Zastupnici u Europskom parlamnetu na ovotjednoj plenarnoj sjednici su usvojili paket mjera i ciljeva za povećanje energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije u EU-u do 2030. godine.

Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i upravljanje energetskom unijom dio su paketa Čista energija, koji je Komisija pokrenula u studenom 2016. godine. i koji je ključan za dovršenje energetske Unije.

Parlament je srijedu usvojio tri prijedloga o čistoj energiji (obnovljivi izvori, efikasnost i mehanizmi nadzora) nakon čega mogu početi pregovori s Vijećem, izvijestio je Europski parlament.

Zastupnici su glasali za obvezujući cilj povećanja energetske učinkovitosti od minimalnih 35 posto i isti postotak udjela obnovljive energije u Uniji do 2030.

Europarlamentarci su podržali i utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva država članica, pri čemu bi se državama članicama dopuštalo odstupanje od najviše 10 posto pod određenim uvjetima.

U sektoru prometa bi do 2030. svaka država članica trebala osigurati da 12 posto korištene energije iz obnovljivih izvora, a udio biogoriva prve generacije ne smije prelaziti sedma posto ukupne potrošnje energije u cestovnom i željezničkom prometu.

Do 2022. godine 90 posto benzinskih crpki u transeuropskoj prometnoj mreži morat će biti opremljeno stanicama za punjenje električnih vozila.

Također je zatraženo ukidanje korištenja palminog ulja od 2021. godine.

Da bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje tržišta sirovina, programi potpora za obnovljivu energiju iz biomase trebali bi biti osmišljeni tako da se izbjegne poticanje neprimjerene uporabe biomase prvenstveno za proizvodnju energije, što bi moglo uključivati davanje prednosti uporabi otpada i ostataka.

Parlament je prihvatio prijedloge Odbora koji bi osigurali da potrošači koji proizvode električnu energiju u svojim prostorima imaju pravo trošiti električnu energiju koju su sami proizveli i instalirati i koristiti sustave za skladištenje električne energije bez plaćanja naknada, pristojbi ili poreza.

Također se traži od država članica da provode procjenu postojećih prepreka potrošnji energije proizvedene u vlastitim prostorima radi uspostave poticajnog okvira za promicanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora.

Do 1. lipnja 2019. svaka država članica treba dostaviti Komisiji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za desetogodišnje razdoblje. Prvi plan mora pokrivati razdoblje od 2021. do 2030.

Uloga Komisije je da procijeni integrirane nacionalne planove o energiji i klimi i daje preporuke ili poduzima korektivne mjere ako smatra da je nedostatan napredak postignut ili da nisu poduzete dovoljne mjere.

Zastupnici su spremni pregovarati obvezujuće ciljeve s ministrima država članica, a pregovori mogu započeti odmah, jer je Vijeće već usvojilo svoje stajalište.

U prosincu 2017. pregovarači Parlamenta, Vijeća i Komisije složili su se da države članice trebaju pripremiti nacionalne strategije za renovaciju stambenih i nestambenih zgrada. Cilj je da do 2050. zgrade u EU-u ne troše dodatnu energiju.

Komentirajući usvajanje paketa dokumenata o čistoj energiji europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) ocijenio je da je hrvatska energetska strategija zastarjela i ne ide ukorak s ambicioznim ciljevima koje si je postavila Europska unija.

“U Europskom su parlamentu usvojene tri uredbe iz paketa Čiste energije, takozvanog Trećeg energetskog paketa. Radi se o uredbama o obnovljivim izvorima, o energetskoj učinkovitosti te o upravljanju Energetskom unijom. To je, vjerojatno, najzahtjevniji i najskuplji zakonodavni energetski paket koji će Europski parlament prihvatiti u ovom mandatu. Cijeli energetski paket ‘težak’ je nekoliko stotina milijardi eura“, kaže Radoš.

“Hrvatska se, nažalost, nalazi na repu tih velikih promjena u energetskom sektoru EU. Hrvatska je prema udjelu bio goriva u prometu na začelju zemalja članica. Energetska strategija Republike Hrvatske zastarjela je i ne slijedi te, vrlo važne i skupe, nove politike Europske unije“, upozorava Radoš.

“Stoga pozivam hrvatsku Vladu da obnovi nacionalnu energetsku strategiju te da bude ‘u liniji’ s ovim ambicioznim ciljevima koje je postavio Europski parlament, a koji će, nakon pregovora s Vijećem EU, postati zakoni Europske unije“, zaključio je Radoš.

“U paketu uredbi prihvaćeni su i amandmani koje sam predložio o multiplikatorima za bio goriva u zračnom i pomorskom prometu“, istaknuo je zastupnik GLAS-a Radoš, priopćio je njegov ured.