričkim referencama i mjerilima”, rekao je ministar financija Christian Lindner. “Još uvijek imamo puno posla.” Njemačka vlada pozvala je na smanjenje omjera duga i BDP-a za 1 posto godišnje. Ali Komisija tvrdi da bi to zahtijevalo drakonske proračunske rezove, osuđujući zemlje na cikluse štednje i recesije.

“To bi dovelo do fiskalne prilagodbe koja bi bila toliko velika da bi zapravo bila kontraproduktivna”, rekao je dužnosnik EU-a, koji je želio ostati anoniman, jer će pregovori biti povjerljivi.

S Komisijom se slaže čak i Nizozemska, zemlja koja u gospodarskim pitanjima često stoji uz Njemačku. Podržava opću ideju zaštitnih mjera, “obvezno fiksno minimalno godišnje smanjenje duga za sve zemlje, ali to i u svim  ne izgleda dobro u svim okolnostima”napisala je nizozemskom parlamentu, ministrica financija Sigrid Kaag.

Dok su Lindnerove primjedbe uvodna salva i ne odražavaju u potpunosti gledište njemačke koalicije, to čini razgovore koji predstoje teškim.

“Ono što mi je bilo važno je da Njemačka uvijek bude uključena u ovu raspravu. Uvijek sam bio svjestan činjenice da oni imaju različite stavove, a to vrijedi i za druge države članice koje imaju drugačije stavove”, rekao je Gentiloni. “Relativno sam uvjeren da možemo premostiti razlike.”