Sustavne mjere nadzora na europskim granicama donesene su kako bi se povećala sigurnost, ali predviđaju i načine kako ciljanim kontrolama spriječiti negativne posljedice i gužve na graničnim prijelazima, kazala je u razgovoru za ljubljanski list “Dnevnik” od srijede Violeta Bulc, povjerenica Europske komisije za promet, te pozvala slovensku i hrvatsku vladu da se dogovore oko režima prijelaza.

“Svjesni smo situacije na hrvatsko-slovenskoj granici, te utjecaja što ih sustavni pregledi imaju na građane i teretni promet”, kazala je Bulc, dodavši da je Komisija u kontaktu sa svim članicama EU-a kako bi se ti problemi riješili.

“Pozivamo članice da dobrom međusobnom suradnjom omoguće nesmetano provođenje novih mjera, a posebno hrvatska i slovenska tijela da traže rješenja u međusobnom dogovoru kako mjere kontrole ne bi izazivale nepotrebna kašnjenja i čekanja u kolonama na granici”, kazala je Bulc, dodavši da za takve slučajeve europska uredba o granicama predviđa i uvođenje ciljanih kontrola putnika.

“Nova pravila nadzora omogućavaju dovoljnu mjeru prilagodljivosti. Ona predviđaju i ciljane preglede u slučaju da sustavna kontrola ima nesrazmjerni utjecaj na protok prometa na granici, uz jasnu ocjenu da to neće smanjiti razinu sigurnosti”, kazala je Bulc.

“Naš je cilj da se poveća europska sigurnost i da prijelazi granice na svim granicama teku glatko, uklučujući i slovensko-hrvatsku granicu, a da pri tome ne  bude ugrožen turizam niti sigurnost.  Zato države članice EU-a te nove mjere moraju provoditi na djelotvoran način, te zajedničkim snagama iskoristiti prilagodljivost pravila koje smo dogovorili svi zajedno u EU-u. Komisija državama članicama u tom procesu aktivno pomaže”, dodala je Bulc.
Što se tiče mogućih zapleta ubuduće i gužvi koje bi nastale u vrijeme jakog prometa i turističkoj sezoni, Bulc je rekla da trenutačno stanje zahtiijeva strpljivost sve dok se ne nađu odgovarajuća rješenja koja će izbjeći bilo kakav utjecaj na dnevni promet na granicama, a da se omogući bolja sigurnost.

“Svi se slažemo da europski građani na granicama ne smiju predugo čeati, ali isto tako da treba smanjiti sigurnosne rizike”, kazala je europovjerenica, dodavši da su mjere s kojima su se svi u EU-u složili uvedene za bolje upravljanje granicama, odnosno da bi se mogli identificirati oni koji neprimijećeno žele doći u Europu s terorističkim namjerama ili otići na strana bojišta gdje bi se borili na strani terorista, pa čak i kad je riječ o državljanima članica EU-a.