Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, očekuje u nadolazećim mjesecima nastavak vremenskih nepogoda diljem Europe pa je zatražila od država članica da povećaju godišnji proračun Fonda solidarnosti s 1 milijarde eura na 2,5 milijardi eura, izjavila je europska povjerenica EU fondove Elisa Ferreira.

EU fond solidarnosti, iz kojeg je Hrvatska dobila 1,03 milijardi eura za nadoknadu štete nakon potresa 2020. i 2021., koristio se intenzivno zadnje dvije godine i za nadoknadu štete od poplava u Sloveniji i Italiji, od požara u Grčkoj te posljedica erupcije vulkana u Španjolskoj.

“Sadašnja razina novca u tom fondu nije više dovoljna. Iz njega je povučen gotovo sav novac, a s obzirom na učestale vremenske nepogode, kakve očekujemo i u nadolazećim mjesecima, više nemamo na raspolaganju dovoljno sredstava”, rekla je Ferreira tijekom Europskog tjedna regija i gradova, najveće konferencije posvećene EU fondovima.

“Zato smo zatražili od država da se taj fond poveća do iznosa od 2,5 milijarde eura”, dodala je.

EU fond solidarnosti ima godišnji proračun od oko 1 milijardu eura, a ukoliko ostanu neiskorištena sredstva ona se prelijevaju u iduću godinu. Novac za njega daju sve države članice.

Europska komisija u prosincu očekuje odgovor od Vijeća EU-a, tijela koje predstavlja zemlje članice, o zahtjevu za povećanjem proračuna.

EU fond solidarnosti uspostavljen je prije 20 godina, a dosad je iz njega zemljama otišlo 8,2 milijarde eura. Najviše novca, 3 milijarde eura, primila je Italija. Slijede Njemačka s dobivenih 1,6 milijardi, pa Hrvatska s nešto više od 1 milijardu eura. Na te tri zemlje otišlo je više od 50 posto dosad odobrenog novca.

“Ekstremni vremenski uvjeti i njihove posljedice u Europi u zadnjih pet godina ukazuju na hitnu potrebu za djelovanjem protiv klimatskih promjena, te uvođenja mjera zaštite od njih”, navedeno je u izvješću Europskog odbora regija i gradova, savjetodavnog tijela koje zastupa interese regija u Bruxellesu.

Ono je napomenulo da je lipanj ove godine bio najvrući mjesec od kada se provode mjerenja što je dovelo i do toplinskih valova i požara u južnoj Europi.

“Predviđa se da će povećanje globalne temperature imati razarajuće posljedice na turizam, koji je ključna gospodarska djelatnost u mnogim malim selima, gradovima i regijama Cipra, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske, Portugala i Malte”, izvijestio je prošli tjedan Europski odbor regija i gradova.